Avanture kulture. Kulturalni studiji u lokalnom kontekstu

Abstract

Predstavljaju%i kulturalne studije kao "nedvojbeno kriti"ki pothvat koji propituje teorijske i epistemoloske osnove tzv. normalne znanosti" Nenad Fanuko ("Sociogenesis, Fractality and Institutionalization: A Sociology of Cultural Studies") bavi se teorijskom i historijskom dinamikom toga polja te obrazlaze kako je, unato" nepostojanju konsenzusaoko definicije kulturalnih studija, izniza radova s togapodrucjamoguce uo"iti postojanje dodirnih to"aka, i to u analiti"koj, pedagoskoj i politi"koj dimenziji. U prilogu koji slijedi, Sarah Czerny ("Cultural Studies as a "Non-discipline": Producing Knowledge without Problems") polazi od anti-disciplinarne pozicije koju u svome radu naj"es%e zauzimaju stru"njaci iz kulturalnih studija (a upravo je takva pozicija jedno od klju"nih mjesta zestoke kritike usmjerene prema kulturalnim studijima) te potom, analiziraju%i koncept interdisciplinarnosti, preispituje potencijale kulturalnostudijskog angazmana koji bi umjesto anti- bio ne-disciplinaran. Iznimno zanimljivi, tematski, teorijski i metodoloski raznovrsni tekstovi usredoto"eni na odbljeske bliske nam, suvremene kulture "ine zbornik Avanture kulture dobrodoslim doprinosom boljem poznavanju kulturalnih studija op%enito, a napose njihove doma%e, lokalne ina"ice.

Avanture kulture. Kulturalni studiji u lokalnom kontekstu, Sanja Puljar DÁlessio i Nenad Fanuko, ur., Naklada Jesenski u Turk i Hrvatsko sodolosko drustvo, Zagreb, 2013., 294 str.

Unato" tome sto su kulturalni studiji na doma%oj znanstvenoj sceni prisutni ve% vise od desetlje%a, kao i "injenici da su stru"njaci koji u tome polju djeluju zivot kulturalnih studija u"inili izrazito plodnim (monogra'je, eland, javna predavanja, preddiplomski i diplomski studij na Filozofskom fakultetu u Rijeci i dr.), u siroj je javnosti, a djelomi"no i onoj (bliskoj) akademskoj, pitanje sto su zapravo kulturalni studiji i dalje prisutno. Neki od problema koji se javljaju vezano uz (ne) razumijevanje kulturalnih studijamoglibi, formuliranipitanjem, izgledati ovako: u "emu se djelovanje stru"njaka koji svoj rad nazivaju kulturalnostudijskim razlikuje od, primjerice, socioloskog, knjizevnoteorijskog ili kulturnoantropoloskog? Kako se, bilo u odnosu na spomenute discipline, bilo mimo njega, definiraju kulturalni studiji? Imaju li kulturalni studiji, uz teorijsku, i prakti"nu stranu svoga djelovanja? Sto bi, kona"no, u lokalnoj, hrvatskoj varijanti, trebalo biti podru"je zivanja kulturalnih studija, osobito ukoliko se na umu imaju zna"ajke razvoja kulturalnih studija u akademskim sredinama Zapada? Ova, ali i mnoga druga "sporna" mjesta kulturalnih studija eksplidtno su ili implicitno utkana u priloge koje okuplja zbornik Avanture kulture: kulturalni studiji u lokalnom kontekstu, a potpisuju ih djelatnici spomenutog Odsjeka za kulturalne studije s Filozofskog fakulteta u Rijeci.

