PRIMJENA INFORMACIJSKO - KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE U LOGOPEDSKOM RADU U OSOBA S AFAZIJOM - PRIKAZ DVA SLUCAJA

Abstract

Information and communication technology (ICT) is applied in the treatment of aphasia through computer programs and mobile applications which are developed in order to increase the intensity of therapy for people with aphasia and enable them to have greater independence during treatment and in everyday life. Previous studies have demonstrated the success of this type of therapy in the improvement of different language abilities (phonology, morphology, syntax, semantics, and pragmatics). The aim of this study was to monitor the therapy of people with aphasia and to compare the results from tasks of naming, reading, and comprehension by testing those abilities at the beginning and at the end of the speech and language intervention. The participants were two persons with aphasia, and the therapy was conducted using the computer programs Microsoft Word and Microsoft Office PowerPoint 2007, as well as using applications developed through the project 'ICT-AAC': Komunikator, e-Galerija Senior and Glaskalica. The results of this study show improvement in all of the tested language abilities, except in tasks of auditory comprehension. Because of the small sample of participants, these results cannot be generalized, but they can serve as a starting point for further research on the use of ICT in aphasia therapy, as well as for the development of Croatian-language software, which provides people suffering from aphasia with a new model of treatment for language impairments.

Headnote

Sazetak: Informacijsko-komunikacijska tehnologija (engl. Information and Communication Technology, ICT) u terapiji afazija primijenjena je kroz racunalne programe i mobilne aplikacije koji su osmisljeni kako bi osobama s afazijom povecali intenzitet, a time i ucinkovitost terapije i omogucili vecu samostalnost kako tijekom poticanja, tako i u svakodnevnom zivotu. Istrazivanja pokazuju da uporaba ICT-a poboljsava sposobnosti u svim jezicnim sastavnicama (fonologiji, morfologiji, sintaksi, semantici i pragmatici).

Cilj ovog istrazivanja bio je pracenje terapije osoba s afazijom te usporedba rezultata u zadacima imenovanja, citanja i razumijevanja provodenjem testa prije i po zavrsetku razdoblja logopedskog poticanja. Sudionici istrazivanja su dvije osobe s afazijom, a terapija je provedena koristenjem racunalnih programa Microsoft Word i Microsoft Office PowerPoint 2007 te aplikacija osmisljenih u sklopu projekta 'ICT-AAC': Komunikator, e-Galerija Senior i Glaskalica. Rezultati istrazivanja pokazuju napredak u svim poticanim spobnostima, osim u zadatcima slusnog razumijevanja. Iako su u istrazivanju sudjelovala samo dva ispitanika rezultati mogu posluziti kao temelj za daljnja istrazivanja primjene ICT u terapiji afazija te izradu sofverskih aplikacija na hrvatskom jeziku, koji je inovativni oblik terapije jezicnih teskoca u osoba s afazijom.

Kljucne rijeci: afazija, informacijsko-komunikacijska tehnologija, imenovanje, citanje, razumijevanje

THE USE OF INFORMATION AND COMMUNICATION TECHNOLOGY (ICT) IN APHASIA TREATMENT: TWO CASE STUDIES

Abstract: Information and communication technology (ICT) is applied in the treatment of aphasia through computer programs and mobile applications which are developed in order to increase the intensity of therapy for people with aphasia and enable them to have greater independence during treatment and in everyday life. Previous studies have demonstrated the success of this type of therapy in the improvement of different language abilities (phonology, morphology, syntax, semantics, and pragmatics).

The aim of this study was to monitor the therapy of people with aphasia and to compare the results from tasks of naming, reading, and comprehension by testing those abilities at the beginning and at the end of the speech and language intervention. The participants were two persons with aphasia, and the therapy was conducted using the computer programs Microsoft Word and Microsoft Office PowerPoint 2007, as well as using applications developed through the project 'ICT-AAC': Komunikator, e-Galerija Senior and Glaskalica. The results of this study show improvement in all of the tested language abilities, except in tasks of auditory comprehension. Because of the small sample of participants, these results cannot be generalized, but they can serve as a starting point for further research on the use of ICT in aphasia therapy, as well as for the development of Croatian-language software, which provides people suffering from aphasia with a new model of treatment for language impairments.

Keywords: aphasia, information and communication technology, therapy, naming, reading, comprehension

UVOD

Afazija je steceni komunikacijski poremecaj uzrokovan ostecenjem mozga koji narusava sposobnost osobe da razumije, proizvodi i koristi jezik (LaPointe, 2005). Uzrok afazija su ostecenja mozga, medu kojima prednjace mozdani udari. Razlicite lokalizacije ostecenja mozga dovode do razlicitih vrsta afazija, a time i do razlicitih jezicnih i govornih simptoma.

Istrazivanja su pokazala kako povecanjem intenziteta terapije dolazi i do veceg napretka u jezicnim sposobnostima (Bhogal i sur, 2003 prema Code i Petheram, 2011). U skladu s ovim tvrdnjama 1980-ih godina Enderby i suradnici, razvili su racunalni program pomocu kojeg osobe s afazijom dio terapije mogu provoditi samostalno, zadatci su strucno osmisljeni i jezicno utemeljeni te je osobama s afazijom omogucena povratna informacija po odradi pojedinog zadatka (Stachowiak, 1994; Davis i Copeland, 2006). Daljnjim razvojem softverskih aplikacija i, u danasnje vrijeme, mobilnih aplikacija, koje sluze u svrhe poticanja jezicnih sposobnosti i funkcionalne komunikacije kod osoba s afazijom, provodi se sve veci broj istrazivanja kako bi se utvrdio utjecaj ovakve vrste terapije na jezicne i komunikacijske sposobnosti. Razliciti izvori potvrduju ucinkovitost terapije temeljene na informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji (ICT) na podrucjima imenovanja (Corwin i sur., 2014), citanja i razumijevanja pisanog teksta (Katz i Wertz, 1997), pisanja (Behrns i sur., 2009), i slusnog razumijevanja (Archibald i sur., 2009). Dodatne prednosti su smanjenje troskova terapije te snimanje i generiranje statistike rjesavanja zadataka i njihove tocnosti (Carstoiu i sur., 2013). Palmer i suradnici (2011) poticanje uz pomoc racunala takoder pronalaze izvodljivom, klinicki ucinkovitom i financijski isplativom metodom.

