POGLEDI NA BUDUCNOST ADOLESCENATA S TESKOCAMA U RAZVOJU

Headnote

Sazetak: Period adolescencije je veoma bumo razdoblje u zivotu svakogpojedinca, pa tako i u zivotu adolescenata s teskocama u razvoju. To je period kad treba donijeti vaznu zivotnu odluku - zaposliti se i otici od roditelja ili nastaviti skolovanje, pri cemu adolescenti s teskocama u razvoju nemaju bas mnogo izbora.

U Republici Hn'atskoj vecina adolescanata s teskocama u razvoju nakon zavrsetka srednje skole nema mogucnost nastaviti svoje skolovanje stoga je prisiljena na zaposljavanje. Medutim i pri zaposljavanju se javljaju problemi, a jedan od razloga je skolovanje za zanimanja koja nisu prepoznata na trzistu rada.

Ovo istrazivanje provedeno je na uzorku od 112 ucenika "Srednje strukovne skole Varazdin". Od toga je bilo 56 ucenika s teskocama u razvoju i 56 ucenika bez teskoca u razvoju oba spola. Dio ucenika s teskocama u razvoju bio je ukljucen u posebna razredna odjeljenja, a dio u redovna razredna odjeljenja.

Zanimanja za koja su se skolovali ucenici su: pomocnipekar (9 ucenika), pekar (34 ucenika), stolar (17), krojac (17), galanterist (8), mesar (1 ), frizer (2 ), soboslikar (5 ucenika), autolimar (4), pomocni stolar (12), pomocni krojac (3).

U istrazivanju je koristen Opci upitnik (Osmaneevie Katkic, L. Fulgosi Masnjak, R., 2010.) kojim su prikupljeni deskriptivni podatci o uzorku, a za ispitivanjepogleda na buduenost su koristeni upitnici: Ocekivanja od buducnosti (Ajdukovic, M., Kulenovic, ?., 1992.) i Kako ja procjenjujem svoju buducnost (Urbane, Κ, 1999.).

Podatci su obradeni deskriptivnim statistickim tehnikama, a za utvrdivanje razlika medu ispitivanim skupinama koristen je hi-kvadrat test.

Kljucne rijeci: adolescencija, teskoce u razvoju, pogledi na buducnost

ADOLESCENTS WITH DEVELOPMENTAL DISABILITIES AND THEIR EXPECTATIONS FROM FUTURE

Abstract: Adolescent period is a very turbulent period in life of each individual, particularly in lives of those with developmental disabilities. One should make a descision weather to become employed and start independent living, or to continue education. In each case adolescents with developmental disabilities have limited or no choice.

In the Republic of Croatia the majority of adolescents with developmental disabilities after finishing secondaiy school have no possibillity for further education and has to get employed. There are numerous problems in becomming employed, one of the most important are professions which aren ? recognized at the labour market.

This investigation is carried out on the sample of 112 secondaiy school students of both sexes from the town of Varazdin. 56 students had no developmental disabilities and were attending the regular educational program. 56 were students with developmental disabilities who were included either in the regular, or in the special educational program.

Students were educated for further professions : helping baker (9), baker (34), carpenter (17), tailor (17), galanterist (8), butcher (1), hairdresser (2), painter (5), car-body mechanic, helping carpenter (12), helping tailor (3).

General questionaire (Osmaneevie Katkie, L. Fulgosi Masnjak, R., 2010.) was used for collecting data about participants, while their expectations from future were investigated with Questionaire - Expectations fi'om future (Ajdukovic, M., Kulenovic, ?., 1992.) and Questionaire- My expectations from future (Urbane, Κ, 1999.).

Collected data were analyzed through descriptive statistical techniques, differences between groups of participants were tested with Chi-square test.

Key words: adolescence, developmental disabilities, expectations from future.

UVOD

Prema UNICEF-ovoj kategorizaciji adolescentima se smatraju osobe koje imaju izmedu 10 i 18 godina, dok su prema klasifikaciji Ujedinjenih naroda adolescenti osobe koje imaju izmedu 19 i 24 godine. Svjetska istrazivanja pokazala su da je u svijetu oko 180 milijuna adolescenata s teskocama u razvoju (Groce, 2004). Razlog ovako razlicitih klasifikacija je u nepostojanju jedinstvene definicije adolescencije.

Postoji niz definicja adolescencije, jedna od njih istice kako je to traznicija iz djetinjstva u odraslu dob tijekom koje dolazi do fizicke i psihicke maturacije, te socijalne identifikacije (Groce, 2004). Drugi autori isticu razvoj identiteta kao vaznu komponentu tranzicije u odraslu dob (Seifige-Krenke, 1993; prema Schuster i sur., 2003). S razvojem identiteta dolazi i do razvoja odredenih teznji vezanih uz edukaciju i buduca zanimanja koje predstavljaju osobne ciljeve, a koji mogu biti pod utjecajem razlicitih varijabli kao sto su spol, socioekonomski status, podrska obitelji, ocekivanja roditelja i kulturalne vrijednosti (Khallad, 2000; Rojewski, 1996a; prema Domenico i Jones, 2007), kao sto i na formiranje identiteta utjecu rasna, vjerska i politicka pripadnost pa adolescenti u pravilu prihvacaju uloge koje im namece drustvo sto moze dovesti do problema ukoliko su mogucnosti pojedinaca ispod ocekivanja zajednice (http://free-bj.t-com. hr/savjeti/ERIKSON/erikson.html).

