GODISNJA NAGRADA "MILOVAN GAVAZZI" HRVATSKOG ETNOLOSKOG DRUSTVA ZA OSTVARENJA U 2013. GODINI

Abstract

Nagra$eni rad rezultat je jednogodisnjeg istrazivanja i studijskog rada koji je mentorirala izv. prof. dr. sc. Nadalje, u analiti"ki okular je uvedeno i pitanje netransparentnosti pregovora sto autorica od"itava i u prostornom klju"u komentiraju%i netransparentnost gradnje Ku%e Europe i istoimenog trga u neposrednoj blizini dvaju trgova kojima se bavi, sto prostorno-semanti"koj interpretaciji daje novu dimenziju. Sljede%a razina jesu nizovi zna"enja vezanih uz trgove (konkretnije uz jedan od trgova - Cvjetni trg) koja im na razini iskustva i sje%anja upisuju kaziva"i komentiraju%i vi$enje kvalitativno druga"ijeg vremena (nekad-sad), drustvene odnose, koristenje i odnos prema javnom prostoru, tranziciju, te tako prema rije"ima autorice 'na mikrorazini odnosapojedinca i urbanog prostora is"itavamo refleksiju drustvenih doga$anja s makropoliti"ke razine'.

u kategoriji "studentski rad" dodijeljena je Kristini Uzelac

Godisnju Nagradu "Milovan Gavazzi" za iznimna ostvarenja u etnoloskoj i kulturnoantropoloskoj struci u 2013. godini na sjednici 21. svibnja 2014. godine Upravni odbor HED-a dodijelio je u kategoriji studentskog rada studentici etnologije i kulturne antropologije Kristini Uzelac za rad "Gdje se u Zagrebu smjestila Europa?".

Studentica etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta u Sveu"ilista Zagrebu Kristina Uzelac izuzetno aktualnom temom Cvjetnog trga u Zagrebu po"ela se baviti u sklopu izbornog kolegija Antropologija drustvenog sje,anja tijekom akademske godine 2011/2012. Nagra$eni rad rezultat je jednogodisnjeg istrazivanja i studijskog rada koji je mentorirala izv. prof. dr. sc. Nevena Skrbi% Alempijevi%, te izlaganja na znanstveno-stru"nom etnoloskom skupu 12. hrvatsko-slovenske etnoloske paralele: Ponovno iscrtavanje granica: transformacije identiteta i redefiniranje kulturnih regija u novim politi"kim okolnostima, koji se odrzao u Dugoj Resi 2012. godine.

"Tekst 'Gdje se u Zagrebu smjestila Europa?' bavi se odnosom prostora i zna"enja na primjeru dvaju zagreba"kih trgova (Trg bana Jela"i%a i Cvjetni trg). Osvjestavaju%i vlastitu urbanu svakodnevicu etnoloskim i kulturnoantropoloskim znanjima2 postavlja pitanje o upisanim zna"enjima u prostor, prije svega o upisivanju politi"kih zna"enja s obzirom da je poticaj ovomu etnografskom istrazivanju dalo upravo uo"avanje razli"ite semanti"ke konstrukcije dvaju fizicki bliskih trgova s obzirom na doga$anja i aktivnosti na njima tijekom predpristupnih pregovora Hrvatske s EU. Uz teku%a doga$anja na trgovima koje autorica prati u razdoblju od nesto vise od dvije godine (2011. - 2013., zavrsno spriredbom na Trgu bana Jela"i%a odrzanom prilikom pristupanja EU) u interpretaciju uvodi i ranija doga$anja sve"arskog ili prosvjednog karaktera koji trgove ozna"uju kao mjesta konstruiranja i poticanja nacionalnog, kritike drzavnoga i/li gradskoga upravljanja, otpora neoliberalnomu, pa se tim svim slojevima zna"enja pridodaju i ona vezana uz pro-europsku orijentaciju ("ime je obiljezen Cvjetni trg) odnosno kritike politike pristupanja EU (obiljezje Trga bana Jela"i%a). Autorica u analizi skicira i preple%e elemente kojima se konstruiraju razli"ite zna"enjske razine trgova, a odnose se na samu fizionomiju trgova (oblik trga, spomenici, javna oprema i dr.), na "publiku" trga (karakter posjetitelja i korisnika trgova, tranzitnost) te na retoriku sluzbenih osoba na priredbama koje se na trgovima prire$uju. Nadalje, u analiti"ki okular je uvedeno i pitanje netransparentnosti pregovora sto autorica od"itava i u prostornom klju"u komentiraju%i netransparentnost gradnje Ku%e Europe i istoimenog trga u neposrednoj blizini dvaju trgova kojima se bavi, sto prostorno-semanti"koj interpretaciji daje novu dimenziju. Sljede%a razina jesu nizovi zna"enja vezanih uz trgove (konkretnije uz jedan od trgova - Cvjetni trg) koja im na razini iskustva i sje%anja upisuju kaziva"i komentiraju%i vi$enje kvalitativno druga"ijeg vremena (nekad-sad), drustvene odnose, koristenje i odnos prema javnom prostoru, tranziciju, te tako prema rije"ima autorice 'na mikrorazini odnosapojedinca i urbanog prostora is"itavamo refleksiju drustvenih doga$anja s makropoliti"ke razine'.

Clanak je utemeljen na etnografskom istrazivanju (promatranje sa sudjelovanjem, intervjui) te na medijskoj gra$i i materijalima (brosure, letci i sl.) objavljenim uz pojedina doga$anja na trgovima. Analiti"ki i interpretativno tekst je provu"en kroz prizmu antropologije prostora i mjesta, problematiziraju%i upisivanje zna"enja u prostor, politi"ku re/semantizaciju prostora, te mnogozna"nost prostora u dinamici odnosa politi"kih (uz neizostavno i drustvenih i ekonomskih) trendova te zivljenog iskustva. Rije" je o relevantnoj i aktualnoj temi koja se u hrvatskoj etnologiji nastavlja na radove iz urbane i politi"ke antropologije Dunje Rihtman Augustin i drugih kolega. Autorica je pokazala antropolosku imaginativnost u uo"avanju i postavljanju istraziva"kog problema. Tekst je opremljen znanstvenom opremom (uklju"ivo 20 bibliografskih jedinica) i prilozima (fotogra'ja, mapa) te je znanstveno-interpretativno zaokruzen." (iz recenzije dr. sc. Valentine Gulin Zrni%)