Osim navedenog, velika prednost ICT je multimodalnost. Poruke se prenose putem zvucnog zapisa, video zapisa, pisanjem, te je vazan cimbenik i mogucnost gledanja osobe koja prenosi poruku. Moguce je osmisliti programska rjesenja za poticanje koji ukljucuju uporabu zvuka i videa odnosno multimodalni nacin poticanja (Varley, 2011). Istrazivanja ucinkovitosti primjene ICT u terapiji afazija potjecu jos iz 1980-ih godina, kada su prva racunala ukljucena u terapiju afazija.

Corwin i suradnici (2014) svoje istrazivanje usmjeravaju na teskoce imenovanja u osoba s afazijom. U istrazivanju su koristili sest Parrot Software programa kroz intenzivno poticanje u trajanju od 32 sata. Autori su mjerili utjecaj ove metode rada na sposobnosti imenovanja prema vizualnom osloncu i tijekom spontanog govora. Rezultati nakon zavrsenog cetverotjednog poticanja pokazali su poboljsanja imenovanja prezentiranog materijala koji nije uvjezbavan prilikom terapije. Imenovanje tijekom spontanog govora, a time i informativnost sveukupnog iskaza takoder su poboljsani kod svih osoba s afazijom.

Ulogu racunala u terapiji afazija istrazivali su i Archibald i suradnici (2009). S osobama s afazijom proveli su poticanje razlicitih jezicnih sposobnosti. Osobe su koristile program AphasiaMate(TM) kroz 15 tjedana. Rezultati ovog istrazivanja pokazali su da poticanje bazirano na radu na racunalu moze dovesti do pozitivnih promjena u jezicnim sposobnostima (slusnom razumijevanju, imenovanju, spontanom govoru) i funkcionalnoj komunikaciji osobe s kronicnim oblikom afazije.

Katz i Wertz (1997) proucavali su ucinak racunalno omogucenih aktivnosti citanja na jezicnu izvedbu osoba s afazijom. Ukupno 55 osoba s afazijom podijeljeno je u tri grupe: u grupu ukljucenu u terapiju citanja uz pomoc racunala, grupu ukljucenu u rad s racunalnim podrazajima, i u grupu koja nije ukljucena u poticanje. Programsko rjesenje za terapiju citanja sastojalo se od zadataka vizualnog uparivanja i razumijevanja procitanog. Softver se sastojao od neverbalnih zadataka i zadataka za poticanje kognitivnih sposobnosti. Rezultati koji su uslijedili nakon 26 tjedana poticanja doveli su do zakljucaka: (a) terapija citanja temeljena na radu na racunalu moze se odvijati uz minimalnu pomoc logopeda, (b) poboljsanja ostvarena na racunalnim zadacima citanja mogu se generalizirati na jezicnu izvedbu nepovezanu s racunalima, (c) poboljsanja su rezultat jezicnih zadataka samog softvera, a ne rezultat stimulacija, (d) poticanje citanja putem racunala provedeno s osobama s kronicnim oblikom afazije dokazalo se ucinkovitom metodom terapije.

McCall i suradnici (2009) napravili su prikaz slucaja koristeci program SentenceSharper®. U prvom dijelu istrazivanja osoba s afazijom uvjezbavala je proizvodnju iskaza uz pomoc racunalnog programa ne obaziruci se na odredene sintakticke elemente. Drugi dio istrazivanja usmjeren je na strukturiranje slozenih recenica. Utvrden je napredak u duljini recenica, broju rijeci i organiziranosti recenice vec prilikom testiranja nakon prvog dijela poticanja, dok su se nakon drugog dijela terapije duljina i organiziranost recenice pokazale na razini govornika bez teskoca.

Sva ova istrazivanja, kao i mnoga druga, potvrduju ucinkovitost poticanja jezicnih i komunikacijskih sposobnosti koristeci ICT kod osoba s afazijom, kao i sve vecu primjenu iste sirom svijeta.

CILJ ISTRAZIVANJA

Praksa ukljucivanja ICT u logopedsku terapiju osoba s afazijom nastoji se provesti i u Hrvatskoj putem projekta 'Kompetencijska mreza zasnovana na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama za inovativne usluge namijenjene osobama sa slozenim komunikacijskim potrebama 'ICT-AAC' (www.ict-aac.hr), kojeg je financirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Cilj ovog rada je ispitati ucinkovitost uvodenja ICT u terapiju osoba s afazijom, odnosno usporedba napretka u zadacima imenovanja, citanja i razumijevanja provodenjem zadataka osmisljenih za mjerenje ucinkovitosti primjene ICT u logopedskom radu u osoba s afazijom prije i po zavrsetku terapijskog razdoblja. Problem istrazivanja nastoji odgovoriti na pitanje utjece li poticanje uz pomoc racunala i prijenosnog tablet racunala na vjestine imenovanja, citanja i razumijevanja u osoba s afazijom te hoce li osobe s afazijom pokazati napredak u mjerenim sposobnostima na drugom testiranju u odnosu na prvo testiranje.

HIPOTEZE

U skladu s navedenim problemom i ciljem istrazivanja proizasle su sljedece hipoteze:

H1: Na drugom testiranju pokazat ce se napredak u sposobnosti imenovanja u odnosu na prvo testiranje.

H2: Na drugom testiranju pokazat ce se napredak u sposobnosti citanja u odnosu na prvo testiranje.

H3: Na drugom testiranju pokazat ce se napredak u sposobnosti razumijevanja procitanog sadrzaja u odnosu na prvo testiranje.

H4: Na drugom testiranju pokazat ce se napredak u sposobnosti slusnog razumijevanja u odnosu na prvo testiranje.

H5: Ukupni broj bodova na svim testiranim zadacima u drugom testiranju pokazat ce napredak u odnosu na prvo testiranje.

