Knjizevna zivotinja. Kulturni bestijarij, II. dio

Abstract

Bez obzira na to bavi li se mitskim gigantima poput Levijatana ili "malahnim" stvorenjima poput p^ele, gracioznim konjima ili neuglednim krasta^ama, svaki od tekstova odlikuje se istan^anom eti^kom i ekoloskom svijes^u. Vise od tisu^u stranica bogato je gra^^ki opremljeno brojnim ilustracijama i fotogra^jama. Svakom tekstu prethodi prigodan citat o zivotinjama, a uobi^ajeni popisi klju^nih pojmova zamijenjeni su popisima "klju^nih zivotinja". ^etrdeset i osam radova (ili, rije^ima urednica, knjizevnoanimalisti^kih priloga) koje potpisuju pedeset i dvoje doma^ih i stranih autora/ica, raspore^eno je u osam cjelina, tematskih blokova, ili, ako ho^ete, poglavlja, raspore^enih prema knjizevnopovijesnom kriteriju: "Mitske i etno zivotinje", "Knjizevno srednjovjekovlje i humanizam zivotinja", "Knjizevna renesansa, maniristi^ke i barokne zivotinje", "Suvremena knjizevna zivotinja", "Knjizevno-fantasti^na zivotinja", "Dje^ji knjizevni zoo", "Filozofsko-knjizevna zivotinja: zooetika " i "Zivot zivotinja kroz knjizevnost". Neki od radova nose snazan osobni pe^at (Natasa Govedi^ u raspravi o knjizevnim preobrazbama i retori^koj snazi Ma^ka u ^izmama, i Josip Bratuli^ u analizi motiva grlice u hrvatskoj knjizevnosti, oboje polaze od osobnih iskustava i sje^anja na djetinjstvo), drugi akademsko pismo zamjenjuju knjizevnim izri^ajem (u tekstu Zvonimira Tucaka zivotinja - konkretno p^ela - sama progovara o sebi; "Zooerotika" Nikole Viskovi^a donosi odlomke iz neobjavljena rukopisa Toposi erotike utemeljenog na dnevni^kim zapisima Andree Laurentisa i Rite R.).

Knjizevna zivotinja. Kulturni bestijarij, II. dio. Suzana Marjanic i Antonija Zaradija Kis, ur. Hrvatska sveu?ilisna naklada i Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb 2012. 1144 str.

Pet godina nakon objavljivanja interdisciplinarnog zbornika Kulturni bestijarij (2007.), znanstveni projekt "Kulturna animalistika: knjizevni, folkloristi^ki, etnoloski i kulturnoantropoloski prilozi" priustio nam je jos jedan, da se posluzim popularno-medijskim vokabularom, kulturnoznanstveni event. Rije^ je o zborniku radova Knjizevna zivotinja koji, kao i spomenuti Bestijarij, uredni^ki potpisuju Suzana Marjani^ i Antonija Zaradija Kis. Knjizevnoanimalisti^ki fenomen kao problemsko podru^je predstavljen je jos u Bestijariju, u poglavlju naslovljenom "Li^erarum bestia" na koje se Knjizevna zivotinja i nominalno i tematski nadovezuje. Osim sto nastavlja ranije zacrtanim pravcima, novi zbornik o^ekivano uvodi i brojne nove pristupe i promisljanja zivotinje kao knjizevne tvorevine. Kroz originalne pristupe i inovativno promisljanje gra^e, tekstovi u zborniku otvaraju dosad slabo ili nimalo istrazena problemska podru^ja, sve s kona^nim ciljem raspirivanja interesa za animalno (koje je, kako stoji u geslu obaju zbornika - elementarno!) u doma^oj humanistici.

