UPITNIK ZA ODREDIVANJE RAZINE INTERVENCIJA/VODENJE SLUCAJA: PRIJEDLOG NORMI/STANDARDA PROCJENE ZA HRVATSKU

Abstract

The main goal of this article is focused on validation and standardization of the questionnaire Youth Level of Service/Case Management Inventory on the sample of children and youth with behavioural problems in Croatia. The instrument was originally developed within the Canadian system while the assessment standards or norms were based on a sample of high and very high risk youth in conflict with the law. Therefore, its implementation and application requires adaptation to different cultural and social settings than the one where it was originated, and partly due to the different characteristics of the population of children and youth. The results showed strong metric characteristics of the questionnaire, and the overall risk scores normative data is proposed. Furthermore, in contrast to the standardization of the instrument in 2002, new norms are developed separately for girls and boys, as well as for the specific risks/needs areas.

Headnote

Sazetak: Osnovni cij rada usmjerenje na provjeru i standardizac ju Upitnika za odredivanje razine intervene ja/Vodenje slucaja (UZORI/VS, izvorno Youth Level oj Service/Case Management Inventory, skraceno YLS/CMI autora Hoge, Andrews i Leschied, 2002), na uzorku ispitanika djece i mladih s problemima u ponasanju u Hrvatskoj.

Spomenuti instrument izvorno je nastao unutar kanadskog sustava, dok su standaidiprocjene, odnosno norme nastaleprimjenom na populac ji visoko i vrlo visoko rizicnih mladih u sukobu sa zakonom. Stoga njegovaprimjena zah jevaprilagodbu razlicitim kulturnim i drustvenim okruzenjima od onog u kojem je nastao, kao i djelom zbog razlicitih obijezja populac je djece i mladih. Prva verz ja i adaptae ja originalnog instrumenta na hrvaíski jezik nastala je 1998. na Edukacjsko-rehabilitacjskomfakultetu Sveucilista u Zagrebu. Instrumentje standardiziran u Hrvatskoj2002. godine (Nikolic, Koller-Trbovic i Zizak, 2002). Umeduvremenu su u originalnoj verzji instrumenta ucinjene manje izmjene, a i nakon 10 godina primjene u Hrvatskoj bilo je potrebno proferid ran je norme.

Ukupni uzorak ispitanika cini 647 djece i mladih s problemima u ponasanju, od 12 do 18 godina, koji su u vr jeme provodenja istrazivanja bilí ukjuceni u neki oblik trelmana u Hrvatskoj (izvaninstitucionalni, poluinstitucionalni i institucionaln).

Rezultati su ukazali na dobre metr jske karakteristike upitnika, predlozene su norme za ukupne razine rizika, te su, za razliku od standardizac je upitnika iz 2002. godine izradene norme zasebno za mladice i djevojke, kao i za pojedina podrueja rizika/potreba.

K juene ríjeci: djeca i mladi sproblemima u ponasanju, upitnik za odredivanje razine intervene je/Vodenje slucaja, pr jedlog nor mi za Hrvaísku

UVOD

Standardizirana proejena rizika/potreba djece i mladih s problemima u ponasanju nezaobilazan je nacin odlucivanja o adekvatnoj intervenciji i okosnica programiranja tretmana u svrhu zadovoIjenja njihovih potreba. Jedan od cesce koristenih instrumenata u svijetu u torn podrucju je i Upitnik za odredivanje razine intervencija/Vodenje slucaja (skracenica: UZORI/VS; izvorni naziv: Youth Level of Service/Case Management Inventory; autora Hoge, Andrews i Leschied, 2002). Taj instrument omogucuje adekvatno "snimanje" rizicnih2 cimbenika, potreba3 i cimbenika prijemcivosti4 mlade osobe i u skladu s tim donosenje odluke o adekvatnoj intervene!ji u odnosu na razinu i tip rizika (za dalji razvoj problema u ponasanju i/ili recidivizam). Instmment omogucuje predikciju ishoda ukoliko izostane adekvatan tretman te polazi od pretpostavke da intervene!ja pruzena u skladu s procijenjenom razinom rizika smanjuje vjerojatnost ponovnog pojavljivanja problema u ponasanju.

Spomenuti instmment izvomo je nastao unutar kanadskog sustava5, a standardi procjene, odnosno originalne norme, nastale su provjerom na populac c visoko i vrlo visoko rizicnih mladih u sukobu sa zakonom6. Stoga njegova primjena, sto i sami autori isticu, zahtjeva prilagodbu uvjetima u kojima ce se koristiti, u ovom slucaju hrvatskom sustavu, te promis! j anje i istrazivanje kako te odluke strucnjaka utjecu na sustav intervene!ja, ali i na samu mladu osobu koja se proejenjuje (Hoge, 2002). Iz navedenog je jasno da upotreba instmmenta zahtijeva prilagodbu razlicitim kultumim i drustvenim okmzenjima od onog u kojem je nastao, kao i dijelom zbog razlicitih obiljezja populacije djece i mladih.

Prva verz!ja i adaptacija tog instrumenta na hrvatski jezik nastala je 1998. na Edukacijskorehabilitadjskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu, a instmment je kod ñas standardiziran 2002. godine (Nikolic, Koller-Trbovic i Zizak, 2002). Buduci da su u meduvremenu u originalnoj verz j i instmmenta ucinjene manje izmjene, potrebno je ponovno provjeriti i standardizirati instmment kako bi se mogao koristiti u prakticne i znanstvene svrhe. Stoga se u okvim projekta "Uskladivanjc intervene ja s potrebama djece i mladih u riziku: izrada modela" koji se, takoder, realizira na istom fakultetu, instmment ponovo koristi. Otkupjena su prava za pr jevod i koristenje instmmenta za potrebe navedenog projekta od medunarodne izdavacke kompan je Multi Health System.

Nekoliko je razina na kojima upitnik moze naci svoju primjenu. Prvenstveno sluzi za proejenu rizicnosti, odnosno potreba djeteta i njegova okmzenja sa svrhom projekeije, pr! j e svega, individualnog, ali i diferenciranog tretmana. Nakon zavrsenog treintana, medu odlikama instmmenta istice se mogucnost procjene vjerojatnosti buduceg recidivizma na temelju rezultata procjene rizika, no valja napomenuti kako odredeni diskursi u podmcju istrazivanja rizika isticu opasnost od donosenja takvih odluka. Ukoliko toj informaciji pridodamo najcesci postotak "lazno pozitivnih" i "lazno negativnih" prognoza, postavlja se pitanje odgovomosti strucnjaka prema mladima u donosenju takvih pojednostavljenih odluka koje nedvojbeno mogu utjecati na njihove zivote (McShane i Williams, 2003). Unatoc upravo navedenim dvojbama, primjenjivost i korisnost instmmenta ogleda se u sirokom rasponu informacija 0 rizicima, potrebama i cimbenicima prijemeivosti koje nudi, ali i u osiguravanju smjernica koje mogu pomoci prilikom odlucivanja o adekvatnom obliku i strukturi intervencije (Hoge i Andrews, 1996, 2002). Neki od vaznijih dobitaka koristenja UZORI/VS svakako su i mogucnost osiguravanja ujednacene procjene u sustavu intervene!ja (sto uvelike smanjuje subjektivnost i mkovodenje osobnim kriterijima strucnjaka pri odlucivanju), ali 1 stvaranje baze za evaluaciju stmcnog odlucivanja.

Kako se instmment koristi u ovom obliku vec dvadesetak godina (od 1994, Hoge i Andrews), akumuliran je velik broj istrazivanja koja su u najvecoj mjeri bili usmjereni na provjeru pouzdanosti i konstmktne valjanosti instmmenta (Poluchowicz, Jung i Rawana, 2000; Rowe, 2002, prema Hoge i Andrews, 2006; Flores, Travis i Latessa, 2003; Thompson i Putinis, 2003; Schmidt, Hoge i Gomez, 2005; Marczyk i sur., 2005; Olver, Stockdale i Wormith, 2009) te na ispitivanje moguenosti diskriminacije razlicitih subuzoraka maloljetnika i predikciju ponovnog cinjenja kaznenog djela (Hoge, 2002; Catchpole i Gretton, 2003; Flores, Travis i Latessa, 2003; Marzyk i sur. 2005; Olver, Stockdale i Wormith, 2009; Viijoen i sur., 2009). Ukratko, rezultati spomenutih istrazivanja pokazali su da instrument UZORI/VS ima vrlo dobra obiijezja po pitanju unutamje valjanosti te da je adekvatan u predikciji recidivizma. Medutim, postoje i istrazivanja ciji rezultati upucuju na drugacije zakljucke. U istrazivanju Catchpolea i Gretton (2003), grupa procijenjena na ukupnoj razini rizika kao niskorizicna nije se statisticki znacajno razlikovala od skupine koja je procijenjena kao visokorizicna, u odnosu na recidivizam. Jednako tako istrazivanje Marczyka i suradnika (2005) ukazuje da nema povezanosti izmedu recidivizma i rezultata na instrumentu, te da je samo jedno od osam podrucja na kojima se vrsi procjena rizika/potreba povezano s recidivizmom (Ramja i sadasnja kaznena djela).