"Sto su kulturalni studiji?" pitanje je kojim urednici zbornika Sanja Puljar D 'Alessio i Nenad Fanuko otvaraju uvodni"ki tekst u kojemu u kratkim crtama iznose klju"ne zna"ajke kulturalnih studija ("mreza, inter-, trans- i anti-disciplinarno podru"je koje obuhva%a vrlo sirok ne uvijek skladan skup teorijskih i metodoloskih pristupa") osobito se pritom osvr%u%i na neka kriti"na mjesta toga akademskog polja. Me$u ostalim, otvaraju i obrazlazu i pitanje razlikovanja u "misiji" kulturalnostudijskoga djelovanja u doma%em i zapadnja"kom kontekstu te upu%uju na neka od mogu%ih mjesta zanimanja kulturalnih studija u lokalnom, hrvatskom kontekstu (primjerice polozaj manjina, tranzicijskai postsocijalisti"ka "struktura osje%aja", komercijalizacijamedija, diskurs politi"kih elita, nacionalizam itd.). Kratkim pregledom priloga koji slijede urednici zbornika "itatelju uspijevaju pribliziti tematsku, teorijsku i metodolosku raznovrsnost kulturalnostudijskog djelovanja (i) u doma%em kontekstu i zainteresirati ga za nastavak "itanja publikacije, me$u ostalim i zbog propitivanja ideje kako su kulturalni studiji "ono sto napravimo od njih", kako to isti"u Puljar D 'Alessio i Fanuko.

Prilozi koji slijede, njih ukupno jedanaest, tematski su grupirani u tri cjeline: Teorija, Memorija i Praksa. Prva cjelina zbornika, kako joj i naziv sugerira, okuplja radove koji o kulturalnim studijima progovaraju iz teorijske Perspektive. Rije" je tu ponajprije o promisljanjima niza kritika koje se upu%uju kulturalnim studijima (bilo da je ta kritika upu%ena (ne)mogu%nosti jedinstvenoga definiranja polja kulturalnih studija, nedefiniranosti njihova odnosa prema drugim disciplinama i znanostima ili pak prema antidisciplinarnoj prirodi kulturalnih studija) koje autorima (ne)posredno sluze kao povod da u argumentiranoj raspravi osvijetle relevantnost kulturalnih studija u istrazivanju kulture i drustva u kojima zivimo. Predstavljaju%i kulturalne studije kao "nedvojbeno kriti"ki pothvat koji propituje teorijske i epistemoloske osnove tzv. normalne znanosti" Nenad Fanuko ("Sociogenesis, Fractality and Institutionalization: A Sociology of Cultural Studies") bavi se teorijskom i historijskom dinamikom toga polja te obrazlaze kako je, unato" nepostojanju konsenzusaoko definicije kulturalnih studija, izniza radova s togapodrucjamoguce uo"iti postojanje dodirnih to"aka, i to u analiti"koj, pedagoskoj i politi"koj dimenziji. U prilogu koji slijedi, Sarah Czerny ("Cultural Studies as a "Non-discipline": Producing Knowledge without Problems") polazi od anti-disciplinarne pozicije koju u svome radu naj"es%e zauzimaju stru"njaci iz kulturalnih studija (a upravo je takva pozicija jedno od klju"nih mjesta zestoke kritike usmjerene prema kulturalnim studijima) te potom, analiziraju%i koncept interdisciplinarnosti, preispituje potencijale kulturalnostudijskog angazmana koji bi umjesto anti- bio ne-disciplinaran. U tako postavljenom odnosu kulturalnih studija prema drugim disciplinama Czerny vidi mogu%nost da kulturalnostudijsko djelovanje zauzme promatra"ku poziciju koja bi stru"njacima omogu%ila da istovremeno zadrze svoju kriti"ku ostrinu i da promoviraju dijalog me$u disciplinama. U prilogu koji zatvara cjelinu, Benedikt Perak i Sanja Puljar DÁlessio ("Kulturakao emergentno svojstvo otjelovljene spoznaje") kulturu konceptualiziraju kao kompleksan sustav sa"injen odfizickih, bioloskih i simbolickih pojavnosti te isti"u da je za razumijevanje takvog sustava vazna integracija - temeljena na teoriji emergencije i utjelovljene spoznaje - ina"e tradicionalno odvojenih humanisti"kih, drustvenih i prirodnih znanosti.