U ovom zivotnom periodu svi adolescenti su pod velikim pritiskom da pronadu svoje uloge i razviju identitet sto odreduje njihov zivot u odrasloj dobi, stoga tijekom adolescencije dolazi do intenzivnog planiranja vlastite buducnosti (Cote, 2009; Erikson, 1959; prema Schmid i sur., 2011) cemu pridonose kognitivne i bihevioralne kompetencije adolescenata (Kuhn, 2009; Kuhn i Franklin, 2006; prema Schmid i sur., 2011).

U svijetu, a i u Republici FIrvatskoj je malo istrazivanja o adolescentima s teskocama u razvoju, a taj mali broj istrazivanja koja postoje uglavnom su usmjerena na fonnalne edukacijske sustave. Suoceni sa svim zahtjevima adolescencije, svi adolescenti se nalaze na tankoj granici izmedu zelje da budupod zastitomroditelja i teznje za usvajanjem kompleksnih ponasanja koje drustvo postavlja pred njih (http://free-bj.t-com.hr/savjeti/ERIKSON/ erikson.html). Rijetka istrazivanja koja postoje o adolescentima s teskocama u razvoju naglasavaju problem razvoja identiteta. Iako i adolescenti bez teskoca u razvoju imaju problème u rjesavanju tog razvojnog zadatka, cini se da ih oni lakse rjesavaju i da imaju manji utjecaj na njihovu buducnost nego kada je rijec o njihovim vrsnjacima s teskocama u razvoju.

Jedno istrazivanje je pokazalo da su ishodi adolescenata s teskocama u razvoju znatno losiji od njihovih vrsnjaka bez teskoca u razvoju. U ovom slucaju ishodi se odnose na losije uspjehe u srednjoj skoli, mali broj onih koji pohadaju fakultete (postsecondary school), vise stope nezaposlenosti, nastavak zivota u roditeljskom domu (Gaylord i Flayden, 1998., prema Schuster i sur., 2003). Pored toga istrazivanja su pokazala da adolescenti s teskocama u razvoju imaju nizu razinu samoodredenja (Wehmeyer & Metzler, 1995., prema Schuster i sur., 2003), a samoodredenje je vazno pri razvoju identiteta i igra vaznu ulogu za planiranje buducnosti i donosenje odluka u vaznim zivotnim situacijama (Nurmi, Poole i Kalakoski, 1994; Trad, 1993, prema Whitney-Thomas i Moloney, 2001). Samoodredena osoba ima jasnu viziju svoje buducnosti, pozna sebe, ima osjecaj kontrole nad svojom okolinom i odlukama, moze se samozastupati i svjesna je podrske koja joj je potrebna. Razvoj samoodredenja zapocinje jos u ranom djetinjstvu kada nas roditelji, ucitelji i prijatelji uce vjestinama i osiguravaju mogucnosti za donosenje odluka i za vjezbanje kontrole (Mithaug, 1996, prema Whitney-Thomas i Moloney, 2001). Kao cimbenici koji utjecu na razvoj identiteta adolescenata navode se cimbenici okoline. Na prvom mjestu je utjecaj obitelji, ali i skole tj. utjecaj ucitelja i vrsnjaka. Lehmann (1998, prema Whitney-Thomas i Moloney, 2001) je otkrio da majke ucenika s teskocama u razvoju igraju mnogo vece uloge u zivotu svoje djece, pa i tijekom tranzicijskog perioda. Ta potpora se ne smanjuje s vremenom kao sto se to desava kod majki adolescenata bez teskoca u razvoju. Kada je u pitanju skola i podrska koju adolescenti dobivaju u skoli, zakljucilo se da ona moze biti dobar dodatak na roditelj sku podrsku, medutim ta podrska moze i izostati te na taj nacin izazvati teskoce u razvoju samoodredenja. Uglavnom su ucenici s teskocama u razvoju izlozeni manjoj podrsci od strane vrsnjaka bez teskoca u razvoju sto dovodi do sporijeg razvoja identiteta, depresije, izoliranosti i osjecaja neuspjeha (Kinicek, 1994, Zedlin i Price, 1995, Astor i dr., 1999, Wenz-Gross i Siperstein, 1998, prema Whitney-Thomas i Moloney, 2001). Procès tranzicije otezava i cinjenica da su sustavi podrske uglavnom tesko dostupni ili imaju ogranicen broj osoba koje mogu primati njihove usluge, a pored toga adolescenti s teskocama u razvoju i njihovi roditelji cesto nisu ni informirani o svim uslugama za adolescente i odrasle osobe s teskocama u razvoju u zajednicama u kojima zive (Schuster i sur., 2003).