METODE RADA

Uzorak ispitanika

Uzorak ispitanika cinile su dvije osobe (Ispitanik 1 i Ispitanik 2) s afazijom koje su bile ukljucene u individualnu terapiju u Kabinetu za komunikacijske poremecaje odraslih Centra za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (ERF).

Ispitanica 1, umirovljenica, po zanimanju prehrambeni biotehnolog, u 67. godini dozivjela je mozdani udar. Tada je zaprimljena na obradu i lijecenje u KBC Zagreb zbog naglo nastale slabosti lijevih udova i otezanog govora. Viseslojna kompjuterizirana tomografija (MSCT) mozga ukazala je na intracerebralno krvarenje u podrucju bazalnih ganglija, s okolnom zonom edema i znacajnim kompresijskim djelovanjem na lateralnu mozdanu komoru. Ispitanica 1 je tri mjeseca nakon mozdanog udara ukljucena u logopedsku terapiju u Centru za rehabilitaciju ERF-a u Kabinetu za komunikacijske poremecaje odraslih. Nalaz logopedske dijagnostike 12 mjeseci nakon sto je ukljucena u logopedsku terapiju potvrduje prisustvo Brocine afazije.

Ispitanik 2, umirovljenik, a po zanimanju strojarski tehnicar, je u dobi od 61 godine dozivio ishemijski mozdani udar u opskrbnom podrucju temporalnog i srednjeg ogranka lijeve srednje mozdane arterije. Kao posljedica javila se slabost desnih udova i ostecenje govornih funkcija. Na ostalim mozdanim zilama pronadene su znacajne stenoze mekim plakom. Prvo je hospitaliziran u KBC Zagreb, Klinici za neurologiju, a zatim u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, gdje je pohadao logopedsku terapiju. Ispitanik 2 je uoci pocetka logopedskog rada testiran zadatcima preuzetima iz testa za dijagnosticiranje afazije Boston Diagnostic Aphasia Examination (BDAE), te je pritom dijagnosticiran jezicni poremecaj Brocina afazija. Ukljucen je u kontinuiranu logopedsku terapiju koja je zapocela 14 mjeseci nakon mozdanog udara.

Prema dijagnostickim kriterijima oba ispitanika pokazuju jezicne teskoce koje opisujemo pod dijagnozom Brocina afazija. Od jezicnih nedostataka najvise se isticu teskoce imenovanja, stvaranje slozenijih gramatickih iskaza te teskoce razumijevanja slozenijih jezicnih iskaza. Upravo su jednaka dijagnoza i slicne jezicne teskoce bile razlog ukljucivanja ovo dvoje ispitanika u istrazivanje.

Poticaj za ukljucivanje oba ispitanika u istrazivanje bilo je i njihovo visoko obrazovanje kao i rad u tehnickim i biotehnoloskim podrucjima. U svome radu susreli su se s razlicitim tehnologijama, svjesni su njihovih prednosti te koristenje tehnologije i racunala na poslu i u obitelji olakasava prihvacanje i koristenje same ICT u terapiji jezicnih teskoca.

Opis varijabli

U istrazivanju je koristeno sljedecih sedam varijabli koje su definirane prema zadatcima: Imenovanje slikovnog sadrzaja (IME), Razumijevanje procitanih rijeci (RPR), Slusno razumijevanje rijeci (SLR), Citanje recenica (CIR), Dopunjavanje procitanih recenica (DOR), Citanje s razumijevanjem (CSR), Ukupni broj bodova (UBB). U zasebnom prikazu slucaja prikazan je uspjeh na testu na pojedinim zadacima.

U svrhu potvrde hipoteza, pojedini zadatci iz testa grupirani su u nove varijable kako bi pokazali napredak u testiranim sposobnostima. Varijable IME, SLR i CIR su ostale iste, dok su varijable RPR, DOR i CSR grupirane u jednu varijablu Razumijevanje procitanog sadrzaja (RPS).

Struktura i opis terapije

Logopedska terapija s primjenom ICT kod dvaju ispitanika s afazijom provedena je dinamikom od jednog susreta tjedno, kroz 11 tjedana, a trajanje direktne terapije je bilo 45 minuta. Tijekom terapije koristeni su racunalo i prijenosno tablet racunalo (u ovom slucaju iPad) u kombinaciji s tradicionalnim terapijskim pristupom (rad s logopedom, usmeni odgovori na postavljena pitanja i pisanje odgovora na papir). U radu su koristeni racunalni programi Microsoft Word i Microsoft Office PowerPoint 2007 te softverske aplikacije osmisljene u sklopu projekta 'ICT-AAC': Komunikator, e-Galerija Senior i Glaskalica.

Prije samog pocetka terapije ispitanici su testirani zadatcima osmisljenim za mjerenje ucinkovitosti primjene ICT u logopedskom radu u osoba s afazijom. Zadatci su nastali vodeci se primjerima vec postojecih i standardiziranih testova za afazije. Skupine zadataka koje su osmisljene morale su imati mogucnost njihovog ispitivanja putem racunala, morale su imati mogucnost kvantificiranja i usporedbe rezultata te mjeriti napredak sposobnosti ciji je oporavak bitan u terapiji ispitanika. Zadatci sluze za opisivanje sposobnosti ispitivane osobe kako bi se odredile smjernice za poticanje. Zadatci su sljedeci: imenovanje, razumijevanje rijeci (slusanih i procitanih), citanje recenica, nadopunjavanje recenica, citanje s razumijevanjem. Zadatci su osmisljeni u programu Microsoft Office PowerPoint 2007. Za izradu zadataka koristena je SCLERA galerija simbola. SCLERA je nekomercijalna galerija simbola cija je prednost uporaba samo crne i bijele boje. Iako se testiranje uz upotrebu racunala ne primjenjuje kod osoba s afazijom, istrazivanje Newtona i suradnika (2013) pokazuje da postoji znacajna korelacija izmedu rezultata testiranja primjenom racunala i primjenom "papira i olovke". Najveci dio logopedske terapije proveden je kroz rad na racunalu i tabletu, a manji dio u vjezbama pisanja olovkom (kroz odgovaranje na pitanja, nadopunjavanje itd.). Graf 1. prikazuje koliko se prosjecno vremena u jednom susretu posvetilo svakoj od ovih metoda u radu s oba ispitanika. Rezultati su prikazani za svaki mjesec logopedskog rada, a izrazeni su u minutama.

