Rječnik hrvatskih animalističkih frazema

Abstract

Životinjski svijet u hrvatskoj frazeološkoj riznici. Ivana Vidović Bolt, Branka Barčot, Željka Fink Arsovski, Barbara Kovačević, Neda Pintarić, Ana Vasung, Rječnik hrvatskih animalističkih frazema, Školska knjiga, Zagreb, 2017., 244 str.

Životinjski svijet u hrvatskoj frazeoloskoj riznici Ivana Vidović Bolt, Branka Barčot, Željka Fink Arsovski, Barbara Kovačević, Neda Pintarić, Ana Vasung, Rječnik hrvatskih animalističkih frazema, Školska knjiga, Zagreb, 2017., 244 str.

Prošle (2017.) godine na zagrebačkom je Interliberu predstavljeno recentno leksikografsko djelo {est autorica koje se kontinuirano bave istraživanjem frazeologije hrvatskoga i drugih slavenskih jezika. Kao što stoji u impressumu, Rječnik hrvatskih animalistickih frazema dobio je potpore Sveučilišta u Zagrebu za istraživanja ?Mogućnosti obrade animalističkih frazema u slavenskim jezicima? (2014), ?Hrvatska animalistička frazeologija? (2016) i ?Animalističke slike u frazeološkom blagu? (2017) te potporu Hrvatske zaklade za znanost za projekt ?Primjena frazeološke teorije u frazeografiji?. U impressumu ne stoji da je voditeljica svih uspješno završenih sveučilišnih projekata polonistica prof. dr. sc. Ivana Vidović Bolt, a voditeljica projekta Hrvatske zaklade za znanost i jedna od suautorica ovoga rječnika naša je najaktivnija, najplodnija i danas najznačajnija frazeologinja i frazeografkinja - rusistica prof. dr. sc. Željka Fink Arsovski. Uz polonisticu prof. dr. sc. Nedu Pintarić suautorice su rječnika i naše mlaðe stručnjakinje za frazeologiju - kroatistica dr. sc. Barbara Kovačević, rusistica dr. sc. Branka Barčot i bulgaristica dr. sc. Ana Vasung. Zahvaljujući dizajneru Školske knjige, naslovnica je lijepo likovno izvedena i cijela je knjiga uzorno grafički opremljena.

Rječnik je najnoviji u dugačkom nizu rječnika i teorijskih radova posvećenih frazeologiji, a po odabiru animalističkoga frazeološkog korpusa to je prvi hrvatski rječnik te vrste i, koliko znamo, prvi u slavenskom svijetu. Poznato je da su pionirski frazeološki radovi u hrvatskoj filološkoj sredini ponikli iz poznate zagrebačke škole hrvatskih rusista akademkinje Antice Menac i njezinih suradnika, meðu kojima se ističe Željka Fink Arsovski. Kao rezultat dugogodišnjega sustavnog proučavanja hrvatske frazeologije i ovaj se rječnik ubraja meðu izvorne znanstvene doprinose hrvatskom jezikoslovlju, a ujedno i meðu cijenjene i priznate hrvatske doprinose slavenskoj frazeologiji.

Rječnik je sastavljen na principima koji su poznati korisnicima dosadašnjih hrvatskih frazeoloških rječnika, jednojezičnih i višejezičnih. U Predgovoru (str. 7-10) se daju osnovne informacije o području i predmetu istraživanja te definicije frazeoloških pojava općenito, a posebno s obzirom na izabrani animalistički korpus koji u rječniku obuhvaća 1.400 ustaljenih frazeoloških jedinica, odnosno oko 1.500 natuknica rasporeðenih unutar 380 nadnatuknica. Predgovor je korisno teorijsko poglavlje, posebno za istraživače početnike. Drugo, neizostavno poglavlje čine praktične Upute za čitanje rječnika (str. 11-23), u kojima se u okviru sadržaja rječnika definiraju i opširno opisuju leksikografski pojmovi (nadnatuknica, natuknica), a nakon definicije frazema daju se i iscrpni primjeri uporabe frazéma s obzirom na njihovu moguću višeznaćnost i kontekst u kojemu se pojavljuju. U Uputama se upozorava i na dijelove rjećnika koje će korisnik naći iza rjećnićkoga dijela, tj. na sustav obrade kazala frazema, na literaturu kojom su se autorice služile i na popis izvora.