Adolescenti razvijaju osobne ciljeve i stvaraju planove za buducnost temeljem ogranicenja i mogucnosti okoline u kojoj se nalaze. Pored mogucnosti i ogranicenja u okolini pojedinca, na razvijanje osobnih ciljeva utjece prethodno steceno iskustvo i osobne karakteristike (Nurmi, 2004, prema Massey i sur., 2008). Autor Bjarnason (2002 prema Groce, 2004) opisujuci tranzicijske programe za adolescente s teskocama u razvoju na Islandu govori o "vjecnoj mladosti" ("eternal youth"). Zapravo se radi o jednom sustavu brige o adolescentima u kojem se ne tezi prelasku u odraslu dob, tako da adolescenti s teskocama u razvoju ostaju zauvijek "djeca" i u vecini slucajeva normalno je da ostaju kod kuce zajedno s roditeljima. Ukoliko im treba osobni asistent uglavnom je to neki elan obitelji (najcesce majka) sto znaci da ti mladi ljudi uglavnom ne vode glavnu rijec ni u najosnovnijim aspektima svog zivota sto utjece na razvoj autonomy e ili na neovisno donosenje odluka.

CILJEVI I HIPOTEZE ISTRAZIVANJA

U Republici Hrvatskoj vecina adolsecanata s teskocama u razvoju nakon zavrsetka srednje skole nema mogucnost nastaviti svoje skolovanje stoga je prisiljena na zaposljavanje. Medutim i pri zaposljavanju se javljaju problemi. Glavni izvor tili poteskca je obrazovanje za zanimanja koja nisu prepoznata na trzistu rada, sto sigurno ne pridonosi razvoju njihovih pozitivnih ocekivanja od buducnosti. Buduci rad igra veoma vaznu ulogu u zivotu svakog pojedinca i zasigurno odreduje njegove poglede na buducnost, ovaj se rad usmjerio upravo na adolescente s teskocama u razvoju.

Ciljevi ovog rada bili su utvrditi poglede na buducnost adolescenata s intelektualnim teskocama koji se obrazuju u redovnim razrednim odjelima i u posebnim razrednim odjelima "Srednje strukovne skole Varazdin", te utvrditi razlikuju li se njihovi pogledi na buducnost od pogleda njihovih vrsnjaka bez intelektualnih teskoca iz iste skole.

U skladu s ciljevima postavljene su sljedece hipoteze:

Hl : Pogledi na buducnost adolescenata s intelektu- alnim teskocama koji se obrazuju u redovnim razrednim odjelima i u posebnim razerednim odjelima "Srednje strukovne skole Varazdin" statisticki se znacajno razlikuju.

H2: Postoje razlike u pogledima na buducnost adolescenata s intelektualnim teskocama koji se obrazuju u redovnim razrednim odjelima i u posebnim razrednim odjelima i pogleda na buducnost njihovih vrsnjaka bez intelektualnih teskoca koji pohadaju istu skolu.

Uzorak ispitanika

Uzorak je cinilo 112 ispitanika od toga 55 ispitanika s intelektualnim teskocama inteletktulane teskoca i granicna inteligencija), (eksperimentalna grupa) i 57 ispitanika bez intelektualnih teskoca (kontrolna grupa). Od 55 ispitanika s intelektualnim teskocama bilo je 26 mladica i 29 djevojaka, a od 57 ispitanika bez intelektualnih teskoca bilo je 28 mladica i 29 djevojaka.

Ispitanici su bili ucenici "Srednje strukovne skole Varazdin". Dio ispitanika s intelektualnim teskocama bio je smjesten u posebne razredne odjele (N=18), a dio u redovne razredne odjele od prvog do treceg razreda (N=37). Svi ispitanici koji su se obrazovali za pomocna zanimanja bili su smjesteni u posebne razredne odjele (npr. pomocni pekar, pomocni stolar, pomocni krojac), a svi ispitanici koji se nisu skolovali za pomocna zanimanja bili su smjesteni u redovne razredne odjele (npr. pekar, stolar, krojac, galanterist, mesar, frizer, soboslikar, autolimar). Dob ispitanika bila je u rasponu od 16 godina do 19 godina zivota. Vecina ispitanika imala je 16 godina (34%), 21% ispitanika imao je 17 godina, 24% je imao 18 godina, a njih 6 % je imalo 15 i 5% je imalo 19 godina.

Mjerni instrumenti i nacin provodenja istrazivanja

U istrazivanju su osim opceg upitnika za prikupljanje podataka o uzorku ispitanika (Osmaneevie Katkie, L., Fulgosi Masnjak, R., 2010.), koristeni sljedeci mjerni instrumenti:

1) Ocekivanja od buducnosti (Ajdukovic, M., Kulenovic, ?., 1992)

2) Kako ja proejenjujem svoju buducnost? (Urbane, Κ, 1992.)

"Opci upitnik" (Osmaneevie Katkie i Fulgosi Masnjak, 2010) konstruiran u svrhu provedbe istrazivanja i opisa uzorka. Sastoji se od 25 pitanja koja se odnose na opee podatke (spol, godina rodenja, skola, obrazovne usmjerenje, skolski uspjeh, struena praksa, izvannastavne aktivnosti, oblik stanovanja za vrijeme skolovanja). Pored opcih podataka pitanja se odnose i na podatke o obitelji (broj clanova obitelji, oblik i mjesto stanovanja, zanimanje i trenutna zaposlenost/ nezaposlenost roditelja). Na pocetku upitnika potrebno je upisati i podatke o skoli, o razrednom odjelu ukoliko je ucenik u redovnoj skoli, te datum ispitivanja i ime ispitivaca. Dio pitanja je otvorenog tipa, a dio pitanja je zatvorenog tipa.

