Content area
Full Text
Sazetak
Kritika ideologije u suvremenom shva?anju crpi inspiraciju prvenstveno iz prosvjetiteljskog impulsa marksisti?ke tradicije, jer se u toj verziji ti?e aktivnosti znanstvenog prokazivanja ugnjetava?kih i laznih poimanja drustva koja naposljetku sluze kao legitimacijski principi za upraznjavanje politi?ke mo?i odre?enih drustvenih skupina. Ovaj rad pruza pokusaj uvoda u kritike ideologije i analizu razli?itog privilegiranja mogu?ih kandidata za tu aktivnost, od strane autora koji pripadaju: (a) marksisti?kom teorijskom kanonu i socijalisti?kom politi?ko-drustvenom angazmanu (Marx, Engels, Lenjin i drugi) - akteri (radni?ka klasa, komunisti?ka partija, intelektualci) usmjereni su prema drustvenoj emancipaciji kroz raskrinkavanje "lazne svijesti" tj. ideologije; (b) raznorodnim teorijskim orijentacijama vezanim uz liberalizam kao politi?ki i teorijski projekt (Mannheim, Rorty, Fukuyama) - osim u slu?aju Mannheimove sociologije znanja koju, barem isprva, odlikuje direktna vizija aktera u kritici ideologije (slobodnolebde?a inteligencija), za ostale aktere (ironist, posljednji ?ovjek) vrijedi potkrijepiti tvrdnju da su mnogo vise od recepata za idealtipsku izgradnju modela aktera jer predstavljaju moralni, spoznajni i politi?ki stav prema ubrza- nim promjenama u drustveno-povijesnoj epohi kasnog moderniteta. Posebni fokus je na ispitivanju konzistentnosti teorijskog i prakti?kog (politi?kog) angazmana marksisti?kih autora sto u kona?nici rezultira kritikom marksizma i politi?kog socijalizma u korist do- prinosa razli?itih varijanti liberalizma.
Klju?ne rije?i: kritika, ideologija, marksizam, liberalizam, sociologija znanja, akteri, politi?ka mo?
AGENTS IN THE CONTEMPORARY CRITIQUE OF IDEOLOGY: A CONTRIBUTION TO THE LIBERAL CRITIQUE OF MARXISM
Josip Pandziæ
Summary
The critique of ideology in contemporary understandings draws inspiration in the first place from the Marxist tradition's enlightenment impulse, because in that version it concerns itself with exposing scientifically the oppresive and false visions of society which in the last instance serve as legitimation principles for the practice of political power by particular social groups. This paper provides an attempt of introducing critiques of ideology and an analysis of various privilegings of possible candidates for that activity, from authors that belong to: (a) Marxist theoretical canon and socialist political-social undertaking (Marx, Engels, Lenin etc.) - agents (working class, Communist party, intelectuals) are directed towards social emancipation by exposing "false conciousness", in other words, ideology; (b) heterogeneous theoretical orientations linked with liberalism as a political and theoretical project (Mannheim, Rorty, Fukuyama) - except for the case of Mannheim's sociology of knowledge which is, at least in the beginning, characterised by a vision of...