Koristeni racunalni programi i njihova primjena

Rad na racunalu bio je najzastupljenija terapijska metoda s ispitanicima. Koristeni programi su Microsoft Word, Microsoft Office PowerPoint 2007 i Google Chrome (internet). Mogucnosti svakog od navedenih programa koristene su kako bi se osmislili zadatci za poticanje napretka mjerenih sposobnosti. Nakon inicijalnog testiranja i upoznavanja ispitanika, a u skladu s problemima istrazivanja, uvjezbavani su zadatci imenovanja, citanja, slusnog razumijevanja i razumijevanja pisanog teksta. Zadatci su u velikom broju bili jednaki za oba ispitanika, dok su odredene jezicne teskoce svakog od ispitanika zahtijevale drugacije zadatke i pristup u radu.

Aplikacije za prijenosna tablet racunala i njihova primjena

Rad s aplikacijama koje su dostupne za uredaje s operacijskim sustavima iOS i Android usmjeren je na razlicite segmente jezicnih sposobnosti. Ujedno se nastoje prikazati mogucnosti koristenja aplikacija nastalih u okviru ICT-AAC projekta s odraslim osobama sa slozenim komunikacijskim potrebama.

ICT-AAC aplikacija Komunikator.

Komunikator nudi mogucnost slaganja i prikaza vise ekrana sa simbolima kroz koje se moze kretati "listanjem". Dodirom slike simbola na ekranu aplikacija reproducira odgovarajuci zvucni zapis. Uz zvucni zapis, svakom simbolu pridruzen je i odgovarajuci tekst koji se moze prikazivati ispod slike simbola, ovisno o postavkama aplikacije. Uz standardni skup simbola, aplikacija omogucuje dodavanje vlastitih simbola putem postojecih fotografija na pokretnom uredaju ili fotografiranjem integriranom kamerom uredaja. Aplikacija sadrzi 1500 simbola rasporedenih u 22 kategorije. Dostupni su simboli iz tri nekomercijalne galerije simbola (ARASAAC, Mulberry i Sclera) (http:// www.ict-aac.hr). Komunikator je prva od aplikacija koja je koristena u terapiji s ispitanicima. Glavni zadatak je imenovanje uz vizualni oslonac. Prilikom vjezbi imenovanja odabrana je kategorija vezana uz terapijski sadrzaj obradivan prije samih vjezbi imenovanja, ali i kategorija koja je odredenom ispitaniku svakodnevno bliska i bitna, a postoje teskoce imenovanja objekata iz te kategorije. Kategorije koje su se obradivale bile su: vozila, dijelovi tijela, hrana i pice, voce i povrce, mjesta, osjecaji, svakodnevne aktivnosti. Zvucni zapis za svaku od trazenih rijeci koristen je u svrhu slusnog razumijevanja i ponavljanja te utvrdivanja imena rijeci koja nije prepoznata.

ICT-AAC aplikacija e-Galerija Senior.

Aplikacija ICT-AAC e-Galerija Senior omogucuje slaganje prica pomocu niza simbola koje mogu biti fotografije snimljene integriranom kamerom uredaja, fotografije iz galerije uredaja ili simboli iz triju nekomercijalnih galerija (ARAASAC, Mulberry i Sclera), a namijenjena je odraslim korisnicima sa slozenim komunikacijskim potrebama. Svakoj slicici moguce je pridruziti tekstualni i zvucni zapis koji opisuju odgovarajuci dio price (www. ict-aac.hr). Za potrebe ispitanika ovog istrazivanja, koristenjem ove aplikacije, osmisljene su price od dva, tri, cetiri i sedam dijelova koje su sadrzavale neobicne, ali svakodnevne zivotne dogadaje. Osim prepricavanja, aplikacija e-Galerija Senior korisna je i u razvijanju sposobnosti pracenja vremenskog slijeda, stvaranja slozenih recenica prilikom govornog iskaza, razumijevanja zvucnog zapisa, pamcenja te imenovanja radnji, dogadaja, osoba i objekata. Opcija aplikacije 'Slozi pricu', koja omogucuje slaganje poznate price koja je prikazana drugacijim redoslijedom nego u originalu, poticala je, osim jezicnih, i vise kognitivne sposobnosti pamcenja i zakljucivanja.Vazno je napomenuti da su price koje su nastale u okviru ovog istrazivanja sastavni dio aplikacije e-Galerija Senior kada se ista preuzme iz internetske trgovine aplikacijama.

ICT-AAC aplikacija Glaskalica.

ICT-AAC Aplikacija Glaskalica pomaze pri savladavanju fonoloske svjesnosti koja predstavlja jednu od osnovnih predvjestina citanja. U tom smislu ukljucuje prepoznavanje prvog, zadnjeg ili svih glasova rijeci. Uz svaku zadanu rijec korisnicima se prikazuje slicica koja predstavlja pojam koji odgovara zadanoj rijeci. Omoguceno je i izgovaranje cijele rijeci kao i slovkanje rijeci glas po glas (www.ict-aac.hr). Aplikacija Glaskalica koristena je u terapiji s Ispitanikom 2, koji je prilikom pisanja i citanja imao znacajne teskoce prisjecanja slova. Ova aplikacija pokazala se korisnom za prisjecanje oblika slove te njihovog slaganja ispravnim redosljedom.

Tradicionalne terapijske metode

Kao dopuna radu na racunalu, radeni su zadatci vezani uz citanje s papira i pisanje olovkom. Zadatci su se sastojali od citanja tekstova i odgovaranja na pitanja vezana uz njih, nadopunjavanja recenica, pismena objasnjenja znacenja poslovica te pisane verzije racunalnih zadataka.