O knjizevnim zvjerkama, gmazovima, vodozemcima, leta^ima, pliva^ima i inim bi^ima promislja se iz sirokog spektra perspektiva, od simboli^ke, arhetipske i mitoloske, preko knjizevnoteorijske, knjizevnopovijesne i ^lozofske, do religijske, tradicijske, folkloristi^ke, lingvisti^ke, kulturnoantropoloske i etnoloske. Teorijsko-metodoloskoj sirini odgovara sirina analizirane gra^e: sarolike interesne sfere autora/ica pokrivaju gotovo sve knjizevne rodove i stilske formacije, ne zaobilaze^i pritom ni usmenu (narodnu), dje^ju, ni tzv. trivijalnu (popularnu) knjizevnost. Interes za zivotinju kao "knjizevnu ^injenicu" proteze se od fokusa na pojedinu zivotinjsku vrstu do nastojanja tuma^enja zivotinjskog svijeta u cjelini, te njegovog odnosa s ^ovjekom. Bez obzira na to bavi li se mitskim gigantima poput Levijatana ili "malahnim" stvorenjima poput p^ele, gracioznim konjima ili neuglednim krasta^ama, svaki od tekstova odlikuje se istan^anom eti^kom i ekoloskom svijes^u. Vise od tisu^u stranica bogato je gra^^ki opremljeno brojnim ilustracijama i fotogra^jama. Svakom tekstu prethodi prigodan citat o zivotinjama, a uobi^ajeni popisi klju^nih pojmova zamijenjeni su popisima "klju^nih zivotinja".

^etrdeset i osam radova (ili, rije^ima urednica, knjizevnoanimalisti^kih priloga) koje potpisuju pedeset i dvoje doma^ih i stranih autora/ica, raspore^eno je u osam cjelina, tematskih blokova, ili, ako ho^ete, poglavlja, raspore^enih prema knjizevnopovijesnom kriteriju: "Mitske i etno zivotinje", "Knjizevno srednjovjekovlje i humanizam zivotinja", "Knjizevna renesansa, maniristi^ke i barokne zivotinje", "Suvremena knjizevna zivotinja", "Knjizevno-fantasti^na zivotinja", "Dje^ji knjizevni zoo", "Filozofsko-knjizevna zivotinja: zooetika " i "Zivot zivotinja kroz knjizevnost".

Prvo poglavlje posve^eno mitskim i etno knjizevnim zivotinjama otvara rad Monike Kropej koji se bavi zna^enjem i ulogom lisice u slovenskoj usmenoj knjizevnosti i vizualnoj umjetnosti. Mirjana Deteli^ istrazila je pojavnost, atribute i funkcije hrta, konja i sokola u desetera^kim epskim pjesmama s hrvatskog i srpskog jezi^nog prostora. Analiziraju^i simboliku zaba i krasta^a u litavskim narodnim vjerovanjima, Mirjana Bra^ko hrvatskoj ^itala^koj publici predstavlja dosad uglavnom nepoznatu etni^ku bastinu Litve. O vjerovanjima vezanim uz transformacije vjestica u zivotinje pise Mirjam Mencej, a o zoosferi pisanih i usmenih sino-korejskih legendi Snjezana Zori^. Interes Pietera Plasa privukao je tzv. vu^ji folklor bosansko-hrvatsko-srpskog podru^ja, to^nije vu^je metafore u obredno-magijskim tekstovima. Konstantin Rahno osvrnuo se na kozmoloske predaje iz Galicije, Bjelorusije, Ukrajine i Makedonije u kojima se opisuje stvaranje zivotinja, dok je Lidija Bajuk ponudila analizu dosad neobjavljenih tekstova o mitskim zoomorfnim bi^ima s podru^ ja Me^imurja. Kresimir Krnic istrazio je transformacije i funkcije indijskog bozanstva Hanum^na kroz teoloske i knjizevne kontekste. Granica humanog i animalnog kao mjesto de^niranja "neprirodnog" u kolonijalnom Meksiku tema je knjizevnoanimalisti^kog priloga Zeba Tortoricija.