Unatoc neujednacenim, naprijed spomenutim, rezultatima istrazivanja, ostaje cinjenica da brojni rezultati upucuju na vaijanost i korisnost instrumenta za procjenu i planiranje tretmana teje i u Hrvatskoj taj instrument naisao na pozitivne reakcije strucnjaka u praksi. Stoga drzimo da je instrument potrebno ponovno provjeriti, standardizirati, predloziti standarde procjene za Hrvatsku, ali i stalno doradivati u odnosu na potrebe konkretne sredine i populacije. Takoder, smatramo da je svrha instrumenta UZORI/VS prije svega usmjerena na odredivanje primjerene intervencije u skladu s procijenjenom razinom rizika/potreba, dok predikcija ponovnog pocinjenja kaznenih djela nije u prvom planu (tim vise sto neki od recentnih stranih autora govore o mogucim opasnostima vezanim uz predikciju recidivizma, ali i zbog razlika u vrsti kaznenih djela (nacinu na koji su definirana kaznena ponasanja) koje se procesuiraju u Hrvatskoj i Kanadi).

CILJ RADA

Osnovni ci j rada usmjeren je na provjeru i standardizaciju Upitnika za odredivanje razine intervencija/Vodenje slucaja na uzorku ispitanika djece i mladih s problemima u ponasanju7 u Republici Hrvatskoj. Specificni ciljevi odnose se na:

* utvrdivanje metrijskih obiijezja instrumenta,

* utvrdivanje normi na ukupnom rezultatu te

* utvrdivanje normi na pojedinacnim podrucjima rizika/potreba.

Ocekuje se da ce rezultati omoguciti provjeru ramje standardizare ovog instrumenta u Hrvatskoj (iz 2002. godine buduci da je u meduvremenu doslo i do manjih promjena u konstrukc ji instmmenta, ali i iz razloga provj ere instrumenta na vecem, te dobno i spolno drugaeijem normativnom uzroku nego ran:je), kao i usporedbu s rezultatima drugih istrazivanja istog instrumenta u svijetu i ukazati na slicnosti/razlike u odnosu na originalne norme te time u konacnici omoguciti valjamju i pouzdamju primjenu instrumenta UZORI/VS u Hrvatskoj u podrueju znanosti, prakse i edukaeije.

METODE RADA

Uzorak ispitanika

Ukupni uzorak ispitanika cini 647 djece i mladih s problemima u ponasanju (rizicnim ponasanjima, teskocama u ponasanju i/ili poremecajima u ponasanju), koji su u vrijeme provodenja istrazivanja bili ukljuceni u neki oblik tretmana u Hrvatskoj. Obzirom na vrstu institucionalizad je rijec je o tri vrste tretmana: institucionalnom, poluinstitucionalnom i izvaninstitucionalnom. Val ja spomenuti kako je istrazivanjem obuhvacen nesto siri uzorak (N - 836), ali je za potrebe utvrdivanja normi selekcioniran sukladno dobi (od 12 do 18). U uzorku, 503 (77,7%) ispitanika je muskog, a 144 (22,3%) zenskog spola. Prosjecna dob ispitanika je 15,7 godina, a raspón dobi krece se od 12 do 18 godina.

Subuzorak ispitanika iz institucionalnog oblika tretmana obuhvaca 371 ispitanika i ispitanica iz 14 institucija (Odgojni zavod Turopolje, Centar za odgoj i obrazovanje Lug, Odgojni dom Bedekovcina, Odgojni dom Mali Losinj, Dom za odgoj djece Cres, Odgojni dom Ivanec, Djecji dom A.G. Matos, male skupine, te Domovi za odgoj djece i mladezi: Karlovac, Osijek, Rijeka, Pula, Split, Zadar i Zagreb). Radi se o, gotovo, ukupnoj populaciji djece i mladih s problemima u ponasanju u institucionalnom tretmanu u RH (nedostaju samo procjene ispitanica Odgoj nog zavoda Pozega, koje nisu bile ukljucene u istrazivanje zbog premalog broj a korisnica te vrste tretmana u vrijeme provedbe istrazivanja).

U okviru poluinstitucionalnog tretmana obuhvaceno je 8 institue)ja koje su provodile produzeni strueni postupak/tretman pri osnovnim skolama ili odgojnim ustanovama u Osijeku, Rijeci, Puli, Splitu, Zadru, Zagrebu, Karlovcu i Cresu. Taj subuzorak cini 239 ispitanika i ispitanica.

Subuzorak izvaninstitucionalnog tretmana cine ispitanici koji su imali izrecenu odgojnu mjeru Pojacane brige i nadzora. Rijec je o 37 ispitanika iz sljedecih centara za socijalnu skrb: Karlovac, Ogulin, Rijeka, Porec i Varazdin. Podatke o obiIjezjima pojedinih subuzoraka ispitanika moguce je pratiti u tablici 1.

Uzorak varjabli / Opis instrumenta

Upitnik za odredivanje razine intervencija/ Vodenje slucaja (UZORI/VS) sastoji se od 7 dijelova (u svrhu procj ene rizika i potreba ispitanika koristena su prva dva dijela instrumenta):

1 ) Procj ena rizika i potreba,

2) Sazetak (suma) cimbenika rizika i potreba,

3) Procjena drugih potreba i okolnosti koje zahtijevaju posebnu paznju,

4) Procj ena malol jetnikove razine rizika/ potreba od strane struenjaka,

5) Razina odrzavanja kontakta (vrsta intervencije/ razina nadzora),

6) Plan vodenja slucaja i

7) Ponovna procjena.

Prvi dio upitnika odnosi se na procj enu rizika/ potreba ispitanika te se sastoji od 42 cestice grupirane u 8 sumamih varijabli kojima se procjenjuje 8 podrueja rizika/potreba. Broj cestica u pojedinim podrucjima i nacin odredivanja razine rizika na pojedinom podrucju prikazani su u tablici 2.

Uz procj enu rizika, u prvom dijelu instrumenta procj enjuje se i prisutnost jakih strana kod maloíjetnika i to na svim podrucjima rizika osim na prvom. Upitnik nudi i prostor za upisivanje komentara i biljezenje izvora informacija. Procjenjivac ispunjava upitnik tako da za svako podrucje, odnosno, na svakoj cestici unutar pojedinog podrucja, oznaci prisutnost ili odsutnost odredenog obiijezja.

Drugi dio instrumenta sadrzi tablicu za brojcanu procjenu rizika/potreba koja se ispunjava u skladu s procjenama iz prvog dijela upitnika te ciji rezultat ukazuje na ukupnu razinu rizika/ potreba odredene osobe (Koller-Trbovic, 2008). Raspón ukupnih rezultata podijeljen je u 4 razine rizika uz pripadajuci broj bodova na kontinuumu od 0 do 42. Ram ja standardizad ja upitnika u Hrvatskoj (Nikolic, Koller-Trbovic i Zizak, 2002) ukazala je na nesto drugaciji raspón sumamih rezultata (u zagradama) u odnosu na originalni instrument:

* Niska razina rizika 0-8 (0-7)

* Umjerena razina rizika 9-22 (8-15)

* Visoka razina rizika 23-34 (16-22)

* Vrlo visoka razina rizika 35-42 (23-42)

Raspón rezultata dobiven je na temelju izracuna centila, Z i T - vrijednosti te podjele distribucije frekvencija u 4 razreda prema cetiri razine rizika.

Iz navedenog je jasno da visi rezultat ukazuje na visu razinu rizika, odnosno na vécu prisutnost tretmanskih potreba koje treba obuhvatiti intervene! jom.

Treci dio upitnika nam jenjen je procjeni drugih potreba i okolnosti (vezanih uz samog maloljetnika i njegovu obitelj) koje zahtijevaju posebnu paznju, a nisu obuhvaceni prvim dijelom upitnika. Koller-Trbovic (2008) navodi kako su mnoge od tih varijabli definirane kao cimbenici prijemcivosti. I u ovom dijelu upitnika osiguran je prostor za komentare strucnjaka.

U cetvrtom dijelu upitnika, stmcnjak iznosi viastitu procjenu razine rizika/potreba kod maloljetnika. I ovdjeje moguca proejena na4 razine rizika: niska, umjerena, visoka i vrlo visoka. Rijec je o procjeni strucnjaka koja moze biti, a najcesce i je, uskladena s razinom rizika koja je rezultat procjene u prvom i dmgom dijelu instmmenta. Ako te dvije procjene nisu uskladene, stmcnjak treba objasniti i argumentirati svoju procjenu. Instrumentom UZORI/VS procjenjuje se razina rizika na pojedinim podrucjima procjene (8) te ukupna razina rizicnosti u 4 kategorije (niska, umjerena, visoka i vrlo visoka). Na taj nacin osigurava se konzistentnost u procesu odlucivanja primjenom klinicke i aktuanjske vrste procjene. U tome se istice jedna od specificnosti ovog instmmenta u odnosu na ostale aktuanjske instmmente procjene. I dalje velik znacaj daje strucnjacima kod odlucivanja o proeijenjenim rizicima/ potrebama i u skladu s tint o valjanoj intervene!ji.