Duga cjelina zbornika sadrzi priloge fokusirane na kulturu, odnosno politiku sje%anja u doma%em kontekstu. Nikola Petkovi% ("The Practice of Rememberance: Between Present Continuous and Future in the Past") analizira prakse obiljezavanja povijesnih doga$aja i li"nosti posredstvom spomenika (Mili Budaku u Svetom Roku, dragovoljcima Domovinskog rata, Bruceu Leeju u Mostaru te Bobu Marleyu u Banatskom Sokolcu) osvjetljuju%i pritom problem vrebanja "sablasti" iz proslosti, kao i pi tanja protusje%anja i protupovijesti, odnosno borbe izme$u sje%anja i zaborava. Promjene u politici sje%anja koje se doga$aju u Flrvatskoj - ponajprije u kontekstu komemoracija zrtvama Drugog svjetskog rata (Jasenovac i Bleiburg), ali i drugih (spornih) mjesta artikulacije sje%anja na blizu povijest - u sredistu su zanimanja drugoga priloga ove cjeline, koji potpisuje Vjeran Pavlakovi% ("Croatiás (New) Commemorative Culture and Politics of the Past").

Avanture kulture shva%ene vrlo siroko, i to ponajprije u svakodnevnom, lokalnom, doma%em kontekstu, zajedni"ko su obiljezje tekstova koje okuplja posljednja cjelina zbornika. Tri su priloga ovdje fokusirana na medijsku kulturu: Boris Ruzi% ("Filmska i televizijska slika: od analogne simulacije vje"nosti do digitalne stvarnosti trenutka") u analizi filmske i televizijske slike osobitu pozornost usredoto"uje na njezinu dijalosku prirodu, ideolosku uvjetovanost i semanti"ku pluralnost; Hajrudin Hromadzi% ('"Dirpo (rije"kome) Korzu': analiza medijske konstrukcije socijalne realnosti na primjeru novinske fotogra'je") analizira vizualne i tekstualne dimenzije medijske konstrukcije (Novi list) drustvene stvarnosti grada Rijeke te se, uz osobit fokus na reprezentaciju rije"koga Korza, bavi i simboli"kim manifestacijama pojma skopofilije; Katarina Peovi% Vukovi% ("Novomedijski znaki njegova recepcija: dva novomedijska soka"), pak, iznose%i primjer slu"aja "virtualnog premijera" (intervju s navodnim premijerom Ivom Sanaderom koji je objavljen u Jutarnjem listu) i "virtualnog dara" (pornografske snimke pjeva"ice Severine Vu"kovi%), propituje osnovanost drustvene kritike koja se, me$u ostalim, bazira na uvjerenju da su za devalvaciju drustvenih vrijednosti umnogome odgovorni digitalni mediji i Mreza.

Na primjeru festivala "Melodije Istre i Kvarnera" Dijana Grguri% i Alida Lesnjakovi% ("O identitetu iz Perspektive popularne glazbe") preispituju identifikacijski potencijal popularne glazbe, naro"ito u kontekstu uloge koju u procesima identifikacije ima pojam autenti"nosti te pritom skre%u pozornost na vaznost znanstvenog bavljenja popularnim diskursom. Na primjeru priru"nika za samopomo%, to"nije nerazmjera izme$u njihove recepcije i znanstvenih, kriti"kih studija koje se bave tim fenomenom u doma%em kontekstu, Iva Zuri% ("Priru"nici za samopomo% - tekst i kontekst (samo)pomo%i") raspravlja o prikladnosti kulturalne teorije te isti"e nuznost interdisciplinarnoga istrazivanja takvih manifestacija popularne kulture, tim vise sto je njihova industrija u stalnome porastu. Zbornik zatvara prilog Olgice Klepa" ("Urbana politika: teorijski zna"aj i politi"ke mogu%nosti") koja, bave%i se glavnim zna"ajkama radikalizirane modernosti, transformacijom gradova, globalnim ekonomskim utjecajima i socijalnim problemimapreispituje transnacionalnu paradigmu u drustvenim znanostima, ponajprije u kontekstu mjesta koju u njoj zauzima politi"ka uloga urbanog-lokalnog.

Iznimno zanimljivi, tematski, teorijski i metodoloski raznovrsni tekstovi usredoto"eni na odbljeske bliske nam, suvremene kulture "ine zbornik Avanture kulture dobrodoslim doprinosom boljem poznavanju kulturalnih studija op%enito, a napose njihove doma%e, lokalne ina"ice. Studentima, ali i drugim zainteresiranim "itateljima nesumnjivo %e biti poticajan u razumijevanju i istrazivanju nekih novih, unaprijed nepredvidljivih, avantura kulture.

Ana-Marij a Vukusi%