Upitnikom "Ocekivanja od buducnosti" (Ajdukovic i Kulenovic, 1992) dobivaju se podatci o ispitanikovoj predodzbi buducnosti kroz pet kategorija vrijednosti: ocekivanja u vezi materjialnih vrijednosti, radnih navika, zdravlja, socijalnih vrijednosti i samopostovanja. Upitnik se izvorno sastoji od 16 tvrdnji. Radi se 0 skali Likertovog tipa gdje ispitanik uz svaku tvrdnju moze zaokruziti jednu od pet mogucnosti koje oznacavaju stupanj njegovog slaganja s pojedinom tvrdnjom. Rezultati ispitanika na skali moguce je prikazati za svaku pojedinu vrijednost, a moguce gaje izraziti i kao ukupan rezultat skale u cijelosti, sto se tumaci kao pokazatelj opcih ocekivanje glede ostvarivanje tili vrijednosti u buducnosti. Cronbach alpha koeficijent unutarnje pouzdanosti ove skale iznosti 0,88, te se moze smatrati da je instrument na donjoj granici veoma visoke pouzdanosti (Urbane, 2000) dok se u provedenoj pilot studiji nalazi u rasponu od 0,70-0,80.Za potrebe ovog istrazivanje upitnik je adaptiran u smislu pojednostavljivanja rijeenika u pojedinim pitanjima te su ponudena tri (da, mozda 1 ne), a ne pet odgovora, a broj tvrdnji smanjen sa 16 na 15 odgovora jer se jedna tvrdnja nije mogla na adekvatan nacin prilagoditi razumijevanju ucenika s intelektualnim teskocama.

Upitnik "Kako ja proejenjujem svoju buducnost?" (Urbane, 1999) je za potrebe ovog istrazivanje adaptiran pa je rijeenik u pojedinim pitanjima pojednostavljen i smanjen je broj odgovora na pitanja s pet na tri, a broj trvdnji povecan za dvije koj ese odnose na zadovolj stvo zanimanj emu koj em se ucenici obrazuju. Tako se adaptirani upitnik sastoji od 21 tvrdnje i 1 pitanja otvorenog tipa o zeljenom zanimanju. Za svaku tvrdnju ispitaniku su ponudena tri moguca odgovora (da, mozda, ne) koji oznacavaju stupanj slaganja ispitanika s pojedinom tvrdnjom. Na kraju upitnika nalazi se pitanje otvorenog tipa koje je izravno vezano uz 21. tvrdnju. Ukoliko je ispitanik izabrao odgovor NE za 21. tvrdnju potrebno je odgovoriti na 22. pitanje. Ukoliko je ispitanik izabrao bilo koji drugi odgovor, nije potreban odgovor na 22. pitanje. Cronbach alpha u provedenoj pilot studiji nalazi se u rasponu od 0,50-0,60. Izvorno se upitnik sastoji od 20 tvrdnji koje se ticu ispitanikovog videnja osobnog i profesionalnog zivota u buducnosti. Uz svaku tvrdnju ponudeno je pet mogueih odgovora te se ispitanik odlucuje za jedan ponudeni odgovor. Upitnik je konstruiran na temelju Glasserovog koncepta potreba (potreba za pripadanjem, kompetentnoscu, zabavom, slobodom). Guttman- Nicewanderova mjera pouzdanosti iznosti 0,93, donja granica pouzdanosti pod image modelom iznosti 0,99, koeficijent repreznetativnosti testa izno sti 0,8 5, a Cronba ch alpha ko eficij ent unutarnj e pouzdanosti skale iznosti 0,83 sto ukazuje na visoku pouzdanost upitnika (Urbane, 1999)

Svi upitnici su dodatno adapritani za primjenu kod mladih osoba s intelektualnim teskocama u Republici Hrvatskoj, osim Opceg upitnika (Osmaneevie Katkie, L., Fulgosi Masnjak, R, 2010).

Istrazivanje su provodila dva edukacijska rehabilitatora, individualno, i to u vrijeme skolske nastave s koje su ucenici odlazili na individualno ispitivanje.

Svakom od ispitanika je edukacijski rehabilitator procitao pitanje iz upitnika i biljezio odgovore. Uz dio pitanja ispitanici su dobili kartice na kojima su mogli pokazati odgovor, bez usmenog davanja odgovora. Samo ispunjavanje upitnika traj alo je 15 do 20 minuta i to redom: "Opci upitnik",, "Kako ja proejenjujem svoju buducnost" i "Ocekivanja od buducnosti".

Prije ukljucivanja u uzorak ispitanieima je kratko objasnjen cilj istrazivanja, a zatim je trazena pismena suglasnost za sudjelovanje u istrazivanju zbog postivanja etickih nacela.

