Content area
Full Text
Autori u radu analiziraju pravni polozaj okrivljenika u kaznenom postupku srednjovjekovnih dalmatinskih statuta, ponajprije statuta grada Splita, zatim Trogira, otoka Braca, Hvara te Korcule. Akuzatorni elementi u postupovnim odredbama statuta postavljaju okrivljenika kao subjekta kaznenog postupka, nositelja specificnih prava obrane - prava na vrijeme za pripremu obrane, prava predlaganja dokaza, prava na strucnu pomoc branitelja. Ta su prava, meðutim, znacajno ogranicena, ponajprije cinjenicom sto je okrivljenik bio duzan aktivno suraðivati sa sudom, posljedicno, u pravnoj mogucnosti da ga se torturom prisili na davanje iskaza odnosno priznanja. Procesni polozaj okrivljenika kao objekta postupanja najvise se ocitovao u kaznenim postupcima koje bi nacelnik, knez ili upravitelj pokretali po sluzbenoj duznosti.
1. UVOD
Vrijeme nastanka i razvoja dalmatinskih statuta razdoblje je koje u Europi obiljezava prelazak s akuzatornog na inkvizitorni tip kaznenog postupanja. Od stranackog nacina postupanja sa striktno odvojenim procesnim funkcijama prelazi se na sustav u kojem dolazi do kumulacije procesnih funkcija, sve je vece znacenje drzavne vlasti u postupanju te dolazi do izrazaja sustavni kazneni progon. Spomenute znacajke ocituju se i u ureðenju kaznenog postupka dalmatinskih srednjovjekovnih gradova. Buduci da je rijec o prijelaznom razdoblju, u kaznenom su se postupku jos neko vrijeme zadrzali i elementi starog nacina postupanja. Na podrucju Dalmacije to su elementi rodovsko-plemen- skog slavenskog postupka, ali i elementi do tada vec modificiranog rimskog nacina postupanja te sve izrazeniji utjecaj kanonskog prava.
Pravni polozaj okrivljenika u kaznenom postupku dalmatinskih statuta rezultat je kompleksnih drustveno-politickih prilika u kojima su se komune razvijale te raznolikosti pravnih utjecaja na nastanak i razvoj statuta. Upravo se kroz kazneno pravo i kazneni postupak najbolje odrazavaju drustvene i politicke prilike odreðenog vremena te odnos izmeðu pojedinca i drzavne (u ovom slucaju komunalne) vlasti. A kaznene odredbe dalmatinskih statuta upucuju na povlasteni polozaj plemstva koji se ogledao prije svega u razlicitim, redovito blazim kaznama propisanim za pripadnike plemstva te kroz povlasten tretman tijekom kaznenog postupka.
Dalmatinski statuti sadrze norme iz vise vremenskih razina, nastajali su, mijenjali se i primjenjivali kroz vise stoljeca kroz koja su se drustveno-politicke prilike uvelike mijenjale, a s njima i procesni polozaj okrivljenika, sto je politicko pitanje jednako koliko i procesno.
Ima li se pred sobom slika procesnog polozaja okrivljenika kao dinamicke kategorije, u radu cemo kroz pregled kaznenoprocesnih odredbi, prije svega, Splitskog statuta...