Sedam priloga okupljenih u drugom poglavlju povezuje interes za simboliku i ulogu zivotinja u srednjovjekovnim i humanisti^kim tekstovima. Marie-Geneviéve Grossel ponudila je iscrpnu analizu trubadurskih, misti^nih i narativnih pjesama u kojima se javljaju ptice. Adelina Anguseva i Margaret Dimitrova pozabavile su se simbolikom vrana i gavrana u srednjovjekovnoj slavenskoj knjizevnosti, dok je paznju Anne Lobe privukao tajanstveni jednorog, to^nije, pri^a o zeni i jednorogu. O krasta^i u egzemplu o nezahvalnom sinu pise Antonija Zaradija Kis, dok rad Darije Gabri^-Bagari^ nudi vodi^ kroz zoosferu pou^nog teksta Fiore di virtú. Marija-Ana Dürrigl i Stella Fatovi^-Feren^i^ analizirale su tzv. ljekaruse, "rukopisne zbirke recepata i terapijskih uputa" koje nerijetko propisuju zivotinje, njihove organe, dijelove tijela ili sekrete kao ljekovita sredstva. Poglavlje zaklju^uje tekst Snjezane Husi^ posve^en zivotinjama u Danteovoj Bozanstvenoj komediji.

Prvi prilog u poglavlju o renesansnim, maniristi^kim i baroknim knjizevnim zivotinjama posve^en je rajskoj ptici: Jasmina Muzini^, Jasenka Ferber Bogdan i Antonija Zaradija Kis analiziraju njene vizualne (ilustracije Julija Klovi^a u ^asoslovu Blazene Djevice Marije) i literarne prikaze (egzempli, legende). Tekst Vinka Grubisi^a nudi komparativnu analizu reprezentacija i konotacija pojedinih zivotinja u srednjovjekovnim bestijarijima i Evan^elistaru Marka Maruli^a. Zlata Sundali^ i Ivana Pepi^ za svoj su korpus odabrale dvadeset i devet zanrovski raznorodnih tekstova hrvatskog cinquecenta, te u njima potrazile "malahne zivotinje": "one (odnosno neke od njih) koje struka danas naziva mnogokoluti^avcima i beskoluti^avcima". O tovaru u knjizevnosti hrvatskog ranovjekovlja pise Dunja Falisevac. Posljednja dva priloga posve^ena su zivotinjama u epici (Lovro Skopljanac analizira motiv konja u europskim i doma^im epovima od antike do baroka) i drami (Suzana Marjani^ nudi ^itanje Shakespeareova Tita Andronika iz eti^ke i ekokriti^ke perspektive).

^etvrto je poglavlje posve^eno zivotinjama u suvremenoj knjizevnosti. Jadranka Brn^i^ za svoju je temu odabrala zoosferu Hadrijanovih memoara Marguerite Yourcenar, a Jasmina Vojvodi^ osvrnula se na ulogu i preobrazaje vuka i lisice u Svetoj knjizi vukodlaka Viktora Pelevina. U sredistu interesa teksta Zeljka Uvanovi^a nasla se neobi^na stakorica iz istoimene distopije Günthera Grassa, dok je simbolika gavrana privukla paznju Ive Sille. Rad Branislava Oblu^ara posve^en je zivotinjskim temama u poeziji i prozi Danijela Dragojevi^a, dok Boris Beck analizira bestijarij australskog glazbenika Nicka Cavea. Olga Mladenova provela je empirijsko i semanti^ko istrazivanje naziva ptica u bugarskoj knjizevnosti 19. i 20. stolje^a, a Milana Romi^ usporedila narodnu bajku o Zmiji mladozenji i njenu suvremenu reinskripciju, dramu Zmijin svlak Slobodana Snajdera.

