Content area
Full Text
Sazetak
Autor pokazuje da konzistentna teorija trzista i modernog kapitalistickog sustava ne postoji. Moguca je samo pojmovna analiza koja vise otkriva metodologije razlicitih teorijskih putanja i komparativnu analizu razlicitih gledista i teorijskih proturjecja u odnosu spram povijesne zbilje. Temeljni je teorijski pothvat Strpiceve analize sto nudi plodnu jezgru objasnjenja trzisnog drustva i kapitalizma. Traganje za modernom politickom ekonomijom otvara tri aspekta krize kapitalizma i njegove ekonomske teorije. Politicka strategija laissez faire na pocetku XX. stoljeca dovela je do Velike depresije (1929-1933) i teorijskog i politickog obrata u kejnzijanizam (1936). U sedamdesetim je velika stagflacija (1971-1980) otvorila put neoliberalnoj teorijskoj kontrarevoluciji (1972). U razdoblju Velike recesije (2007-2012) namece se potreba novoga teorijskog zaokreta na putu antineoliberalizma. Trzisnu ekonomiju i njezinu nevidljivu ruku ne mozemo jednostavno potisnuti u zatvorene teorijske sustave; ono sto su ekonomisti previðali jest upravo ta simplifikacija i apstrakcija od realnih odnosa. Strpicev teorijski projekt Moderne Normale i matrix-kapitalizma omogucava novo citanje nesumjerljivosti teorijskih paradigmi, ne kao jedinstvena teorija, nego kao razvojni projekt koji tek moze objasniti karakter sadasnje krize i dinamicki razvoj moderne transformacije kapitalizma.
Kljucne rijeci: kritika politicke ekonomije, kapitalizam, kriza ekonomske teorije
Keywords: criticism of political economy, capitalism, crisis of economic theory
1. Neke uvodne teorijske refleksije za politicku ekonomiju normale
U desetljecima ekonomskog prosperiteta kriticka ekonomska teorija drustvenog razvoja uvijek izgleda suvisnom, optimizam privrednog rasta i razvoja naprosto zatvara teorijsku perspektivu. Danas je jasno da Velika recesija, kako neki nazivaju sadasnju strukturnu sistemsku krizu kapitalizma, postaje slicna velikoj svjetskoj krizi tridesetih godina, nazvanoj Velika depresija. Postoji duga historija ekonomskih kriza, a kratka historija teorija o tim politicko-ekonomskim zbivanjima. Problem je u tome sto neke krize nisu samo ciklickog znacaja, nego imaju sistemski karakter, sto destruktivnost i dugorocnost kriza ne mozemo vise objasniti uobicajenim teorijskim pristupima, sto krize ne mozemo ni rijesiti obicnim i tradicionalnim mjerama anticiklicke ekonomske politike. U momentu kad se ona pokazuje kao strukturna, kao dugotrajna faza dubokog prestrukturiranja kapitalistickog sustava, domet sadasnjih ekonomskih, pa i politickih teorija postaje premali.
U vidno polje zato dolaze teorijske rasprave koje zele ponuditi ili novu paradigmu teorijskog pristupa ili pak reafirmaciju nekih starijih teorijskih pristupa. Nije slucajno da na kognitivno podrucje sadasnjih kriznih ciklickih kretanja ponovo stupa teorija dugih valova kapitalistickog razvoja (Arrighi, 2009), da opet postaje aktualna analiza...