Peti dio upitnika odnosi se na procjenu razine intervencije kojom bi se moglo odgovoriti na tretmanske potrebe maloljetnika. Procjenjuje seje li maloljetniku potreban administrai ivni, minimalni, umjereni ili maksimalni nadzor. Razina nadzora treba biti povezana s razinom rizika.

Sesti dio upitnika sadrzi Plan za vodenje slucaja. Odnosi se na odredivanje ciljeva intervencije te nacina njihova ostvarivanja. Ciljevi i nacini ostvarivanja intervencije trebali bi proizlaziti iz procjene rizika/potreba, identificiranih snaga iz prvog dijela upitnika, te biti u skladu s proc jenjenim cimbenicima prijemcivo sti iz treceg dijela upitnika (KollerTrbovic, 2008).

Sedmi dio upitnika namijenjen je pracenju napretka, odnosno ponovnoj procjeni razine rizika, razine nadzora te evidentiranju drugih promjena koje su se dogodile (protokom vremena ili pod uijecajem tretmana) te stupnja do kojeg su ostvareni ciljevi intervencije.

Za potrebe istrazivanja nacinjen je Dodatak za hrvatsku verziju jer je ucinjena prilagodba prvog podrucja procjene rizika (Ramja i sadasnja kaznena djela/sankeije) zbog uskladivanja s hrvatskim zakonodavstvom i praksom. Iako, kao sto je vec receno, hrvatski i kanadski sustav imaju brojne slicnosti, ipak postoji bitna razlika u procesuiranju i zakonodavstvu. Naime, kanadski sustav poznaje institut statusnih kaznenih djela u koje se ubrajaju primjerice bjezanje od kuce, izostajanje iz skole, opijanje i si. Zbog te razlike, bilo bi netoeno promatrati samo kaznenopravne intervencije, jer na neka opisana ponasanja hrvatski sustav djeluje socijalnozastitnim i obite jskozastitnim interveneijama, zbog cega je bilo nuzno napraviti prilagodbu.

U vecini predstavljenih istrazivanja instrument je koristen u izvornom obliku i s izvomom skalom za procjenu stupnja rizicnosti. No postoje primjeri prilagodbe ovog instmmenta zakonskim, drustvenim i kultumim uvjetima sredine u kojoj se istrazivanje provodi ili u kojoj se instmment koristi. Tako Thompson i Putinish (2003) navode izmjene koje su ucinili na instrumentu kako bi ga prilagodili australskim uvjetima. Njihova je adaptacija ukljucivala prilagodbu jezika, dodavanje novih cestica koje su empir jski povezane s podrucjima rizicnosti (poput dobi u kojoj je izrecena prva odgojna mjera, povremenog uzimanja alkohola, beskucnistva) te malu reorganizadju upitnika. Sumamo, prilagodeni instrument sadrzi 6 cestica vise negó originalna verzija. Ukupni rezultat od 0 do 10 oznacava nisku rizicnost, od 11 do 17 umjerenu, od 18 do 25 visoku, a od 26 do 48 vrlo visoku rizicnost.

Radi se o instrumentu za ciju je adekvatnu primjenu, to jest procjenu rizika/potreba, potrebno dobro poznavati o sobu koja se procjenjuje i nj ezine uvjete zivota. U tom smislu Koller-Trbovic (2008) navodi kako je adekvatnu procjenu moguce donijeti tek nakon pomnog upoznavanja maloljetnika i svih okolnosti u nj ego vom zivotu, rizicnih cimbenika, potreba te spremnosti mlade osobe za tretman. U najboljem slucaju takva bi procjena trebala predstav jati sazetak ukupne timske procjene (intervju s mladom osobom, roditeljima, nastavnicima, strucnj acima, test ovi sposobnosti, osobnosti, cek-liste ponasanja koje ispunjavaju strucnjaci, roditelji, nastavnici i sami mladi, izvjesca skole, policije, institucija itd.). Prilikom procjene uputno je koristiti i prateci prirucnik (Hoge, 2007) u kojem su detaljno opisane pojedine cestice instrumenta.

Metode obrade podataka

Analiza metrijskih obiljezja instrumenta UZORI/VS izvedena je programom SPSS v.18. U tu svrhu izracunati su koeficijenti pouzdanosti za cjelokupni instrument, za subskale instrumenta na cjelokupnom uzorku, te na subuzorcima ispitanika i ispitanica. Faktorska struktura za cijeli instrument utvrdena je metodom glavnih komponenti, dok su faktori ekstrahirani Varimax rotacijom.Kako se instrument sastoji od osam podrucja rizika, napravljena je analiza metrijskih obiljezja svakog pojedinog podrucja rizika. Pri tome provjerena je faktorska struktura, interitem i item total korelacije s ciljem provjere homogenosti pojedinog podrucja rizika.

Istim programom izracunate su norme u centilima i standardiziranim ili Z - vnjednostima za sumu rezultata po cesticama te za pojedinacna podrucja rizika/potreba (8 subskala). Potom je za ukupni rezultat na instrumentu izvrsena distribue!ja frekvencija u 4 razreda (sukladno cetiri razine rizika), odnosno u 3 razreda (za pojedinacna podrucja), pri cemu su izracunate apsolutne i kumulativne frekvencije predstavljene u postocima.

REZULTATI

Va janost instrumenta

Nacin provodenja istrazivanja

Istrazivanje je zapocelo organiziranom edukacijom struenjaka u svakoj od institucija ciji su korisnici ukljuceni u istrazivanje u razdoblju od 1. veljace do 15. ozujka 20088. Strucnjaci suupoznati s teor jskim postavkama, obiljezjima i nacinom primjene instrumenta. Nakon edukacije, strucnjaci su uz pomoc opisanog instrumenta procijenili rizike, potrebe, i druga obiljezja korisnika s kojima rade u odredenoj vrsti tretmanskog programa. Tijekom provedbe istrazivanja, odnosno koristenja instrumenta u svrhu procjene, struenjacima je pruzena podrska i pomoc od strane istrazivackog tima.

Konkurentna valjanost

Kako je prediktivnu valjanost jako tesko provjeriti ovakvim tipom istrazivanja9, konkurentna valjanost moze pruziti odredene informacije o o vom instrumentu. U tu svrhu moguce je provjeriti povezanost ovog instrumenta za procjenu rizika s drugim instrumentima koji su kreirani za istu namjenu. Danas, na ovom podrucju, postoji niz razlicitih instrumenata, a teorije najcesce govore o nekoliko kljucnih skupina rizika. Zanimalo nas je, mjeri li instrument za kojeg smo zainteresirani izraditi norme, ista, odnosno slicna podrucja rizika kod djece i mladih rizicnog ponasanja kao i dmgi instrumenti. S ciljem utvrdivanja relacija izmedu ovog instrumenta i jos dva jednake namjene i svrhe (kreirana za procjenu rizicnosti kod djece i mladih s problemima u ponasanju) provedena su kvazikanonicke korelacijske analize (Koller - Trbovic, Nikolic i RatkajecGasevic, 2010). Radi se o sljedecim instrumentima: Upitnik o rizicnim cimbenicima (Schölte, 1998), te dvije verzije upitnika autora Achenbacha( 1991)- Lista provj ere dj ecj eg ponasanja i Izvjesce nastavnika o ponasanju djece i adolescenata. Istrazivanje je provedeno na vec spomenutom cjelokupnom uzorku obuhvacenog istrazivanjem (836 djece i mladih s problemima u ponasanju koji su u vrijeme istrazivanja bili ukljuceni u institucionalni, poluinstitucionalni ili izvaninstitucionalni tretmanski program). Rezultati su pokazali da su sve kvazikanonicke korelacijske analize statisticki znacajne na razini znacajnosti p<l%, a u svakoj analizi (od ukupno sest) izoliran je po jedanznacajan kvazikanonicki faktor. Postoci zajednicke varijance krecu se od srednjih do visokih (najnize 45%, a najvise 67%) sto ukazuje na dobre korelacije medu instrumentima, a isto tako na dobro preklapanje predmeta mjerenja ovih instrumenata. Stoga je na generalnoj razini moguce zakljuciti kako UZORI/VS procjenjuju rizik i potrebe kod djece i mladih rizicnog ponasanja, kao i ostali instrumenti kreirani s tom svrhom.

Konstruktna valjanost

Za provjeru konstruktne valjanosti napravljena je faktorska struktura upitnika. Ispitivanje je ucinjeno na prvom dijelu upitnika koji se sastoji od 42 cestice. Napravljene su zasebne analize za subuzorak muskih i zenskih ispitanika. Nakon toga napravljena je analiza faktorske strukture svake pojedine subskale. Poslo se od pretpostavke kako ce svako podrucje biti jednofaktorsko rjesenje. Dodatno su provjerene interitem i item total korelacije unutar svakog podrucja.