RASPRAVA I REZULTATI

PRIKAZ SLUCAJA

Prikaz slucaja 1:

Prilikom inicijalne procjene spontani govor karakteriziran je agramaticnim i ponekad nerazumljivim recenicama. Agramaticnost se ocituje u ispustanju funkcionalnih rijeci. Javljaju se fonemske parafazije. U spontanom govoru javljaju se stanke koje su odraz pokusaja prisjecanja rijeci. Teskoce u prisjecanju rijeci pokusavaju se nadomjestiti gestama. Prisutni su pokusaji samoispravljanja. Prilikom ponavljanja iskaza, pogreske se javljaju kod ponavljanja duljih i gramaticki slozenijih recenica. Artikulacija svih glasova je uredna iako se ponekad javljaju teskoce prilikom izgovora slozenijih fonematskih struktura. Testiranjem sposobnosti imenovanja uocavaju se greske prilikom imenovanja boja i slozenica. Prisutne su teskoce prisjecanja pojedinih kljucnih rijeci u recenici. Pomoc u vidu pocetnog glasa ili sloga Ispitanici 1 znatno olaksava prisjecanje odgovarajuce rijeci. Ispitanica uspjesno cita pojedinacne rijeci, dok se pogreske javljaju kod citanja recenica u vidu samoispravljanja ili nesigurnosti. U sastavljanju i pisanju po diktatu javljaju se pogreske zamjena, ispustanja i dodavanja grafema. Ispitanica pise dominantnom, desnom rukom, pisanim slovima, a rukopis je citljiv i uredan.

Na inicijalnom ispitivanju zadatcima osmisljenim za mjerenje ucinkovitosti primjene ICT u logopedskoj terapiji u osoba s afazijom Ispitanica 1 je postigla maksimalni broj bodova na zadatcima citanja, slusnog razumijevanja rijeci i razumijevanja procitanih rijeci. Poteskoce su pokazane na zadatcima imenovanja (npr. Umjesto rijeci 'Oblak' koristi rijec 'Oblici), dopunjavanja recenica (npr. Za odgovor na iskaz: 'Mjesec lipanj dolazi...' nadopunjava s iskazom 'Nakon travnja') i razumijevanja procitanog teksta (npr. 'Ivana je putovala do Pariza avionon, a zatim je vlakom putovala do Londona. Kojim prijevoznim sredstvom Ivana nije putovala?' Ispitanica daje odgovor 'Avionom'). Na Grafu 2. prikazani su rezultati prvog testiranja, usporedeni s rezultatima drugog testiranja.

U tromjesecnom razdoblju Ispitanica 1 bila je ukljucena u logopedsku terapiju koja se odvijala uz uvodenje ICT tehnologije. Ispitanica je bila prisutna na svih 11 susreta. S Ispitanicom 1 su odradeni ranije opisivani zadatci, te koristene ICT-AAC aplikacije Komunikator i e-Galerija Senior. Ispitanica 1 je s velikom tocnoscu rjesavala vecinu zadataka. Teskoce je pokazivala u prisjecanju rijeci, imenovanju te prepoznavanju uzrocno-posljedicnih veza. Teskoce su takoder predstavljali zadatci imenovanja i odredivanja poretka mjeseci u godini i zadatci odredivanja vremena. Razumijevanje procitanog teksta i odgledana emisija (u trajanju od 5 minuta, koristenjem interneta, na temelju koje se nastavljao daljni logopedski rad) pokazali su dobru razinu sposobnosti razumijevanja, dok su zadatci odredivanja poslovica rjesavani s nesto vise teskoca. To ukazuje na potrebu dodatne terapije na podrucju jezicnog razumijevanja i razumijevanja prenesenog znacenja. U radu ICT-AAC aplikacijom e-Galerija Senior Ispitanica 1 je mogla pamtiti i prepricavati duze strukture, a prepricavanje prica posebno je potaknulo gramaticnost i koristenje funkcionalnih rijeci u slozenijim recenicama.

Po zavrsetku logopedskog rada Ispitanica 1 je ponovno testirana zadatcima osmisljenima za potrebe istrazivanja. Na temelju tih zadataka vidljiv je napredak na zadatcima imenovanja i citanja s razumijevanjem. Zadatci razumijevanja procitanih rijeci i citanja recenica su oni u kojima je sudionica u prvom i drugom testiranju ostvarila maksimalni broj bodova. U zadatku nadopunjavanja recenica sudionica nije ostvarila napredak, dok je u zadatku slusnog razumijevanja rijeci ostvarila losiji rezultat u drugom testiranju u odnosu na prvo testiranje (npr. Na poslusanu rijec 'Tjestenina' ne daje odgovor). Odnos rezultata drugog testiranja u odnosu na prvo testiranje vidljiv je u Grafu 2.

Prikaz slucaja 2:

Prilikom inicijalne procjene se primjecuje da Ispitanik 2 razumije svakodnevna, uobicajena pitanja, ali na njih tesko odgovara. Ceste su teskoce u proizvodnji gramaticki i sintakticki tocnih recenica u spontanom govoru. Iskazi su kratki i cesto prekinuti postapalicama. U govoru su prisutne zamjene i ispustanja fonema. Motorika orofacijalnih misica je vecinom uredna, iako se javljaju teskoce u brzini izvodenja pokreta te artikulacijski problemi. Imenovanje predmeta i brojeva, ponavljanje i automatizmi su ocuvani, no postoje teskoce imenovanja boja. Prisutni su problemi razumijevanja slozenijih struktura pri citanju teksta. Pisanje je vrlo otezano i sporo, cesto netecno. Teskoce pisanja najvise se ocituju u prisjecanju oblika slova.