Metode obrade podataka

Podatci su obradeni deskriptivnim tehnikama statisticke analize. Utvrdivanje statisticki znacajnih razlika izmedu mladih s intelektualnim teskocama i mladih bez intelektualnih teskoca kada su u pitanju njihova ocekivanja od buducnosti mjerena s oba instrumenta, izvrseno je jednosmjernom analizom varijance.

Kanonickom diskriminativnom analizom dobivene su dvije diskriminativne funkcije vezano uz postojanje intelektualnih teskoca.

REZULTATI I DISKUSIJA

Analizom varijance dobio se uvid u razlike izmedu dobivenih prosjecnih ukupnih vrijednosti rezultata. Prosjecna ukupna vrijednost rezultata ispitanika s intelektualnim teskocama na upitniku "Kako j a procj enjuj em svoju buducnost" j e 3 5.291, dok je prosjecna ukupna vrijednost ispitanika bez intelektualnih teskoca na istom upitniku 32.099 sto pokazuje da ispitanici s intelektualnim teskocama u odnosu na svoje vrsnjake bez intelektualnim teskoca imaju veca ocekivanja od buducnosti. Promatrajuci tvrdnje pojedinacno, kada su u pitanju ispitanici s intelektualnim teskocama, najvisa aritmeticka sredina dobivena je na 8. tvrdnji: "Od mene nece biti nista.", a najniza aritmeticka sredina dobivena je na 10. tvrdnji: "Biti cu dobar/a suprug/a." Najvisa i najniza aritmeticka sredina kod ispitanika bez intelektualnih teskoca nalazi se na istim tvrdnjama koje ukazuju na potrebu za pripadanjem (10. tvrdnja) i potrebu za slobodom (8. tvrdnja) temeljem Glasserovog koncepta potreba koji je primjenjen za konstruiranje ovog upitnika, tj. dominira osjecaj nesigurnosti i nekompetentnosti (Tablica 1.). Ovi rezultati se cine mozda malo kontradiktornim jer je s jedne strane potreba za pripadanjem a s druge strane potreba za slobodom, ali te rezultate mozemo povezati s prezasticivanje od strane roditelja opcenito adolescenata s teskocama u razvoju. Prezasticivanjem roditelji cesto izazivaju osjecaj bespomoenosti kod svoje djece sto se ovdje izrazava kroz 8. tvrdnju, a onda su niski razultati na 10. tvrdnji sasvim ocekivani jer ako se ispitanici osjecaju bespomoeno onda ce imati veoma mala ocekivanja vezana uz osnivanje vlastite obitelji i osamostaljivanjem tj. potreba za pripadanjem biti ce mala.

Prosjecna ukupna vrijednost rezultata ispitanika s intelektualnim teskocama na upitniku "Ocekivanja od buducnosti" je 20.088, dok je prosjecna ukupna vrijednost ispitanika bez intelektualnih teskoca na istom upitniku 18.554. Promatrajuci tvrdnje pojedinacno, kada su u pitanju ispitanici s intelektualnim teskocama, najvisa aritmeticka sredina dobivena je na 2. tvrdnji: "Imat cu dovoljno novaca za zivot.", a najniza aritmeticka sredina dobivena je na 10. tvrdnji: "Pomagat cu prijateljima." Najvisa i najniza aritmeticka sredina kod ispitanika bez intelektualnih teskocama nalazi se na istim tvrdnjama, sto ce reci da obje grupe ispitanika imaju jednaka ocekivanja u vezi materijalnih i socijalnih vrijednosti. Ipak nesto malo veca ocekivanja imaju ispitanici s intelektualnim teskocama (Tablica 2.)

Istrazivanje koje je proveo Morningstar (1997) pokazalo je da ce se adolescenti s teskocama u razvoju pri odabiru zanimanja prvenstveno voditi noveem koji mogu zaraditi obavljajuci taj posao. Medutim nemaju svi adolescenti s teskocama u razvoju j asnu predodzbu vrij ednosti novea i o tome koliko je koji posao zbilja placen. Pored novea, na odabir zanimanja utjecat ce i trend zaposljavanja. Kod nekolicine ispitanika pokazalo se da znacajan utjecaj na ocekivanja vezana uz zanimanje i posao imaju prakticna iskustva koja su stekli struenim osposobljavanjem. Adolescenti s teskocama u razvoju cesto losije procjenjuju svoje sanse za dobivanje radnih mjesta koja ce biti bolje placena, s boljim uvjetima i visim statusima u zajednici u odnosu na vrsnjake bez teskoca u razvoju.

Da bi se utvrdilo jesu li razlike izmedu dobivenih aritmetickih sredina statisticki znacajne primjenjena je jednosmjerna analiza varijance. Rezultati testiranja su pokazali statisticki znacajne razlike izmedu ispitivanih skupina na 8. tvrdnji "Od mene nece biti nista." (ρ = .0005), 9. tvrdnji "Ne volim razmisljati o svojoj buducnosti." (ρ = .0040), ill. tvrdnji ,,Zabrinut/a sam za svoju buducnost." (ρ = .0024) upitnika "Kako ja proejenjujem svoju buducnost?". Kao sto je vidljivo na istaknutim tvrdnjama rezultati su veoma daleko od ρ < .05 sto ce reci da su razlike izmedu ispitanika s intelektualnim teskocama i ispitanika bez intelektualnih teskoca na tim tvrdnjama veoma razliciti sto je ocekivano (Tablica. 3.).