Faktorska struktura na subuzorku mladica

Na subuzorku mladica (N - 503) provjerena je faktorska struktura, a primijenjena je kosokutna rotacija (varimax). Kaiser - Mexer - Olkinova mjera ukazuje na valjanost uzorka za analizu (KMO = 0.891), dok su za pojedinacne cestice, sve vrijednosti vece od > 0.67. Bartlettov test sfericiteta y2 (861) = 6801.705, pO.001 ukazuje da su korelacije izmedu cestica dovoljno visoke za meto du glavnih komponenti. Prvotnom analizom ekstrahirano je 10 faktora cije su vrijednosti prelazile Kaiserov kritenj od 1.0 (od 1.07 do 9.18) te su u kombinaciji objasnili 56.134% ukupne var janee. Ucinjena je kosokutna (varimax) rotacija zadrzanih glavnih komponenti. Kako su neke faktore objasnjavale samo dvije cestice, unapnjed je odreden broj faktora za analizu. U svrhu odredivanja faktora koji ce se zadrzati za interpretaciju faktorske strukture posluzio je scree plot.

Na taj nacin dobiveno faktorsko rjesenje objasnjava 47.922% zajednicke varijance koje ima sest faktora. U interpretaciji su koristene projekcije cestica na faktore cija je vnjednost veca od 0.40. Projekcije pojedinih cestica moguce je pratiti u tablici 3.

Analizom deset cestica koje su najvise projekcije ostvarile na prvi faktor (kojeg objasnjava 12.431% zajednicke varijance) vidljivo je kako se radi o cesticama iz podrucja Skolovanja (4), Licnosti/ponasanja (4) te o dvije cestice iz podrucja Stavovi/onjentacija, a koje se prvenstveno odnose na problème u ponasanju (problemi s nastavnicima, prkosi autoritetu, verbalno agresivan i drzak, ometajuca ponasanja u razredu, ometajuca ponasanja u skoli, izljevi bijesa i dr.).

Na drugi faktor (kojeg objasnjava 11.974% ukupne varijance) najvise projekcije je ostvarilo jedanaest cestica i to iz podrucja Zlouporabe sredstava ovisnosti (svih 5 cestica tog podrucja), tri cestice iz podrucja Ramjih i sadasnjih kaznenih dj elate cestice iz podrucja Odnosa s vrsnjacima i Stavova/ Onjentacije. Sadrzaj tih cestica upucuje na ramju zlouporabu sredstava ovisnosti, cinjenje kaznenih djela te ran je pruzanje pomoci sustava intervene ja {uzimanje sredstava ovisnosti povezano s kaznenim djelom(ima), zlouporaba sredstava ovisnosti ometa svakodnevno funkcioniranje, ranije izrecene odgojne mjere prema maloljetniku, sada izrecene odgojne mjere prema maloljetniku, povremeno uzimanje droge, kronicno uzimanje alkohola i dr. )

Treci faktor (10.648% zajednicke varijance) je moguce pojasniti putem projekcija 12 cestica. To su sve cestice podrucja Obiteljskih prilika/ Roditeljstva, cestice iz podrucja Ramjih i sadasnjih kaznenih djela/Sankcija koje se odnose na socijalno - zastitne i obiteljsko pravne intervencije, podrucje Odnosa s vrsnjacima, jedna cestica iz podrucja skolovanja (bjezi s nastave) te jedna iz podrucja Stavovi/onjentacija (ne trazi pomoc).

Nada]je, cetvrti faktor koji participira s nesto manjim udjelom zajednicke vari janee (4.759%) moguce je objasniti putem 5 cestica i to sve tri iz podrucja Slobodnog vremena/rekreacije, jedne iz podrucja Skolovanja/Zaposlenja (nezaposlen/ne trazi posao) te jedna iz podrucja Stavova/onjentaci je (neodgovarajuci osjecaj krivnje).

Peti faktor (4.245% zajednicke varijance) objasnjavaju tri cestice: kratak raspón paznje, los uspjeh u skoli i negativno onjentirana cestica neopravdano visoko samopostovanje.

Zadnji faktor (3.866% zajednicke varijance) cine samo dvije cestice: u tijeku mjere obiteljskopravne zastite i socijalnozastitne intervencije te aktivno odbija pomoc.

Faktorska struktura na subuzorku dievoiaka

Faktorska struktura ucinjena na subuzorku zenskih ispitanica (N - 144) ukazuje na drugacije rezultate. Kaiser - MexerOlkinova mjera ukazuje na valjanost uzorka za analizu (KMO = .812), dok su za pojedinacne cestice, jednako kao i u prêthodnoj analizi, sve vrijednosti vece od > .53, osim za jednu cesticu (U tijeku mjere obiteljsko-pravne zastite i socijalnozastitne intervencije: .359). Bartlettov test sfericiteta yj (861) = 2756.507 ukazuje da su korelacije izmedu cestica dovoljno visoke za metodu glavnih komponenti. Ekstrahirano je 13 faktora, na temelju jednakog kritenja (Kaiserov kriterij) koji pojasnjavaju 69.782% zajednicke varijance. Te se cestice grupiraju u drugacije strukture od prethodne analize nacinjene na subuzorku muskih ispitanika. Kako se radi o relativno malom uzorku, ali i o razlicitoj strukturi rizika, a time i potreba djevojaka tijekom tretmana, za ocekivati je da ce struktura ukazivati na drugaciju faktorsku soluciju.

Kako je velik broj dobivenih faktora moguce objasniti samo putem jedne ili dvije van j able ci je su projekcije vece od 0.40, za kreiranje faktorske solucije koristen je scree plot i unaprijed odredivanje broj a faktora. Scree plot upucuje na faktorsko rjesenje koje cini sest faktora, a ono objasnjava 50.313% zajednickevanjanee. Projekcije pojedinih cestica moguce je pratiti u tablici 4.

Na prvi faktor (koji objasnjava 11.024% zajednicke varijance) najvise projekcije daje devet cestica i to gotovo sve iz podrucja Obiteijskih prilika/Roditeijstva, iz podrucja Ramjih i sadasnjih kaznenih djela/Sankcija i to one koje se odnose na rani je socijalno zastitne ili obiteljsko - pravne intervencije te cestica iz podrucja Licnosti/Ponasanja koja se odnosi na neodgovarajuci osjecaj krivnje. Taj bi se faktor mogao interpretirati putem prisutnih nepovo jnih obiteijskih okolnosti te ukljucenost obitelji i/ili maloljetnika u sustav intervencija.

Drugi faktor (koji objasnjava 9.549% zajednicke varijance) definiraju cetiri cestice iz podrucja Skolovanja/Zaposlenja, cetiri cestice iz podrucja Licnosti/Ponasanja te jedna iz podrucja Stavova/ Orijentacije. Cestice upucuju na problème u ponasanju koji se manifestiraju u skolskom okruzenju.

Treci faktor (koji objasnjava 9.539% zajednicke varijance) upucuje na druzenje s delinkventnim vrsnjacima i aktivno odbijanje pomoci, a najvise projekcije imaju devet cestica, iz podrucja Odnosa s vrsnjacima {ima nekolikoprijatelja delinkvenata, Una vrlo malo prosocijalno usmjerenih poznanika, ima vrlo malo prosocijalno usmjerenih prijatelja), Stavova/Onjentacije (aktivno odbija pomoc, antisocijalna/stavovi kojipodrzavaju kriminalitet, prkosi autoritetu), jedna cestica iz podrucja Zlouporabe sredstava ovisnosti koja upucuje na povremeno uzimanje droge, jedna iz podrucja Skolovanja koja upucuje na bjezanje s nastave te jedna iz podrucja Licnosti koja upucuje na neopravdano visoko samopostovanje. Takva formacija faktora upucuje kako je kod djevojaka druzenje s antisocijalnim vrsnjacima popraceno povremenim uzimanjem sredstava ovisnosti, bjezanjem s nastave i aktivnim odbijanjem pomoci.

Cetvrti faktor (koji objasnjava 9.530% zajednicke var janee) objasnjavaju cestice koje upucuju na raniju i trenutnu antisocijalnu, delinkventnu aktivnost, a to su cestice podrucja Ran jih i sadasnjih kaznenih djela/Sankc ja i Zlouporabe sredstava ovisnosti.

Ukupnom objasnjenju zajednicke varijance, s nesto nizim postotkom (5.917%) doprinosi peti faktor. Njega objasnjavaju sve cestice Slobodnog vremena/Rekreacije, ali za razliku od faktorske solucije kod ispitanika muskog spola, objasnjenju doprinose i cestice koje upucuju na trenutne socijalnozastitne ili obiteljskopravne intervencije, los uspjeh u skoli i kratak raspón paznje.