Prilikom inicijalne provedbe zadataka osmisljenih za mjerenje ucinkovitosti primjene ICT u logopedskom radu u osoba s afazijom Ispitanik 2 ostvaruje maksimalni broj bodova na zadatcima slusnog razumijevanja i na zadatcima razumijevanja procitanih rijeci. Visoke rezultate uz mali broj pogresaka Ispitanik 2 ostvaruje na zadatcima citanja s razumijevanjem, dopunjavanja i citanja recenica. Najmanji rezultat Ispitanik ostvaruje u zadatcima imenovanja, u kojima su odgovori koje ispitanik nudi netocni ili Ispitanik ne daje odgovor (npr. Umjesto rijeci 'Sandale' ispitanik daje odgovor 'Kopacke'). U citanju prisutne su zamjene mjesta rijeci u recenici i pogresna artikulacija glasova (npr. Recenicu 'Automobil je prijevozno sredstvo' cita kao 'Autobus je prijevozno sredstvo').

Ispitanik 2 ukljucen je u terapiju uz koristenje ICT u tromjesecnom razdoblju. Od 11 susreta, ispitanik je sudjelovao na devet. Poseban naglasak u radu bio je na poboljsanju imenovanja te u prisjecanju rijeci prilikom spontanog govora. Terapija na tablet racunalu temeljila se vecinom na koristenju ICT-AAC aplikacije Komunikator, kojom su tretirane teskoce imenovanja razlicitih kategorija rijeci. Tijekom rjesavanja zadataka ispitanik je pokazivao razumijevanje i poznavanje trazenih pojmova, ali se tesko verbalno izrazavao. Na zadatcima koji su trazili pokazivanje tocnog odgovora ispitanik je postizao bolje rezultate. U zadatcima citanja teksta i gledanja emisije koristenjem interneta vidljivo je razumijevanje prikazanog sadrzaja. Teskoce su bile prisutne u razumijevanju prenesenog znacenja. Tijekom posljednja dva mjeseca poticanja u logopedski rad s Ispitanikom 2 uvedena je ICT-AAC aplikacija Glaskalica kojom se nastojalo intenzivnije raditi na ispitanikovim teskocama pisanja i prisjecanja slova prilikom pisanja. Kako je Glaskalica prvenstveno namjenjena poticanju razvoja predvjestina citanja i pisanja, a onda i prepoznavanja i stvaranja veze glas-slovo, njezino koristenje pokazalo se korisnim u terapiji vjestina citanja i pisanja Ispitanika 2. Poticanje prepricavanja i izrazavanja u slozenijim sintaktickim strukturama uvjezbavano je aplikacijom e-Galerija Senior, pricama koje su sadrzavale dva, tri ili cetiri elementa.

Nakon provedene terapije Ispitanik 2 je ponovno testiran zadatcima osmisljenim za mjerenje ucinkovitosti primjene ICT u logopedskom radu u osoba s afazijom. Ispitanik vecinom tocno imenuje prikazane objekte. Ispitivanjem razumijevanja (slusnog i procitanih rijeci) ispitanik tocno odabire sve slike trazenih objekata. Na zadatcima citanja recenica ispitanik takoder ostvaruje visok broj bodova, a pogreske se javljaju prilikom artikulacije procitanih rijeci ili citanja napamet odredenih rijeci (npr. Pariz je glavni glad Francuske). U zadatcima dopunjavanja recenica koje zahtijevaju, osim razumijevanja procitanog i opce znanje, Ispitanik ostvaruje maksimalni broj bodova, cime pokazuje napredak u odnosu na testiranje odrzano na pocetku terapije. Zadatke iz podtesta citanja s razumijevanjem, koji traze odgovore na temelju zakljucivanja iz danih cinjenica u tekstu, Ispitanik vecinom tocno rjesava (npr. Na iskaz 'Marta se dogovorila s prijateljicama da ce nakon puno ucenja otici u kino. Stoga su cijeli dan provele u knjiznici da se navecer mogu zabaviti. Gdje je Marta prvo otisla?' ispitanik daje odgovor 'U diskoteku' umjesto 'U knjiznicu'). U odnosu na prvo testiranje odrzano u ozujku, Ispitanik 2 pokazuje napredak u svim zadatcima te je i sveukupan broj bodova veci (Graf 3.).

Postignuca na svim zadatcima u prvom i drugom testiranju za oba ispitanika opisani su u pojedinacnim prikazima slucaja. Iz vec prilozenih rezultata vidljiv je napredak na vecini mjerenih sposobnosti. Losiji rezultati prisutni su samo u zadacima slusnog razumijevanja u Ispitanika 1. Pozitivni rezultati su u skladu s vec objavljenim istrazivanjima koja potkrepljuju tvrdnje da logopedski rad baziran na radu s ICT moze dovesti do poboljsanja razlicitih jezicnih sposobnosti (Corwin i sur., 2014, Katz i Wertz, 1997, Behrns i sur., 2009, Archibald i sur., 2009).

Kako bi se odgovorilo na pitanja ovog istrazivanja, izracunati su prosjecni rezultati za oba ispitanika. Oni nam daju uvid u sveukupni utjecaj terapije s ICT na poboljsanje razlicitih jezicnih sposobnosti. Rezultati koje su postigli ispitanici ovoga istrazivanja prikazani su na Grafu 4.

