Content area
Full Text
ZNANSTVENI RAD
Sazetak
U prvom se dijelu rada istrazuje postoje li signifikantne razlike u razinama volatilnosti priljeva inozemnog kapitala u Hrvatskoj, u odnosu na deset usporedivih posttranzicijskih europskih zemalja u proteklih petnaestak godina. Koristenjem triju pokazatelja volatilnosti (standardna devijacija, koeficijent varijacije, indeks volatilnosti), utvrðeno je da su u promatranom razdoblju kapitalni priljevi u Hrvatskoj bili manje volatilni nego u ostalim posttranzicijskim zemljama. U drugom dijelu rada empirijski se testira mogu li se razlozi tako niske volatilnosti hrvatskih kapitalnih priljeva pronaci u razlikama u osnovnim makroekonomskim pokazateljima izmeðu Hrvatske i ostalih promatranih zemalja. Rezultati ekonometrijskog modela upucuju na zakljucak da su na razlicitu volatilnost priljeva kapitala utjecale razlike u stopama rasta BDP-a, stopama inflacije, kretanjima na trzistu dionica te razlike u otvorenosti ekonomije i iznosu meðunarodnih rezervi u Hrvatskoj i ostalim posttranzicijskim zemljama. Rad je potvrdio kako makroekonomska stabilnost i pozitivna kretanja u gospodarstvu doprinose stabilnosti priljeva inozemnog kapitala.
Kljucne rijeci: volatilnost priljeva kapitala, indeks volatilnosti, posttranzicijske zemlje, Hrvatska
JEL klasifikacija: F21, F30, F32
1. Uvod1
Sirenjem financijske globalizacije te prateci procese liberalizacije kapitalnih racuna i ekonomske integracije s europskim trzistima, zemlje Srednje i Istocne Europe u posljednja su dva desetljeca privukle znacajne iznose inozemnog kapitala. Vise kamatne stope nego u razvijenim zemljama, rastuca likvidnost na globalnim trzistima, privatizacije velikih javnih poduzeca te financijska deregulacija pozitivno su djelovale na priljev inozemnog kapitala u navedene zemlje (Ötker-Robe et al., 2007). S obzirom na manjak vlastite stednje i potrebe za visokim razinama investicija, pristigli kapital koristile su za financiranje gospodarskog rasta tijekom tranzicijskog razdoblja. Priljevi kapitala dozivjeli su vrhunac u razdoblju nakon prikljucenja vecine zemalja regije Europskoj uniji, no krajem 2008. zabiljezili su iznenadno i ostro zaustavljanje izbijanjem globalne financijske krize (Globan, 2011)2. Kriza je uzrokovala bijeg kapitala u manje riskantne zemlje i sigurnije oblike ulaganja, a upravo su europske posttranzicijske zemlje bile meðu najjace pogoðenima (World Bank, 2009). Zaustavljanje priljeva inozemnog kapitala ostavilo je negativne posljedice na financijske, ali i realne sektore u vecini navedenih zemalja (ukljucujuci i Hrvatsku), razotkrilo pogreske u voðenju ekonomskih politika te upozorilo na nedostatak fiskalne discipline i primjerenih makroprudencijalnih mjera u pretkriznom razdoblju (IMF, 2011). Kao rezultat, stabilnost, tj. volatilnost kapitalnih priljeva postalo je podrucjem velikog interesa, ali i zabrinutosti za nositelje ekonomskih politika3.
Iako postoji relativno velik broj radova koji...