Zadnji, sesti faktor (4.754%) objasnjavaju samo dvije cestice: kronicno uzimanje droge i nezaposlen/ne trazi posao, ali s vrlo visokim projekcijama na taj faktor.

Generalno, moze se reci kako u obje faktorske solucije postoje slicne zakonitosti, te se cestice odredenih podrucja zajedno grupiraju. Samo kod nekih faktora postoji podudamost s podrucjima, odnosno teorijskim konstruktima prema kojima su kreirana podrucja ovog upitnika. Najvece podudarnosti s podrucjima instrumenta prisutne su kod Obiteljskih prilika, Slobodnog vremena/ Rekreacije, Zlouporabe sredstava ovisnosti te Odnosa s vrsnjacima.

Usporedba faktorskih rjesenja ukazuje kako kod oba subuzorka cestice iz podrucja Skolovanja i Licnosti/Ponasanja kreiraju zajednicki faktor, odnosno teskoce u skolovanju prate problemi u ponasanju ili obmuto. No, podrucje obiteljskih prilika, kod subuzorka mladica, povezano je s druzenjem s delinkventnim vrsnjacima, bjezanjem iz skole i aktivnim odbijanjem pomoci dok kod djevojaka teskoce u obiteljskim odnosima prati povremeno koristenje droga, druzenje s delinkventnim vrsnjacima te odredena obiljezja licnosti. Dok se kod subuzorka mladica moze prepoznati kako je ramja i sadasnja antisocijalna aktivnost povezana s druzenjem s delinkventnim vrsnjacima i zlouporabom sredstava ovisnosti, tu zakonitost ni je moguce prepoznati kod subuzorka ispitanica.

Kod mladica je podrucje slobodnog vremena povezano s nezaposlenoscu i neodgovarajucim osjecajem krivnje dok kod djevojaka s losim uspjehom u skoli i kratkim rasponom paznje, sto ukazuje na razlicite rizicne okolnosti. Dok se cestice podrucja zlouporabe sredstava ovisnosti kod mladica grupiraju zajedno s cesticama Ranijih i sadasnjih kaznenih djela/Sankc ja, tu zakonitost n je moguce prepoznati u subuzorku djevojaka.

Val ja spomenuti kako je i ranije provjeravano faktorsko rjesenje na nesto sirem uzorku ci je je rezultate moguce pronaci u radu Zizak i sur. (2010)10. No, fokus je bio usmjeren na slicnosti i razlike faktorskih rjesenja kod ispitanika muskog i zenskog spola te ove dvije analize glavnih komponenti upucuju na razlicitu rizicnost djevojaka i mladica, a time i na nuznost kreiranja normi posebno za mladice, a posebno za djevojke.

Analiza faktorske strukture svakog poiedinog podrucja instrumenta

S ciljem provjere homogenosti svakog pojedinog podrucja napravljeno je osam, odnosno devet, faktorskih analiza, za svako pojedino podrucje rizika. Paralelno je provjerena struktura kako za cjelokupan uzorak tako i za subuzorke mladica i djevojaka. Kako rezultati upucuju na slicna rjesenja, u nastavku ce biti prikazani rezultati za cjelokupni uzorak.

Za svako podrucje Kaiser - Meyer - Olkinove mjere ukazuju da su podaci prikladni za provedbu faktorske analize (pO.OOl) te se KMO vnjednosti krecu od 0.617(za podrucje Slobodnog vremena) do 0.843 (za podrucje Skolovanja). Bartlettov test sfericiteta za svako podrucje ukazuje kako su korelacije izmedu cestica dovoljno visoke za provedbu metode glavnih komponenti. Pri ekstrahiranju faktora, prvenstveno je koristen Keiserov kriterij. No, vazno je napomenuti kako kod dva podrucja (Ramja i sadasnjakaznena djela/Sankcije i Licnost) na temelju tog kriterijaje ekstrahirano dvofaktorsko rjesenje. Tada se pristupilo postupku odredivanja fiksnog broja faktora jer se na teme ju teorijskih saznanja ocekivalo jednofaktorsko rjesenje.

U nastavku (tablica 5) slijedi prikaz projekcija cestica pojedinog podrucja na prvu glavnu komponentu, odnosno to podrucje i korelacija svake pojedine cestice sa surnom rezultata tog podrucja.

Na temelju rezultata prikazanih u tablici 5. moguce je zakljuciti kako za sest podrucja struktura faktora, odnosno podrucja ukazuje na zadovoljavajucu faktorsku strukturu, pri cemu sve cestice pojedinog podrucja se s umjerenim ili visokim vr jednostima projiciraju na prvu glavnu komponentu. To su podrucja: Ramja i sadasnja kaznena djela (HRV), Obiteljske prilike/Roditeljstvo, Odnosi i vrsnjacima, Zlouporaba sredstava ovisnosti, Slobodno vrijeme/Okupacija i Stavovi/Onjentacija. U preostala tri podrucja po jedna cestica (Sacia ima izrecene tri ili vise sankcija u podrucju Ranijih i sadasnjih kaznenih djela/Sankcija ORG; Nezaposlen/Ne trazi posaou podrucju Skolovanja/Zaposlenja; Kratak raspón paznjeu podrucju Licnosti/Ponasanja) daje nisku projekciju na prvu glavnu komponentu, ali njihove korelacije sa surnom rezultata tog podrucja ukazuju na niske, ali statisticki znacajne korelacije. Vrijednosti jos jedne cestice ukazuju na neocekivane rezultate. Naime, cestica U tijeku mjere obiteljsko-pravne zastite ili socijalno-zastitne intervencije povezana je s prvom glavnom komponentom s relativno visokom ali negativnom vrijednoscu, dok njena korelacija sa surnom rezultata ukazuje da ne doprinosi objasnjenju tog podrucja. Naime, kako se ne radi o kaznenopravnim sankcijama takav je rezultat ocekivan, no s druge strane u hrvatskom sustavu intervene! ja citav niz socijalno-zastitnih i obiteljsko-pravnih intervened a zna prethoditi kazneno-pravnim interveneijama.

Inter - item korelac je pojedinih cestica u svakom podrueju ukazuju na umjerene korelac je medu cesticama, sto upucuje kako svaka cestica doprinosi s nekom novom informac jom definiranju pojedinog podrucja11.

Pouzdanost instrumenta UZORI/VS

Ispitivanjem metrijskih obiijezja utvrdilo se koliko dobro instrument mjeri obiijezja rizika kod djece i mladih s problemima u ponasanju. Cronbachovaalpha za ejelokupni instrument (42 cestice) je 0.900. U tablici koja slijedi (tablica 6.) prikazane su Cronbachove alphe pojedinih subskala za ukupni uzorak (N - 647) te za subuzorke muskih (N - 503) i zenskih ispitanika (N - 144).

Kao sto je iz tablice vidljivo, na nekim podrucjima Cronbachova alpha nizih je vrijednosti. Na subskali Slobodnog vremena te nize vrijednosti mozemo pripisati malom broju cestica (samo tri cestice) na sto upozorava i Cortina (1993, prema Field, 2009). No, najvise zabrinjavaju niske vrijednosti na subskali Ranijih i sadasnjih kaznenih djela, kod kojeg je radena prilagodba cestica kako bi odgovarala nasem zakonodavstvu, no rezultati upucuju na nuznost daljnje dorade, sto se nadovezuje na rezultate analize faktorske strukture.

Procjena normi za utvrdivanje razine rizicnosti/ potreba ispitanika

Buduci da su faktorska ijesenja kod ispitanika muskog i zenskog spola ukazala na razlicitu rizicnost djevojaka i mladica, time se nametnula i nuznost kreiranja normi posebno za mladice, a posebno za djevojke.

Uz to, vaija spomenuti da je rijec o instrumentu temeljenom na rodno neutralnom pristupu. Namijenjen je, prije svega, muskoj populac ji u riziku koji ni je rodno specifican u odnosu na djevojke pa time nje niti primjenjiv za djevojke, vec ga u radu sa zenskom populacijom mozemo koristiti tek kao svojevrstan or jentir kada je rijec o proejen! rizika/ potreba ispitanica uvazavajuci znanstveno-teor jske spoznaje o tzv. "univerzalnim rizicima" za predike ju delinkventnog ponasanja u buduenosti (Schwalbe, 2008). Naime, UZORI/VS u svojim cesticama ne uvazava rodnu zensku perspektivu pa tako nekih od specificnih zenskih rizicnih cimbenika niti nema u originalnoj verziji upitnika (npr. maloljetnicka trudnoca, promiskuitetno ponasanje,seksualno zlostavjanje, povreda zena uzrokovana drustvenim polozajem, i si.). Dakle, za objektivniju proejenu rizika kod djevojaka svakako bi trebalo napraviti dodatak za proejenu ispitanica, odnosno, rodno osjetljiv dodatak instrumentu (Schwalbe, 2008; Olver, Stockdale i Wormith, 2009). Medutim, krajem 2010. godine izasla je posljednja verzija ovog instrumentaYLS/ CMI 2.0 (Flöge, i Andrews, 2010). Uvidom u upitnik vid jivo je da niti jedna od cestica na osam podrucja u prvom dijelu upitnika n je promijenjena vec je rodna perspektiva uvazena u 3. podrucju upitnika u kojem se proejenjuju faktori pnjemeivosti (radi se o dvjema cesticama nazvanim gender i pregnancy issues). U samom opisu YLS/CMI 2.0. autori navode da je instrument primjenjiv za mladice i djevojke starosti 12-18 godina te su ponudene i nove norme12.