Testiranjem razlika aritmetickih sredina na upitniku "Ocekivanja od buducnosti" dobivene su statisticki znacajne razlike rezultata na 5. tvrdnji "Biti cu zdrav/a." (ρ = .0158) i 8. tvrdnji (ρ = .0336) "Clanovi moje obitelji biti ce zdravi i sigurni." Razlike rezultata ispitivanih skupina na ovim tvrdnjama nisu toliko velike kao razlike rezultata na tvrdnjama iz upitnika "Kako ja proejenjujem svoju buducnost?", ali su statisticki znacajne buduci da je ρ < .05 (Tablica 4.).

Zapravo prema ovim rezultatima dobivenim na oba upitnika vidimo da ispitanici s intelektualnim teskocama pokazuju zabrinutost za svoju buducnost, te o njoj ne vole ni razmisljati dok njihovi vrsnjaci ne zaziru od buducnosti. S druge strane ne dobivamo velike razlike u ocekivanjima vezanim uz vlastito zdravlje i zdravlje obitelji. Wagner i sur. (2007) temeljem svog longitudinalnog istrazivanja uocili su razlike u ocekivanjima ispitanika s obzirom na prisutne teskoce. Zakljucili su da ispitanici s ostecenjima vida, ostecenjima sluha i traumatskim ostecenjima mozga imaju statisticki veca ocekivanja s obzirom na skolovanje nakon srednje skole nego ispitanici s intelektualnim teskocama ili visestrukim teskocama. Veca ocekivanja s obzirom na financijsku neovisnost i samostalnost u stanovanju pokazali su ispitanici s teskocama u ucenju, emocionalnim, govornim i vizualnim teskcama, nego ispitanici s intelektualnim teskocama, autizmom ili visestrukim teskcama.

Aritmeticke sredine dobivene primjenom upitnika "Ocekivanja od buducnosti" iznose za ispitanike s intelektualnim teskocama 20.088, a za ispitanike bez intelektualnih teskoca 18.554. Statisticki znacajna razlika dobivena je jedino na upitniku "Kako ja proejenjujem svoju buducnost?" (p = .0002) na kojem ispitanici s intelektualnim teskocama postizu vise (X=35.291) rezultate nego ispitanici bez intelektualnih teskoca (X=32.01) tj. pokazuju veca ocekivanja od buducnosti (Tablica 5.).

Izracunate su razlike u aritmetickim sredinama na upitniku "Kako j a procj enjuj em svoju buducnost?" s obzirom na spol. Usporedbom ukupnih aritmetickih sredina mladica i djevojaka dobivena je statisticki znacajna razlika izmedu ispitivanih skupina, tj. statisticki znacajne razlike se javljaju izmedu ispitanika s intelektualnim teskocama i bez. Rezultati ne pokazuju statisticki znacajne razlike izmedu mladica i djevojaka, takoder ne postoje statisticki znacajne razlike s obzirom na spol izmedu ispitivanih skupina (Slika 1.).

Izracunate su razlike u aritmetickim sredinama i na upitniku "Ocekivanja od buducnosti.". Usporedbom ukupnih aritmetickih sredina mladica i djevojaka nije dobivena statisticki znacajna razlika (p> .05), iako djevojke imaju visi rezultat nego mladici s tim da ispitanici bez intelektualnih teskoca u razvoju imaju vise rezultate od svojih vrsnjaka s intelektualnim teskocama (Slika 2.).

Neki autori ipak navode da postoje razlike u ocekivanjima od buducnosti s obzirom na spol, pa tako npr. Mitchell (1999) temeljem dvije studije slucaja adolescenata s teskocama uoeava da se zenska ispitanica usmjerila prema tradicionalnoj zenskoj ulozi domacice, dok se muski ispitanik vise usmjerio na karijeru i zaposlenje.

Buduci se zadnjih nekoliko godina povecao broj trudnih adolescentica javila su se istrazivanja o njihovim ocekivanjima od buducnosti. Pokazalo se da je s trudnocom adolescentica povazana obiteljska struktura, vrijeme prvog spolnog odnosa, nisko samopoimanje i mala obrazovna ocekivanja, los uspjeh u skoli, nizak socioekonomski status i izostanak profesionalnih teznji (Kaufman, 1996, McCullough i Scheman, 1991, Stewart, 2003, Xie Cairns i Cairns, 2001, prema Domenico, Jones, 2007). Niz istrazivanja pokazao j e postoj anj e nej ednakosti u ocekivanjima od adolescentica s teskocama u razvoju s obzirom na adolescente s teskocama u razvoju. Mlade djevojke iskazuju mnogo tranzicijskih ciljeva. Vecina ciljeva vezana je za odredenu karijeru (npr. ljijecnica, medicinska sestra, veterinarka, racunalna programerka, uciteljica, itd.). Pored ciljeva vezanih uz karijeru isticu se i ciljevi vezani uz skolovanje koji ukljucuju zavrsetak srednje skole. Neke od djevojaka navode kao vazan cilj stupanje u brak i/ili radanje djece. Pored toga isticu se jos ekonomski ciljevi (zarada, stednja i upravljanje noveem), i neovisnost kao ne manje vazni ciljevi (Hogansen i sur., 2008).

