Tradicionalna kultura Roma u Srbiji

Abstract

Neka od njegovih vaznijih djela su Romi u Beogradu (Rrominterpress, Beograd, 2010), Ubili su istinu o nama (Rrominterpress, Beograd, 2001), Nacija smo a ne Cigani (Rrominterpress, Beograd, 2001), Stradanja Roma u Jasenovcu (ABC Glas, Beograd, 1994). U petom prilogu "Postoji li romska kultura" (str. 41-60), vra%a se na pitanje o postojanju romske kulture, navode%i kako ona postoji kroz o"uvanje posebnosti u jeziku, obi"ajima, zakonima, simbolima i dr. U slijede%em prilogu "Doseljavanje i prvi pomeni Roma u Srbiji" (str. 61-70), Ackovi% analizira povijest doseljavanjaRomau Srbiju odprvepolovine sesnaestog stoje%a, aposebicenjihovpolozaj u sklopu Osmanskog Carstva unutar kojeg su bili pravno zasti%eni zbog "ega je ta zajednica bila jako brojna. Drugi dio Ackovi%evog djela je najopsirniji i sastoji se od dvadeset i dva priloga (potpoglavlja), a zapo"inje prilogom "Usmena tradicija kao deo nematerijalne kulture Roma" (str. 83-97), u kojem analizira usmenu kulturu Roma.

Dragoljub Ackovic, Tradicionalna kultura Roma u Srbiji, Rrominterpress - Muzej romske kulture, Beograd, 2013., 3 14 str.

Ve%ina znanstvenih i drugih istrazivanja o povijesti i kulturi Roma u Srbiji i na prostorima zemalja bivsejugoslavije zapo"inje s jednim od romoloskih djela Dragoljuba Ackovi%a. Ackovi% je autor brojnih znanstvenih radova o povijesti, kulturi, jeziku i obi"ajima Roma, a posebno je analizirao stradanje Roma u Jasenovcu, povijest Roma u Beogradu (i Srbiji) i razvoj romskog pokreta. Neka od njegovih vaznijih djela su Romi u Beogradu (Rrominterpress, Beograd, 2010), Ubili su istinu o nama (Rrominterpress, Beograd, 2001), Nacija smo a ne Cigani (Rrominterpress, Beograd, 2001), Stradanja Roma u Jasenovcu (ABC Glas, Beograd, 1994).

Djelo Tradicionalna kultura Roma u Srbiji podijeljeno je na tri poglavlja, a pra%eno je popisom koristene literature (str. 299-301) i bibliogra'jom radova o Romima (str. 301-307). Uvodni dio knjige autor je podijelio na nekoliko priloga u kojima navodi kako ovim radom nastoji "portre- tirati" Rome kao jedan nedovoljno poznati narod, to jest izraditi retrospektivni prikaz romske tradicijske kulture.

Ackovi% je prvu ve%u cjelinu podijelio na osam dijelova. U prvom prilogu "Romska tradicionalna kultura" (str. 13-14), problematizira pitanje romske tradicijske kulture koju shva%a kao "staretinarnicu" ili "muzej", a koja je nastala kao posljedica njihovih migracija. U prilogu "Predrasude o Romima u Enciklopedijama i Leksikonima" (str. 21-25), autor na temelju analize nekoliko engleskih, jugoslavenskih i njema"kih leksikografskih izdanja iz dvadesetog stolje%a ukazuje na prisutnost brojnih predrasuda o Romima kao "lukavim varalicama", "kukavicama", "ne"istim", "svadljivim", "intelektualno zaostalima" i sl. U prilogu "Drustvena organizacija Roma" (str. 26-33), isti"e romsku porodicu kao osnovnu jedinicu drustvene organizacije, donose%i primjere iz povijesti u kojima se opisuje njezin obliki funkcioniranje. U slijede%em prilogu "Kako su Romi o"uvali svoj identitet" (str. 34-40), autor analizira pitanje konstrukcije romskog identiteta, navodeci kao oznake pripadanja romskom drustvu "krv, jeziki obi"aje. U petom prilogu "Postoji li romska kultura" (str. 41-60), vra%a se na pitanje o postojanju romske kulture, navode%i kako ona postoji kroz o"uvanje posebnosti u jeziku, obi"ajima, zakonima, simbolima i dr. U slijede%em prilogu "Doseljavanje i prvi pomeni Roma u Srbiji" (str. 61-70), Ackovi% analizira povijest doseljavanjaRomau Srbiju odprvepolovine sesnaestog stoje%a, aposebicenjihovpolozaj u sklopu Osmanskog Carstva unutar kojeg su bili pravno zasti%eni zbog "ega je ta zajednica bila jako brojna. U sedmom prilogu "Tradicionalna podela romskih grupa u Srbiji" (str. 71-73), opisuje nekoliko romskih skupina koje se razlikuju po jeziku, zanimanjima, na"inu zivota i obi"ajima. U osmom prilogu "Kultura Roma u Srbiji poslije turskih osvajanja" (str. 74-82), autor analizira povijest Roma na srpskim podru"jima u osamnaestom i devetnaestom stolje%u, kada su Romi pla%ali poseban porez vlastima.