U skladu s navedenim, nuzno je prikazati norme odvojeno za mladice i djevojke (na sto nam je, uostalom, ukazala i faktorska analiza) u dobi od 12 do 18.

Odredivanie normi za ukupni rezultat

Kako bismo mogli usporedivati rezultate vise ispitanika na vise od jedne vanjable, potrebno ih je prethodno standardizirati. Za interpretaciju bruto rezultata koristene su standardizirane Z vnjednosti. One daju informaciju o polozaju ispitanika u odnosu na druge ispitanike u normativnom uzorku (Petz, 2004). Poznato je da rezultat skaliran u Z-vnjednost pokazuje da lije rezultat iznad ili ispod prosjeka. Uz to, omogucuje stjecanje uvida koliko je neki rezultat u terminima standardnih devijacija udaljen od aritmeticke sredine.

Da bi se instrument mogao koristiti u znanstvene, ali i prakticne svrhe, potrebno je pnje svega izracunati granicne norme za ukupni rezultat za mladice i za djevojke koji su prikazani u tablicama koje si jede.

Temeljem podataka u tablici 6. moze se odrediti, za svaki pojedini rezultat, u koji centil pripada te kojem standardiziranom rezultatu odgovara. Ovako prikazani normativni podaci pomazu u interpretaciji dobivenih rezultata na instrumentu buduci da podaci izrazeni u centilima pokazuju postotak mladih u normativnom uzorku ciji je rezultat manji/visi od dobivenog sirovog rezultata za pojedinu osobu. Na primjer, ako mladic na UZORI/VS postigne 9 bodova, uvidom u tablicu jasno je da je taj rezultat u 20. centilu. To znaci da je njegov rezultat visi od 20% rezultata ispitanika u normativnom uzorku.

No, buduci da su u izvomom instrumentu procjene rizicnosti i potreba predstav jene kao cetiri kategor je (niska, umjerena, visoka i vrlo visoka), uz gore navedene norme, izracunati su i osnovni statisticki pokazate ji za ukupni rezultat (tablica 7.) nakon cega je izvrsena distribue ja frekvencija u cetiri razreda prema navedene cetiri razine rizicnosti i potreba (tablica 8.) kako bi se dobili granicni rezultati, a pritom su izracunate apsolutne i kumulativne frekvencije.

Na temelju tablice 8. zakJjucuje se da ispitanici koji pripadaju kategor ji niske rizicnosti imaju ukupan rezultat na instrumentu UZORI/VS izmedu 0 i 9. Umjerenoj razini rizika pripadaju ispitanici koji postizu rezultat od 10 do 19. Ispitanici s postignutim rezultatom od 20 do 29, pripadaju u kategor ju visokog rizika, dok oni mladici koji postignu rezultat jednak ili veci od 30 bodova pripadaju vrlo visokom riziku.

Usporedimo li ovako dobivene norme s orginalnim kanadskim normama i hrvatskim normama dobivenim 2002. (Nikolic, Koller-Trbovic i Zizak, 2002), jasno je da su rasponi rezultata za pojedinu razinu rizika na sadasnjem normativnom uzorku dmgae ji. Dmgim rijecima, sukladno ovim normama, pojedinac mora postici manji broj rizika da bi pripao visoj razini rizika uusporedbi s originalnim normama. Usporedbom sadasnjih i normi iz 2002. g., vid jivo je da po novodobivenim normama pojedinac mora postici veci broj rizika, kako bi "pripao" u visu razinu rizika.

Tablica 9. omogucuje nam da za svaki postignuti sirovi (bruto) rezultat vidimo kojem centilu pripada te kojem standardiziranom rezultatu odgovara, kao sto je to napnjed bilo prikazano za musku populac ju.

Takoder, i kod djevojaka su izracunati osnovni statisticki pokazatelji za ukupni rezultat (tablica 10.) te je naprav jena distribue ja frekvenc ja u cetiri razreda sukladno cetiri razine rizicnosti i potreba (tablica 11.).

Iz navedenog se zak jucuje da ispitanice koje su nisko rizicne imaju ukupan rezultat na instrumentu UZORI/VS izrnedu 0 i 8. Djevojke s postignutim rezultatom od 9 do 17 bodova pripadaju kategor ji umjerenog rizika, a one s rezultatom od 18 do 26 bodova visokoj razini rizika. Ispitanice koje postignu 27 ili vise bodova, pripadaju kategor ji vrlo visokog rizika.

Iz izracunatih normi j asno je da mladici moraju postici veci broj bodova od djevojaka kako bi postigli visu razinu rizika (npr. muski ispitanici s 9 bodova spadaju u ni ski rizik, a ispitanice u umjereni).

Ovako dobivene norme (tablica 11.), razlikuju se u odnosu na originalne norme instrumenta, kao i u odnosu na one dobivene ramjom standardizadjom 2002.g. u Hrvatskoj. To, naravno, ne cudi jer, kao sto je vec i naprijed spomenuto, dobiveni podaci o normama ovise o uzorku ispitanika i njegovim karakteristikama.

Utvrdivanje normi za pojedinacna podrucja rizika

Slijedeci istu logiku kao i kod ukupnog rezultata na UZORI/VS, u tekstu koji slijedi za subuzorke mladica i djevojaka izracunate su norme u centilima te su prikazani rezultati izrazeni standardiziranim vrijednostima (tablice 12. i 15.), prikazani su osnovni statisticki pokazatelji (tablice 13. i 16. ) i distribucijafrekvencijaurazrede (tablice 14. i 17.) za pojedinacna podrucja rizika/potreba (8 subskala UZORI/VS).

Granicni rezultati za pojedinacna podrucja rizika/potreba, odnosno distribucija frekvencija u razrede razlicita je u usporedbi s originalnim rasponima rezultata za pojedina podrucja na originalnom instrumentu UZORI/VS. To znaci da je sukladno hrvatskim normama potrebno postici manji broj rizika kako bi se postigla visa razina rizicnosti (osim kod npr. skolovanja/zaposlenja na umjerenom i visokom riziku, te kod ovisnosti na umjerenom riziku).

Na normativnom subuzorku djevojaka, kao i kod mladica, u usporedbi s originalnim normama za pojedina podrucja rizika, hrvatske su norme razlicite.

Iz tablica u kojima su prikazane distribucije frekvencija u razrede za ispitanike muskog i zenskog spola vidljivo je da su granice razreda za pojedine razine rizika/potreba kod mladica i djevojaka gotovo iste, osim kada je rijec o originalnom podrucju ramjeg i sadasnjeg delinkventnog stamsa i podrucje zlouporabe sredstava ovisnosti. Tako su primjerice djevojke koje na podrucju delinkventnog statusa postignu 3 boda, visoko rizicne, a mladici s istim brojem bodova umjereno rizicni. Na podrucju zlouporabe sredstava ovisnosti situacija je ista. To znaci da djevojke koje na torn podrucju dosegnu 3 boda, postizu visoki rizik, a mladici umjereni.

Sumirajuci dosad navedeno, evidentno je da su norme mladica i djevojaka, kao sto je i ocekivano, razlicite. O razlikama u rizicima/potrebama mladica i djevojaka go vori brojna recentna litaratura, a sve je vise istrazivanja koja se bave razlikama u razini rizicnosti i tretmanskim potrebama mladica, odnosno djevojaka. U prilog navedenim razlikama u normama donosimo neke podatke recentnih istrazivanja.

Tako primjerice Bloom i Convington (2001) navode kako su bjegovi od kuce, ovisnosti i prostitucija kod djevojaka adaptivna ponasanja na situaciju u kojoj se nalaze, odnosno strategija suocavanja s nepovoljnom obiteljskom situacijom. Problemi s ovisnosti cesto su znak drugih problema koji vode ka rizicnom ponasanju. Generalno gledajuci, djevojke cine laksa kaznena djela nego mladici. Uz to, djevojke manifestiraju i vise mentalnih problema od mladica. Hubbart i Prat (2002) navode da su antisocijalno ponasanje, vrsnjaci, stavovi i uvjerenja zajednicki rizicni faktori za pojavu delinkventog ponasanja i za mladice i djevojke, s tim da delinkventno ponasanje kod zena bolje prediktira povijest fizickog i seksualnog zlostavIjanja, problematicna i disfunckionalna obitelj, te problemi u podrucju skolovanja. Obitelji djevojaka problematicnije su nego obitelji mladica (Calhoun i Jurggens, 1993; Hipwell i Loeber, 2006; Schwalbe i dr., 2006). Traumatski dogadaji i zlostavljanje pojavljuju se ranije nego kod mladica (Gorman i Smith 2003, prema Cooney, Small i O'Connor, 2008). Slicne spoznaje iznose i Cooney, Small i O'Connor (2008) te navode kako je za djevojke tipicno da dolaze iz disfunkcionalnih obitelj, imaju povijest fizickog ili seksualnog nasilja, nezdrave odnose s obitelji i partnerom, mentalne i emocionalne problème, partnera koji se devijantno ponasa i problème s ovisnoscu.