Usporedbom ukupnih aritmetickih sredina na upitniku "Kako j a procj enjuj em svoju buducnost?" ispitanika s intelektualnim teskocama i bez intelektualnih teskoca, nije dobivena statisticki znacajna razlika s ozbirom na dob ispitanika. Statisticki znacajna razlika u rezultatima se javlja izmedu skupina ispitanika tj. s obzirom na prisutnost intelektualnim teskoca. Jos je vidljivo da ne postoje statisticki znacajne razlike rezultata s obzirom na dob ispitanika unutar pojedine skupine. Medutim zanimljivo je da su ocekivanja ispitanika s intelektualnim teskocama u porastu, dok se ocekivanja njihovih vrsnjaka ne mijenjaju s dobi na sto mozda utjece kasnija maturacija adolescenata s intelektualnim teskocama nego njihovih vrsnjaka bez teskoca (Slika 3.).

Radena je i usporedba aritmetickih sredina na upitniku "Ocekivanja od buducnosti" temeljem koje je zakljuceno da ne postoje statisticki znacajne razlike izmedu ispitivanih skupina s obzirom na dob ispitanika, kao ni s obzirom na prisutnost/ odsutnost intelektualnih teskoca. Na ovom upitniku nesto su drugaciji podaci od podataka dobivenih upitnikom "Kako ja proejenjujem svoju buducnost", tako se vidi promjena u ocekivanjima i kod ispitanika s intelektualnim teskocama i bez, i to tako da se ta ocekivanja smanjuju (Slika 4.).

Kanonickom diskriminativnom analizom dobivene su dvije diskriminativne funkcije vezano uz postojanje intelektualnih teskoca. Dobivene funkcije znacajno razlikuju rezultate ispitanika s intelektualnim teskocama i onih bez. Na negativnom polu diskriminativne funkcije nalaze se rezultati ispitanika s intelektualnim teskocama, a na pozitivnom rezultati ispitanika bez intelektualnih teskoca (Tablica 6.).

Pozitivan pol najbolje définira tvrdnja "Biti eu dobar roditelj" (0.551), sto znaei da su ispitanici bez teskoca u razvoju na ovoj varijabli postizali vece brojcane vrijednosti. Negativni pol najbolje definiraju tvrdnje: "Od mene nece biti nista" (-0.565), "Zabavno mi je razmisljati o sebi u buducnosti" (-0.425) i "Biti cu zdrav" (-0.424). Uzimajuci u obzir dosadasnja istrazivanja o mladima i njihovim ocekivanjima Shandra (2011) tvrdi da mladi pokazuju sposobnost fonniranja razumnih ocekivanja o buducem zivotu i da su ona prediktori budueih ishoda. Medutim to se ne moze reci i za mlade s teskocama buduci je to podrucje jos uvijek nedovoljno istrazeno. Kao sto je poznato mladi s teskocama u razvoju se suocavaju s dodatnim izazovima tij ekom tranzicij e u odraslu dob. Razina i vrsta teskoca utjece na ocekivanja mladih osoba u podrueju obrazovanja, roditeljstva, trudnoce i zaposlenja sto odreduje kakva ce biti povezanost njihovih ocekivanja i budueih ishoda na tim zivotnim podrucjima. Autorica navodi da mladi s teskocama vjestije predvidaju obrazovne ishode nego ishode vezane uz zaposlenje i trudnocu, ali njihova ocekivanja od obrazovanja znatno su manja od ocekivanja njihovih vrsnjaka bez teskoca. Nahne, adolescenti s teskocama fonniraju razlicita ocekivanja kao sto imaju i razlicita iskustva s obzirom na ishode vezane uz tranzicijski period s obzirom na svoje vrsnjake bez teskoca u razvoju.

ZAKLJUCAK

U ovom radu su istrazivani pogledi na buducnost adolescenata s intelektualnim teskocama koji se obrazuju u redovnim razrednim odjelima i u posebnim razrednim odj elima, te utvrditi razlikuju Ii se njihovi pogledi na buducnost od pogleda njihovih vrsnjaka bez intelektualnih teskoca iz iste skole.

Dobiveni rezulati pokazuju statisticki znacajne razlike u videnju osobnog i profesionalnog zivota medu ispitivanim skupinama, i to tako da ispitanici s intelektualnim teskocama imaju veca ocekivanja od buducnosti nego ispitanici bez intelektualnih teskoca. Daljnjom analizom rezultata utvrdilo se da ne postoje statisticki znacajne razlike u ocekivanjima od buducnosti unutar ispitivanih skupina s obzirom na spol, ali medu ispitivanim skupinama postoje statisticki znacajne razlike s obzirom na spol. Dakle, podjenaka ocekivanja i videnja zivota imaju i mladici i djevojke iz iste ispitivane skupine, medutim razlike se javljaju izmedu ispitivanih skupina. Nisu pronadene statisticki znacajne razlike s obzirom na dob unutar pojedine skupine, ali se javljaju statisticki znacajne razlike medu ispitivanim skupinama u osobnom i profesionalnom videnju zivota. To znaci da bez obzira na dob ispitanici s intelektualnim teskcama imaju jednaka ocekivanja od buducnosti, dok se njihova ocekivanja razlikuju od ocekivanja njihovih vrsnjaka bez intelektualnih teskoca. Zanimljivo je da se ocekivanja ispitanika s intelektualnim teskocama povecavaju s dobi, dok ocekivanja njihovih vrsnjaka bez intelektualnih teskoca stagniraju.