Dva teksta posve^ena knjizevno-fantasti^noj zivotinji potpisuju Kornelija Kuva^-Leva^i^ i Dejan Ajda^i^. Kuva^-Leva^i^ pozabavila se motivom apokalipti^ne zivotinje u hrvatskoj fantasti^noj prozi od kraja 19. do kraja 20. stolje^a, dok se Ajda^i^ usredoto^io na "knjizevno-poeti^ke aspekte naziva i prikazivanja zivotinjskih vrsta" u odabranim tekstovima ruskih, ukrajinskih, poljskih i bugarskih knjizevnika.

"Dje^ji knjizevni zoo" donosi tri priloga posve^ena zivotinjama u dje^joj knjizevnosti. Tekst Berislava Majhuta i Sanje Lovri^ propitkuje korijene i transformacije najstarije, a dugo vremena i najrasirenije animalisti^ke teme u doma^oj knjizevnosti za djecu, prijateljstva ^ovjeka (djeteta) i kosute/jelena. Marijana Hamersak razmotrila je razli^ite mogu^nosti zanrovske klasi^kacije Pri^e o kozli^ih, a Dragica Haramija odlu^ila se na zahtjevan pothvat analize zivotinja u slovenskoj knjizevnosti za djecu i mlade.

Poglavlje o zooetici ^ine dva priloga: rad Predraga Krsti^a problematizira kinizam i progovara o dva psa - z ivotinjska nositelja humanosti, koje nalazimo u memoarskoj i autobiografskoj prozi Emmanuela Lévinasa i Héléne Cioxus. Vladimir Biti raspravlja o mogu^nostima, primjerenosti i posljedicama primjene metafore holokausta na odnos ^ovjeka prema zivotinji.

"Zivot zivotinja kroz knjizevnost" tematski je i stilski najraznolikiji dio zbornika. Neki od radova nose snazan osobni pe^at (Natasa Govedi^ u raspravi o knjizevnim preobrazbama i retori^koj snazi Ma^ka u ^izmama, i Josip Bratuli^ u analizi motiva grlice u hrvatskoj knjizevnosti, oboje polaze od osobnih iskustava i sje^anja na djetinjstvo), drugi akademsko pismo zamjenjuju knjizevnim izri^ajem (u tekstu Zvonimira Tucaka zivotinja - konkretno p^ela - sama progovara o sebi; "Zooerotika" Nikole Viskovi^a donosi odlomke iz neobjavljena rukopisa Toposi erotike utemeljenog na dnevni^kim zapisima Andree Laurentisa i Rite R.). Maja Pasari^ promislja o ovcama u putopisu Apsyrtides Branka Fu^i^a, dok Branimir Donat predlaze postavljanje zaboravljene poetske operete Bore Pavlovi^a Pas Fidelio na scenu kazalista lutaka. Kombiniraju^i zoofolkloristi^ku metodu i teoriju knjizevnosti, Marjetka Golez Kau^i^ razmatra predodzbe o zivotinjama u usmenom i suvremenom slovenskom pjesnistvu. Miranda Levanat-Peri^i^ ponudila je pregled vjerskih i kulturoloskih implikacija, te knjizevnih metamorfoza magarca, dok se Manuela Zlatar osvrnula na arhetipsku simboliku krave u odabranim mitovima i bajkama. Motiv konja u hrvatskom usmenom i umjetni^kom pjesnistvu Davor Piska^ analizira kroz prizmu mikrostrukture stila, ^gura i tropa.

Vjerujem da ^e izuzetna predanost i uredni^ki trud ulozen u Knjizevnu zivotinju biti nagra^en kroz realizaciju izvorne namjere induciranja "prodora knjizevne animalistike u istrazivanj[a] knjizevnih djela u nas". Stovise, s obzirom na njegovu tematsko-metodolosku raznolikost, dubinu promisljaja problematike te jasno^u i uvjerljivost argumentacije koja odlikuje svaki od priloga, zbornik ^e neizbjezno postati nezaobilaznom referencom u budu^im istrazivanjima / promisljanjima o (knjizevnim) zivotinjama.

Nada Kujundzi^