Jezicna sposobnost imenovanja izmedu dva testiranja pokazala je napredak kod oba ispitanika. O koristi ICT u poticanju imenovanja izvjestavaju Corwin i suradnici (2014), koji isticu kako racunalna terapija imenovanja ne utjece samo na imenovanje prikazanih objekata, vec i na prisjecanje rijeci prilikom spontanog govora. Rezultati mjerenja sposobnosti slusnog razumijevanja pokazuju ne samo stagnaciju u rezultatima, vec i pogorsanje. U prvom testiranju oba ispitanika postigla su maksimalni broj bodova, dok je prilikom drugog testiranja Ispitanica 1 je ostvarila manji broj bodova nego u prvom testiranju. Sposobnost slusnog razumijevanja ispitivana je tako da je ispitivac procitao trazenu rijec, a ispitanik je trebao odabrati trazenu rijec koja je bila predstavljena simbolom iz galerije SCLERA. Razlog nizeg rezultata mozemo potraziti u smanjenoj ikonograficnosti simbola, slicnosti izmedu predstavljenih podrazaja, ili uistinu smanjenoj sposobnosti slusnog razumijevanja. Osobe s netecnim vrstama afazije, kao sto je Brocina, pokazuju bolje slusno razumijevanje od osoba s tecnim vrstama afazije. No, osobe s Brocinom afazijom rijetko imaju u potpunosti uredno slusno razumijevanje, a nedostaci mogu biti i klinicki znacajni i izrazeni (Hedge, 2006). Racunalna terapija citanja provedena s osobama s kronicnim oblikom afazije pokazala se ucinkovitom (Katz i Wertz, 1997). Napredak na zadatku citanja recenica vidljiv je u drugom testiranju u odnosu na prvo testiranje. Skupina zadataka koja je zahtijevala razvijene sposobnosti citanja s razumijevanjem prilikom prvog testiranja sadrzavala je najveci broj pogresaka. Osim usvojene vjestine citanja, u zadacima je trazeno i razumijevanje procitanog teksta, usmjerenost na funkcionalne rijeci i njihovu ulogu u znacenju recenice te visa razina jezicne obrade. U ovoj skupini zadataka oba ispitanika su pokazala napredak u odnosu na prvo testiranje te su pozitivni rezultati vidljivi i u prosjecnom izracunu bodova. Usporedbom ukupnog broja bodova prvog i drugog testiranja uocava se napredak, sto potvrduje istrazivanje Archibald i suradnika (2009), koji zakljucuju da opsezno programsko rjesenje moze biti uvelike korisno za osobe s afazijom te da se pozitivni rezultati jezicne terapije ocituju i u funkcionalnoj komunikaciji.

Pozitivni ishodi ovog istrazivanja ukazuju na uspjesnost koristenja ICT u terapiji afazija kod dva ispitanika te se sve hipoteze prihvacaju, osim hipoteze H4. Vazno je napomenuti da su oba ispitanika prihvatila uvodenje rada na racunalu i na prijenosnom tablet racunalu, sto je glavni preduvjet za uvodenje ovog oblika rada. Ne treba zanemariti niti cimbenik obrazovanja kada govorimo o prihvacanju ICT kao terapijske tehnike. Iako su ispitanici sada u mirovini, oboje su visokoobrazovane osobe. Ispitanici su tehnickih i biotehnoloskih zanimanja koji su se kroz svoj rad uvjerili u vaznost i prednost tehnologije za svakodnevni rad i funkcioniranje. Visoko obrazovanje potaklo je i spremnost za koristenje ICT u terapiji, otvorenost za nove tehno- logije te ispitivanje mogucnosti koje tehnologija nudi. Otvorenost za nove tehnologije dovodi i do boljih rezultata terapije te do napretka razlicitih jezicnih i visih kognitivnih sposobnosti. Ispitanici su tijekom poticanja pokazivali veliki interes za ponudeni sadrzaj. Sadrzaj su opisivali zanimljivim, poticajnim, lako koristivim i, za njihove teskoce, izrazito korisnim. Po zavrsetku samog poticanja pokazali su interes za nastavak ovakvog nacina terapije. Istodobno, obitelji ispitanika su takoder prihvatile ponudene uredaje, jedino iste u razdoblju poticanja nisu koristili u svakodnevici. Uzroke nekoristenja mozemo pronaci u financijskim razlozima, predrasudama prema koristenju ICT i slabom poznavanju mogucnosti koje ICT nudi. Slikovne, zvucne, tekstualne i video mogucnosti sto ih aplikacije pruzaju ispitanicima su olaksavale usvajanje sadrzaja, a poticaji koje same aplikacije nude povecale su upornost ispitanika u rjesavanju zadataka.

ICT daje logopedima nove mogucnosti osmisljavanja jezicne terapije, te osobama s afazijom otvara vrata u novi svijet mogucnosti komuniciranja i rehabilitacije. No literatura nam navodi i neke od nedostataka uvodenja ICT u terapiju afazija. Naime, kod nekih osoba s afazijom nema koristi od uporabe ICT-a, a mnoge osobe niti ne prihvacaju ovaj oblik rada. Pojedini logopedi se ne osjecaju slobodno koristeci ovakav nacin rada (Davis i Copeland, 2006). Racunala ne mogu izvesti mnoge uloge koje imaju logopedi: ne mogu zamijeniti komunikaciju licem u lice i ne mogu pruziti individualiziranu prilagodbu materijala, moralnu potporu i motivaciju osobama s afazijom. Racunala cesto nisu dostupna osobama s nizim socioekonomskim statusom, a postavlja se pitanje i o znanju logopeda o radu racunala i ostalih ICT uredaja. (Davis i Copeland, 2006)

Zbog malog broja ispitanika i nedovoljnog broja zadataka koji su sadrzani u materijalu osmisljenom za mjerenje ucinkovitosti primjene ICT u logopedskom radu u osoba s afazijom, rezultate nije moguce generalizirati na sveukupnu populaciju osoba s afazijom. Populacija osoba s afazijom je vrlo heterogena i zato prilikom odabira metode rada valja uzeti u obzir brojne cimbenike (npr. obrazovanje osobe, prethodna iskustva, jezicne sposobnosti). Primjena ICT u radu s afazijama u Hrvatskoj je praksa koja se nastoji uvesti i ucestalije provoditi, no jos uvijek nije uobicajeni nacin rada s osobama s afazijom. Pozitivna iskustva u primjeni ICT u ovom istrazivanju i zadovoljstvo ispitanika razlozi su za daljnji rad strucnjaka za razvoj programskih rjesenja i ponudu istih osobama s afazijom. No ipak, za potvrdu zakljucaka ovog istrazivanja, potrebno je u logopedski rad ukljuciti i ispitati veci broj ispitanika, cime bi se dodatno utvrdila ucinkovitost uvodenja ICT u terapiju afazija.

ZAKLJUCAK

Suvremena istrazivanja potvrduju ucinkovitost primjene ICT u terapiji afazija te je uporaba ICT uobicajena u radu s osobama s afazijom u mnogim zemljama. Kroz razna mjerenja utvrdeno je da ovakav nacin dovodi do poboljsanja sposobnosti imenovanja, razumijevanja, citanja, pisanja, narativnih sposobnosti te visih jezicnih funkcija.