Rezultati su potvrdili polazne hipoteze, tj. utvrdila su se ocekivanja adolescenata s intelektualnim teskocama koji se obrazuju u redovnim razrednim odjelima i u posebnim razrednim odjelima, te se utvrdilo da se njihova ocekivanja od buducnosti razlikuju od ocekivanja njihovih vrsnjaka bez intelaktualnih teskoca iz iste skole.

Najvece ogranicenje ovog istrazivanja u smislu generalizacije dobivenih podataka je velicina ispitanog prigodnog uzorka ucenika "Srednje strukovne skole Varazdin", a pored toga istrazivanjem je obuhvacena samo jedna skola i njezini ucenici koji se obrazuju za samo odredena zanimanja.

Vrijednost ovog istrazivanja je sto je to prvo istrazivanje u Republici Hrvatskoj koje daje uvid u ocekivanja od buducnosti adolescenata s intelektualnim teskocama. Istrazivanje bi moglo posluziti kao jedno od polazista u razvijanju programa i strategy a podrske drustva kako bi se postigla bolje kvaliteta zivota adolescanata s teskocama u razvoju u njihovom tranzicijskom periodu iz skolskog sustava u sustav zaposljavanja. Istrazivanje bi se moglo prosiriti kvalitativnim istrazivanjem koje bi jasnije predocilo ocekivanja od buducnosti svih adolescenata s intelektualnim teskocama iz razlicitih oblika srednjoskolskog obrazovanja, kao i kvantitativnim istrazivanjem u koje bi bio ukljucen veci broj ispitanika koji se skoluju za ostala zanimanja.

References

LITERATURA

Domenico, D. M., Jones, Κ. H. (2007): Career Aspirations of Pregnant and Parenting Adolescents, Journal od Family and Consumers Sciences Education, 25(1), 24-33.

Erikson. Posjeceno 22.4.2012. na mreznoj stranici Savjetovaliste za majku i dijete: http://free-bj.t-com.hr/savjeti/ ERIKSON/erikson.html

Groce, Ν. E. (2004): Adolescents and youth with disability: Issues and Challenges, Asia Pacific Disability Rehabiliattion Journal, 15(2), 13-32.

Hogansen, J. M., Powers, K., Geenen, S., Gil-Kashiwabara, E., Powers, L. (2008): Transition Goals and Experiences of Females With Disabilities: Youth, Parents, and Professionals, Council for Exceptional Children, 74(2), 215-234.

Massey, ?. K., Gebhardt, W. ?., Garnefski, N. (2008): Adolescent goal content and pursuit: A review of the literature from the past 16 years, Developmental Review, 28(4), 421-460.

Mitchell, W. (1999): Leaving Special School: the next step and future aspirations, Disability & Society, 14(6), 753-769

Morningstar, M. (1997): Critical Issues in Career Development and Employment Preparation for Adolescents with Disabilities, Remedial and Special Education, 18(5), 307-320.

Schmid, K. L., Phelps, E., Lerner, R. M. (2011): Constructing positive futures: Modeling the relationship between adolescent' hopeful future expectations and intentional self regulation in predicting positive youth development, Journal of Adolescence, 34(6), 1127-1135.

Schuster, J. L., Timmons, J.C., Moloney, M. (2003): Barriers to Successful Transition for Young Adults Who Receive SSI and Their Families, Career Development for Exceptional Individuals, 26(1), 47-66.

Shandra, C. L. (2011): Life-Course Transitions Among Adolescents With and Without Disabilities: A Longitudinal Examination of Expectations and Outcomes, International Journal of Sociology, 41(1), 67-86.

Urbane, K. (1999): Samopoimanje, odnosi s roditeljima i predodzba buducnosti adolescenata s progranickim izbjeglickim iskustvima, doktorska dizertacija. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet sveucilista u Zagrebu

Urbane, K. (2000): Percepcija vlastite buducnosti adolescenata kao moguci zastitni cimbenik, Ljetopis socijalnog rada, 7(2), 151-168

Wagner, M., Newman, L., Cameto, R., Levine, P., Marder, C. (2007): Perceptions and Expectations of Youth With Disabilities. A Special Topic Report on Findings From the National Longitudinal Study-2 (NLTS2), The Journal for Vocational Special Needs Education, 30(1), 18-27

Whitney-Thomas, J., Moloney, M. (2001): "Who I Am and What I Want": Adolescents' Self-Definition and Struggles, The Council for exceptional Children, 67(3), 375-389.