Cauffman (2008) analizirajuci literatura vezanu uz razlike muskog i zenskog delinkventog ponasanja zakljucuje da mladici i djevojke dijele mnoge zajednicke rizicne faktore za pojavu delinkventog ponasanja, no ti rizicni faktori razlicito utjecu na mladice i djevojke. Evidentno je da izmedu djevojaka i mladica postoji razlicita razina rizika kojoj su izlozeni kao i ucestalost te intezitet tih rizika. Generalno gledajuci, djevojke dozivljavaju visestrake rizike, vise razine i intenziteta nego mladici, te iskazuju visu razina razlicitih mentalnih problema (Gavazzi, 2006; Gavazzi, Yarchech i ChesneyLind, 2006). Odabir partnera mladica i djevojaka je razlicit (Cooney, Small i O'Connor, 2008; Bloom i Convington, 2001). Brak kod muskaraca ima pozitvan utjecaj na ponasanje, a kod zena predstavlja produbIjivanje rizicnosti (udaju za antisocijalnog partnera, ovisnicki odnos o partnera). Putevi djevojaka ka delinkventom i problematicnom ponasanju generalno gledajuci, dragaciji su nego kod muske populacije (Bloom i Convington, 2001).

Jones, Hubbard i Mathews (2008, prema Jedud Boric, 2012) u kontekstu rodno neutralno i rodnog osjetljivog pristupa procjeni zagovaraju primjenu standardiziranili rodno neutralnih instrumenata, no upucuju na vaznost njihove validacije na zenskom uzroku i prilagodavanje normi za razine rizika.

Iz navedenih je rodnih i spolnih razlika, izmedu ostalog, opravdana izrada posebnih normi za djevojke i mladice.

ZAKLJUCAK

S ciljem provjere i standardizad je Upitnika za odredivanje razine intervencije/Vodenje slucaja, na uzorku od 503 mladica i 144 djevojke s problemima u ponasanju, provedeni su postupci izracunavanja metrijskih karakteristika instrumenta i utvrdivanja normi kako za ukupni rezultat instrumenta tako i za pojedinacna podrucja rizika koja ovaj instrument mjeri.

Analiza faktorske strukture u odredenoj mjeri potvrduje podrucja rizika izvornog instrumenta. Takav rezultat je ocekivan s obzirom da je instrument kreiran na temelju teorijskih konstrukta, a ne na temelju dimenzionalne faktorske analize. Medutim, faktorske solucije na subzorcima mladica i djevojaka upucuju na razlicitu rizicnost djevojaka i mladica, a time i na vaznost kreiranja posebnih normi ovisno o spolu. Ispitivanje metrijskih obiljezja ukazuje na relativno visoku pouzdanost instrumenta i njegovu vrijednost za prakticnu primjenu. Takvi rezultati uputili su na valjane mogucnosti procjene rizika/potreba u tretmanske svrhe koje ovaj instmment nudi te na nuznost provjere ili utvrdivanja normi za takve namjene.

Predlozene norme temelje se na nekoliko kriterija: centilima, Z - vnjednostima te na temelju distribucije frekvencija u razrede sukladno broju razina rizicnosti/potreba.

Za odredivanje ukupne razine rizika kod mladica, odnosno djevojaka s problemima u ponasanju putem Upitnika za odredivanje razine intervencije/ Vodenje slucaja predlazu se rasponi razreda navedeni u tablici 19.

Sumirajuci sve dosad navedeno, zakljucuje se da je osnovni zadatak utvrdivanja hrvatskih normi na upitniku UZORI/VS izvrsen iako je kod turnacenja dobivenih rezultata potrebna odredena doza opreznosti. Nadalje, instrument s ovako predlozenim normama bez sumnje je primjenjiv u prakticnom radu s djecom i mladima starosti od 12 do 18 godina s problemima u ponasanju sa svrhom diferencijacije i individualizacije tretmana. Njegove prakticne implikacije (kako na razini svakog pojedinog strucnjaka, ali i sustava socijalne skrbi pa i pravo suda u cjelini) vec su i ramje istaknute: ujednacavanje kriterija za procjenu rizicnosti/potreba mladih i donosenja utemeljenih odluka o adekvatnom tretmanu/intervenciji, povezanost razina rizika i razina intervene]je, osiguravanje smjemica koje mogu pomoci prilikom odlucivanja o adekvatnom obliku i Struktur i intervene] je i stvaranje baze za evaluaciju struenog odlucivanja.

Medutim, za provjeru vaijanosti ovako predlozenih normi, u iducim istrazivanjima trebalo bi uzeti u obzir i vanjske kriterije (poput recidivizma, tezine kaznenog djela, ali i rezultata dobivenih na drugim standardiziranim instrumentima za procjenu rizicnosti ispitanika) sto sada nismo bili u moguenosti napraviti zbog nepostojanja takvih podataka. Stoga su ovako dobivene norme okvime vnjednosti, a uz navedene vanjske kriterije, njihova prakticna primjena omogucit ce toenije odredivanje intervala i moguce korekcije ovako dobivenih normi za pojedinu razinu rizika i podrucje.

Sidebar

THE YOUTH LEVEL OF SERVICE/CASE MANAGEMENT INVENTORY: PROPOSAL OF NORMS/ASSESSMENT STANDARDS FOR CROATIA

Summary: The main goal of this paper is focused on validation and standardization of the questionnaire Youth Level of Service/Case Management Inventory (YLS/CMI developed by Andrews & Leischied, 2002) on the sample of children and youth with behavioural problems in Croatia.

The instrument was originally developed within the Canadian system while the assessment standards or norms were based on a sample of high and very high risk youth in conflict with the law. Therefore, its implementation and application requires adaptation to different cultural and social settings than the one where it was originated, and partly due to the d.fferent characteristics of the population of children and youth. The first version and adaptation of the original instrument into Croatian language was done in 1998 on the Faculty of Education and Rehabilitation Sciences University of Zagreb. Instrument was standardized in Croatia in 2002 (Nikolic, Koller-Trbovic & Zizak, 2002). In the meantime, the original version of the instrument underwent minor changes, and after 10 years of the its application in Croatia, it was necessary to check the earlier norms.

The sample was consisted of 647 of children and young people with behavioural problems, aged 12 to 18, who were at the time of the study involved in some form of treatment in Croatia (community, institutional or day treatment).

The results showed strong metric characteristics of the questionnaire, and the overall risk scores normative data is proposed. Furthermore, in contrast to the standardization of the instrument in 2002, new norms are developed separately for girls and boys, as well as for the specific risks/needs areas.

Keywords: children and youth with nebaivioural problems, YLS/CMI, normative data for Croatia

Footnote

1 Ovaj jc rad dio projekta pod nazivom Uskladivanje interveneija spotrebama djece i mladih u riziku: izrada modela, kojeg jc odobrilo i financira MZOS RH, a provodi Odsjck za poremeca je u ponasanj u Edukacijsko-rchabilitacijskog fakulteta Svcucilista u Zagrebu. Voditcljica projekta jc prof.dr.se. Antonija Zizak.

2 To su cimbcnici u samoj osobi ili njenom okruzenju koji su povezani s pojavom i razvojcm kriminalnog ponasanj a (I. dio upitnika).

3 Cimbcnici potreba su dinamicni rizicni cimbcnici koji sc mogu mijenjati pod utjccajcm interveneija i time rcducirati dclinkvcntno ponaSanjc pojcdinca (I. dio upitnika).

4 Prijcmcivou nc mora nuzno biti u rclaciji s dclinkvcnlnim ponasanj cm, alije relevan tna za odredivanje tipa interveneija. Pod tim sc smatra da interveneija treba biti u rclaciji sa stilom uccnja i sposobnostima mladc osobc tako da ona mozc profitirati od intcrvcncijc, npr. intcligcncija, samopostovanjc, stil ucenja, tjeskoba, motivaeija za tretman itd. Tu sc ukljucuju i protektivni cimbcnici koji mogu mijenjati utjccajc rizicnih cimbenika (III. dio upitnika).