Drugi dio Ackovi%evog djela je najopsirniji i sastoji se od dvadeset i dva priloga (potpoglavlja), a zapo"inje prilogom "Usmena tradicija kao deo nematerijalne kulture Roma" (str. 83-97), u kojem analizira usmenu kulturu Roma. Usmena knjizevnost Roma temelji se na legendama i pri"ama, koje su sakupljali ve%inom ne-Romi. U prilozima "Tradicionalne pri"e i legende o nastankuRoma" (str. 98-102) i "Romske pri"e i legende opotopu" (str. 102-106), autor donosi neke od romskih pri"a i legendi, poput onih o postanku Roma, razlozima njihovih lutanja, te romskim "carevima". U prilogu "Romska narodna poezija" (str. 107-109), isti"e kako narodna poezija "ini zna"ajni dio romske usmene knjizevnosti, a ponajvise su zastupljene balade i romanse. Autor se u prilogu "Drugi oblici romskog narodnog stvaralastva" (str. 110-114) osvr%e na romske poslovice, zagonetke i varalice (dosjetke) koje "ini zna"ajan romske knjizevnosti. U prilogu "Tradicionalni nematerijalniromskizanatii zanimanjau Srbiji-priceilegende o tim zanatima" (str. 115-138), donosi pri"e i legende o Romima kao glazbenicima i plesa"ima. U slijede%em prilogu "Me"karsko zanimanje" (str. 139-144), opisuju se romski vodi"i medvjeda i majmuna, koji su na taj na"in zabavljali stanovnistvo. Ackovi% u prilogu "Dzambasko zanimanje" (str. 145-147) opisuje romsku trgovinu konjima, isti"u%i kako je upravo romsko dobro poznavanje i trgovanje konjima postalo tema brojnih poslovica. U slijede%em prilogu "Tradicionalni zanati i zanimanja Romkinja" (str. 148-153), opisuje se vra"anje i gatanja koje su koristile Romkinje kao izvor prihoda. U prilogu "Kako su i zasto Romi po"eli da prose" (str. 154-155), autor donosi nekoliko pri"a i legendi koje opisuju razloge prosnje Roma, npr. kao oblik njihova kaznjavanja ili drustvenog zapostavljanja. Autor u prilogu "Bibijai drugi tradicionalni romski praznici" (str. 156-177) analizira romsko slavljenje Bibije - Tetkice, koja se slavi u Srbiji, Kosovu i Bosni i Elercegovini kao najve%i romski praznik, a slave je pravoslavni i muslimanski Romi. U slijede%a dva priloga "Karakteristi"ni tradicionalni obi"aji vjerovanja Roma" (str. 178-185) i "Druga romska verovanja" (str. 186-189), navodi neke od romskih obi"aja i vjerovanja, poput onih u duhove, ili u posebna mjesta i odre$ene biljke poput raznih vrsta drve%a. Slijediprilog "Tradicionalne vestine zanimanja Roma" (str. 190-192), koji opisuje koristenje magije kod Romkinja, posebno kao na"ina ozdravljenja i otklanjanja stra- ha, ili za bacanje uroka. Zanimljivo je kako Ackovi% navodi da je prva zena na Balkanu spaljena kao vjestica u Zagrebu 1497. bila Romkinja. Autor u prilogu "Brak i bra"ni odnosi kod Roma" (str. 193-212) analizira ulogu braka kod Roma, primje%uju%i kako je to pitanje i dalje neistrazeno. Unutar ovog priloga, Ackovi% se osvr%e na pitanje (nasilnog) pokrstavanja ili pravoslavizacije Roma nakon odlaska Osmanlija u devetnaestom stolje%u. U slijede%em prilogu "Oblici tradicionalnog samoorganizovanja Roma u Srbiji" (str. 213-223) navodi primjere organiziranja Roma u Beogradu s po"etka dvadesetog stolje%a. U romskom organiziranju posebno se isti"e uloga romskog studenta prava Svetozara Simi%a koji je vodio organizaciju za opismenjivanje Roma i izdava" je prvih romskih novina "Romano Lil" u Srbiji. Ackovi% u prilozima "Obi"aji i obi"ajno pravo kod Roma" (str. 224-244) i "Tradicionalni romski obi"aji u Srbiji" (str. 245-251) analizira obi"aje put pitanja odnosa prema kra$i, pravu (uloga romskog suda), ro$enju i krstenju djece, vjen"anju i braku i dr. U slijede%a dva priloga "Tradicionalni zanati i zanimanja u oblasti materijalne kulture" (str. 252-262) i "Nekadasnja naj"es%a zanimanja Romkinja" (str. 263) opisana su druga romska zanimanja poput kovastva, kotlarstva, koritarstva, pletarstva, zanimanja povezanih s izradom ku%anskih pomagala i prijevoza, te gatanja kod Romkinja. U prilogu "Tradicionalna romska ode%a i obu%a" (str. 264-272), autor analizira romsku odje%u i obu%u, isti"u%i musku i zensku romsku narodnu nosnju i ukrase na njoj. U prilogu "Tradicionalni na"ini pripremanja hrane kod Roma" (str. 273-279), Ackovi% opisuje odnos Roma prema hrani i pitanje njihove konzumacije strvina. U posljednjem prilogu "Tradicionalna prevozna sredstva i stanista Roma" (str. 280-292), autor analizira na"in stanovanja Roma.

U posljednjem, tre%em, dijelu knjige, "Zaklju"na razmatranja" (str. 293-298), Ackovi% isti"e Rome kao narod vlastite kulture i identiteta, izgra$ene u suo"avanju s "istorijom i civilizad join". Razumijevanje suvremenog polozaja Roma gotovo je nemogu%e bez cjelokupnog razumijevanja njihove povijesti, kulture i identiteta. Ackovi% s pravom ukazuje kako je ono sto Rome "ini posebnima, njihova kultura i s njom povezani jezik, obi"aji i zanimanja. Njegovo djelo zasigurno moze pridonijeti svakom znanstveniku u istrazivanju te i dalje nedovoljno istrazene tematike.

Danijel Vojak