Istrazivanje koje je provedeno u svrhu ovog rada takoder donosi pozitivne rezultate rada s visokotehnoloskim sredstvima (racunalom i prijenosnim tablet racunalom). Dvije osobe s afazijom koje su tijekom tri mjeseca logopedske terapije pracene, nakon zavrsenog terapijskog razdoblja, pokazale su poboljsanja u sposobnostima imenovanja, citanja i razumijevanja procitanog sadrzaja. Jedini negativni rezultati su ocitani za sposobnost slusnog razumijevanja. Ukupnim zbrojem bodova uocava se sveukupni napredak za oba ispitanika. Ovi rezultati idu u prilog dosadasnjim istrazivanjima koja govore o korisnosti primjene ICT u poticanju jezicnih i komunikacijskih sposobnosti osoba s afazijom. Iako rezultati ovog istrazivanja, zbog malog broja ispitanika, ne mogu biti generalizirani i primjenjeni na sveukupnu populaciju osoba s afazijom ukljucenih u logopedsku terapiju, poticaj su za ukljucivanje razlicitih oblika ICT u terapiju afazija. Logopedska terapija osoba s afazijom treba biti sustavna i jezicno utemeljena te sadrzavati zadatke kojima se ciljano potice oporavak jezicnih sposobnosti, a time i funkcionalna komunikacija. Takvu terapiju omogucuju programska rjesenja i softverske aplikacije koji su razvijeni upravo s tim ciljem - poticati oporavak jezicnih sposobnosti i funkcionalnu komunikaciju u osoba s afazijom. Rezultati ovoga istrazivanja poticu na stvaranje racunalnih programa i mobilnih aplikacija na hrvatskome jeziku koji ce omogucavati terapiju afazija u klinickom okruzenju, ali i u sigurnosti vlastitog doma. Razvoj novih programskih rjesenja, kao sto je u ovom slucaju ICT-AAC aplikacija e-Galerija Senior, doveo bi do novih istrazivanja kojima bi se ispitala ucinkovitost primjene ICT u logopedskom radu s osobama s afazijom.

Uvodenjem ICT u svoj rad, logoped ne gubi svoju ulogu terapeuta. Uloga logopeda i dalje ostaje bitna za procjenu jezicnih sposobnosti osoba s afazijom i organizaciju podrske. U skladu s procjenom, logoped odabire najbolje terapijske pristupe i individualizira ih za potrebe svake osobe. Ako izbor terapije ukljucuje primjenu ICT, logoped ima ulogu predlagatelja najkorisnijih programa i aplikacija, nadzire rad i prati rezultate osobe s afazijom te potice obitelj da preuzme ulogu u terapijskom dijelu rada s osobom s afazijom. Motivirati osobu, pruziti podrsku obitelji, osmisliti individualizirani program te nadzirati rad same osobe moze jedino osoba - logoped, dok ICT ima veliku ulogu u povecanju ucinkovitosti terapije i time brzeg oporavka jezicnih sposobnosti osoba s afazijom.

References

LITERATURA

Archibald, L. M. D., Orange, J.B., Jameison, D.J. (2009): Implementation of Computer-Based Language Therapy in Aphasia. Therapeutic Advances in Neurological Disorders, 2(5), 299-311

Behrns, I., Hartelius, L., Wengelin, A. (2009): Aphasia and computerised writing aid supported treatment. Aphasiology, 23 (10), 1276-1294

Carstoiu, D., Cernian, A., Olteanu, A. (2013): Integrated Platform for Computer Assisted Rehabilitation for Romanian Aphasia Impaired Patients. Procedia Technology, 9, 1173-1181

Code, C., Petheram, B. (2011): Delivering for aphasia. International Journal of Speech-Language Pathology, 13(1), 3-10

Corwin, M., Wells, M., Koul, R., Dembowski, J. (2014): Computer-Assisted Anomia Treatment for Persons with Chronic Aphasia: Generalization to Untrained Words. Journal of Medical Speech-Language Pathology, 21(2), 149-163

Davis, L., Copeland, K. (2006): Computer Use in the Managment of Aphasia: A Survey of Practice Patterns and Opinions. Contemporary Issues in Communication Science and Disorders, 33, 138-146

Hedge M.N. (2006): A Coursebook on Aphasia And Other Neurogenic Language Disorders, Third Edition. New York.: Thomson Delmar Learning.

Katz, R. C., Wertz, R. T (1997): The efficacy of computer-provided reading treatment of chronic aphasic adults. Journal of Speech. Language and Hearing Research, 40(3), 493-507

LaPointe, L. L. (2005): Aphasia and related neurogenic disorders. New York: Thieme

McCall, D., Virata, T., Linebarger, M.C., Sloan Berndt, R. (2009): Integrating technology and targeted treatment to improve narrative production in aphasia: A case study. Aphasiology, 23(4), 438-461

Newton, C., Acres, K., Bruce, C. (2013): A Comparison of Computerized and Paper-Based Language Tests With Adults With Aphasia. American Journal of Speech-Language Pathology, 22, 185-197

Palmer, R., Enderby, P., Cooper, C., Julious, S., Dixon, S., Mortley, J., Paterson, G., Latimer, N. (2011): Computer Therapy Compared With Usual Care for People With Long-Standing Aphasia Poststroke

Posjeceno 26.06.2014. na mreznoj stranici http://stroke.ahajournals.org/content/43/7/1904.full

Stachowiak, F.J. (1994): Computers in Aphasia Rehabilitation. U Christensen, A.L., Uzzel, B.P. (ur.): Brain injury and neuropsychological rehabilitation - International Perspectives (133-160). New Jersey: New Jersey Lawrence Erlbaum, Inc. Publishers

Varley, R. (2011). Rethinking aphasia therapy: A neuroscience perspective. International Journal of Speech-Language Pathology, 13(1)., 11-20

Kompetencijska mreza zasnovana na ICT-u za inovativne usluge nemjenjene osobama sa slozenim komunikacijskim potrebama. Posjeceno 05.10.2015. na mreznoj stranici www.ict-aac.hr