Footnote

5 Iako postoje slicnosti izmcdu kanadskog i hrvatskog sustava intcrvcncija za maloljctnc pocinitcljc kaznenih djela i prckrsaja (npr. oba sustava poznaju altemativnc intcn'cncijc koje su zamjcna proccsuiranju u kazneno - pravnom sustavu, zatim izvaninstitucionalnc i institucionalnc intervencije), osnovna je razlika sto bi se hn'atski sustav mogao svrstati u korporativni model u kojem su intcn'cncijc za maloljctnikc integrirane u siri sustav socijalnc skrbi i usluga za djccu, mlade i obitclj, dok bi sc za kanadski sustav moglo rcéi da odgovara modificiranom pravnom modclu (Modified Justice model) koji odgovara formalnom kazneno pravnom sustavu (Hoge, 2009)

6 Djcca i mladi u sukobu sa zakonom je termin koji se posljcdnjih desetak godina koristi kao sinonim za termin dclinkvcnt ili maloljctni dclinkvent. Odraz je konstruktivistickog pristupa u drustvenim znanostima koji problcmatizira potcncijalno stigmatizirajuéa imenovanja odredenih ponaáanja mladih.

Footnote

7 O terminu i definieiji problemi uponasanju djece i mladih vise vidjeti u Kollcr-Trbovié, N., Zizak, A. i Jcdud Boric, I. (2011): Standardi za tcrminologiju, definieiju, kritcrijc i nacin pracenja pojave porcmccaja u ponasanju djccc i mladih. Po\'jcrcnstvo za preveneiju porcmccaja u ponasanju djccc i mladih Vladc Rcpublikc Hrvatskc. Ministarstvo obitclji, branitclja i mcdugcncracijskc solidarnosti RH, Zagreb.

Footnote

8 Prcthodno je provedeno pilot istrazivanje na uzorku od 133 ispitanika koje je pokazalo dobre mjeme karaktcristikc instrumenta te razumijevanje cestica i nacina procjene od strane procjcnjivaca

9 Za potrebe ponovljcnog mjerenja, bilo bi potrebno napraviti procjenu rizika i daljnjih potreba na kraju zavrscnog tretmana te u odredenom razdoblju pratiti pocinjcnjc kaznenih djcla.

Footnote

10 Za potpuni uvid u rezultate faktorske strukture i mctrijskih obiljezja instrumenta uputno je poglcdati rad: Zizak i sur. (2010): Struktura i mjerne karaktcristikc Upitnika za odredivanje razinc intcrvcncije / vodenje slucaja (UZORI/VS). Hrvatska rcvija za rchabilitacijska istrazivanja. 46 (2), 61-81.

Footnote

11 Korclacijskc matrice dostupnc kod autora.

Footnote

12 Nove norme za YLS/CMI 2.0. izradcnc su za muski i zenski spol sukladno razini institucionalizacijc maloljctnika/maloljctnicc.

References

LITERATURA:

Bloom, B. E., Convington, S.S. (2001): Effective gender-responsive interventions in juvnile justice: Adressing the live of delinquent girls. http://centerforgenderandjustice.Org/pdf/7.pdf

Calhoun, G., Jurggens, J. (1993): The neophyte female delinquent: A review of literature. Adolescence. 28.461-474.

Catchpole, R., Gretton, H. (2003): The Predictive Validity of Risk Assessment With Violent Young Offenders: A 1-Year Examination of Criminal Outcome, Criminal Justice&Behavior. 30 (6). 688-708.

Cauffman, E. (2008): Understanding the female offender. The Future of Child. 18 (2). 119-142.

Cooney, S.M., Small, S.A., O'Connor, C. (2008): Girls in the juvenile justice system-Toward gender-responsive programming. University of Wisconsin Madison.

Field, A. (2009): Discovering Statistics Using SPSS. Sage Publications. London.

Flores, A.W., Travis, L.F.,Latessa, E.J. (2003): Case classification for juvenile corrections: An assessment of the Youth Level of Service/Case Management Inventory; Final Report. Center for Criminal JusticeResearch. Cincinnati. USA.

Gavazzi, S. M. (2006): Gender, ethnicity, and the family environment: Contributions to assessment efforts within the realm of juvenile justice. Family Relations. 55. 190-199.

Gavazzi, S. M., Yarchech, C.M.,Chesney-Lind, M. (2006): Global risk in dictaors and the role of gender in a juvenile detention sample. Crminal Justice and Behaviour. 33. 597-612.

Hip we 11, A.E.,Loeber, R. (2006): Do we know which interventions are effective for disruptive and delinquent girls? Clinical Child and Family Psychology Review. 9. 221-255.

Hoge, R.D. (2002): Assessing adolescents in educational, counseling and other settings. Lawrence Erlbaum Associates, Mahwah, New Jersey.

Hoge, R.D. (2007): Edukaciju za primjenu instrumenta za mjerenje rizika i potreba YLS/CMI u sklopu znanstvenog projekta "Uskladivanje intervencija s potrebama djece i mladih u riziku: izrada modela". Interna skripta za edukaciju. Zagreb. Listopad.

Hoge, R.D. (2009): Advances in the Assessment and Treatment of Juvenile Offenders. Kriminologija i socijalna intergracija. 17 (2). 49 - 70.

Hoge, R.D., Andrews, D.A. (1994): The Youth Level of Service/Case Managment Inventory. Description and Evaluation. Carleton University, Otawa. Ontario.

Hoge, R.D. i Andrews, D.A. (1996): Assesing the Youthful Offender, Issues and Tehniques. The University of North Carolina. Chapel Hill. North Carolina.

Hoge, R.D. iAndrews, D.A. (2006): Youth Level of Service/Case Management Inventory (YLS/CMI), User's Manual. MHS. Toronto.

Hoge, R.D. iAndrews, D.A. (2010): Youth Level od Service/Case Managment Inventory 2.0.Mental Health System.

Hoge, R.D., Andrews, D.A., Leschield, A.W. (2002): Youth Level of Service/Case Management Inventory. MHS. Toronto.

Hubbart, D.J., Prat, T.C. (2002): A meta-analysis of the predictors od delinquency among girls. Journal of Offender Rehabilitation. 34, 1-13.

Jedud Boric, I. (2012): Rodna osjetljivost prilikom procjene rizika i potreba te programiranja intervencija za djevojke s problemima u ponasanju. Ljetopis socijalnog rada. 19 (2). 241 - 274.

Koller-Trbovic, N. (2008): Edukacija i upute za koristenje instrumenata. Interni materijal, Znanstveni projekt "Uskladivanje intervencija s potrebama djece i mladih u riziku: izrada modela". Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveucilista u Zagrebu, Zagreb.

Koller-Trbovic, N., Nikolic, B., RatkajecGasevic, G. (2010): Usporedba instrumenata za procjenu rizika i potreba djece i mladih. Kriminologija i socijalna integracija. 18 (2). 1 - 14.

Marczyk, G.R., Heilbrun, K., Lander, T., DeMatteo, D. (2005): Juvenile decertification: Developing a model for classification and prediction. Criminal Justice and Behavior. 32 (3). 278 - 301.

McShane, M.D., Williams, III.F.P. (2003): Encyclopedia of Juvenile Justice. Sage Publications. Thousand Oaks.

Nikolic, B., Koller-Trbovic, N., Zizak, A. (2002): Metrijske karakteristike formulara za procjenu rizicnosti/potreba. Hrvatska revija za rehabilitacijska istrazivanja. 38 (1). 103-120.

Olver, M.E., Stockdale, K. C.,Wormith J. S. (2009): Risk assessment with joung offenders, a meta - analysis of the three instrument measures, Criminal Justice and Behavior. 36 (4). 329 - 353.

Petz, B. (2004): Osnove statisticke metode za nematematicare. Slap. Jastrebarsko.

Poluchowicz, S., Jung, S.,Rawana, E.P (2000): The interraterre liability of the Ministry Risk/Need Assessment Form for juvenile offenders. Annual Conference of the Canadian Psychological Association. Montreal.

Schmidt, F., Hoge, R.D.,Gomez, L. (2005): Reliability and Validity analyses of the Youth Level of Service/Case Management Inventory, Criminal Justice and Behavior. 32 ( 3). 329 - 344.

Schwalbe, C.S., Fraser, M.W., Day, S.H.,Cooley, V. (2006): Classifying juvenile offenders accoridng to risk of recidivism: Predictive validity, race/ethnicity, and gender. Criminal Justice and Behaviour. 33. 305-324.

Schwalbe, C.S. (2008): A meta - analysis of juvenile justice risk assessment instruments: predictive validity by gender. Criminal Justive and Behavior. 35.1367 - 1381.

Thompson, A.B,Putnins, A.L. (2003): Risk - need inventories for juvenile offenders in Australia, Psychiatry, Psychology and Law. 10. 324 - 333.

Viljoen, J.L., Elkovitch, N., Scalora, M J.,Ullman, D. (2009): Assessment of reoffender risk in adolescents who have committed sexual offenses: Predictive validity of the ERASOR; PCL: YV, YLS/CMI and Static - 99. Criminal Justice and Behavior. 36 (10). 981 - 1000.

Zizak, A, Ratkajec, G., Nikolic, B., Jedud, I., (2010): Struktura i mjerne karakteristike Upitnika za odredivanje razine intervencije / vodenje slucaja (UZORI/VS). Hrvatska revija za rehabilitacijska istrazivanja. 46 (2). 61-81.