Sam rjećnićki dio (str. 27-212) leksikografski je usustavljen vrlo pregledno i grafićki dizajniran vrlo lijepo. Iza njega slijedi spomenuto Kazalo frazema (str. 213-237), u kojemu su frazemi navedeni abecednim redom prema strukturi u kakvoj se pojavljuju, odnosno prema prvoj sastavnici frazema, a uza svaki frazem stoji uputnica (v.) na odgovarajuću nadnatuknicu. Slijedi popis znanstvene i strućne literature (str. 238-239) na kojemu su recentna djela hrvatskih autora te na samom kraju - opširan popis književnih djela pretežno novijih hrvatskih autora (str. 240-243) i ostali izvori u kojima je potvrðena graða za rjećnik.

U rjećniku nisu obraðeni samo oćekivani i uobićajeni animalistićki frazemi, dakle brojni frazemi s eksplicitnom zoonimskom sastavnicom (CRV, ČAVKA, DEVA, GLISTA, KRAVA...) i s nazivima iskljućivo animalnih somatskih sastavnica (KRILO, NOGA, PANDŽA, PERO, REP.), nego i oni koji su motivirani pozadinskom slikom iz životinjskoga svijeta s kojim su povezani indirektno ili implicitno (JAHATI, JAJE, JASLE, KOŠNICA, LAJNA, LET, MAMAC.). To je bitna novina u ovom frazeološkom rjećniku. Važno je napomenuti da većina uvrštenih frazema pripada razgovornom stilu.

Obradu rjećnićkih ćlanaka ilustrirat ćemo primjerima s gore navedenim tipovima sastavnica. Izostavit ćemo samo citate (ćesto vrlo opširne), odnosno izvore koji potvrðuju pojavu tih frazema i njihovih znaćenja u konkretnom kontekstu. Iste frazeme u istom obliku naći ćemo numerirane i u Kazalu.

Frazemi s eksplicitnom životinjskom sastavnicom obraðeni su klasično, kao i u drugim frazeološkim rjećnicima zagrebaćke škole. Nadnatuknice ne oznaćavaju samo zoonimsku nego i animalistićku sastavnicu frazema u širem smislu, a tada obradu frazema valja potražiti pod nadnatuknicom na koju se upućuje. Tako se npr. pod nadnatuknicom PAS obraðuje frazem

lajati kao pas na mjesec - mnogo i nepotrebno (uzaludno) govoriti, dok se frazem

lajati na mjesec (zvijezde) - uzalud negodovati, davati oduška srdžbi /bez mogućnosti da se što promijeni/

obraðuje pod glagolskom nadnatuknicom LAJATI, koja znaći glasanje psa i po tome je znaćenju uvrštena u rjećnik.

U rjećniku se prvi put pojavljuju i neki novi, razgovorni frazemi poput polusloženica:

ALFA-MUŽJAK

alfa-mužjak - dominantan i samopouzdan muškarac, voða

ALFA-ŽENKA

alfa-ženka - dominantna i samopouzdana žena, voða

TECHWO-VJEVERICA

techno-vjeverica - osoba koja ćesto ide na partyje s elektronićkom glazbom

Brojni su frazemi sa somatskim sastavnicama koje nisu samo životinjski dijelovi tijela, ali je u dijelu njih važna pozadinska slika koja otkriva ponašanje životinje. Takvi su npr. pod nadnatuknicom NOGA:

brinuti se za koga, za što kao pas za petu nogu - v. PAS

dignuti se / dizati se (stati, postaviti se i sl.) na stražnje (zadnje) noge - pobuniti se / buniti se protiv čega, protestirati protiv čega

dignuti sve četiri <noge> u zrak - ljenčariti, izležavati se

dočekati se / dočekivati se na < četiri > noge ILI dočekati se / dočekivati se na sve četiri <noge> - snaći se, uspješno (vješto) se izvuci iz neugodne situacije (teškoga položaja), znati se snaći u svakoj prilici

kokošje noge - v. KOKOŠJI

kriti (skrivati i sl.) koga, što kao guja noge - v. GUJA

kriti (skrivati i sl.) koga, što kao zmija noge - v. ZMIJA

kriti (skrivati i sl.) koga, što kao zmijske noge - v. ZMIJSKI

svračje noge1 - v. SVRAČJI

svračje noge2 - v. SVRAČJI

Iz primjera je vidljivo da je NOGA kao somatska sastavnica frazema semantički podreðena nazivu životinje na koju se odnosi (PAS, KOKOS > KOKOŠJI, GUJA, ZMIJA i ZMIJSKI, SVRAKA > SVRAČJI).

Potonja dva primjera pod pridjevnom nadnatuknicom SVRAČJI jedini su frazeološki homonimi u ovome rječniku - prvi je poznati hrvatski frazem, a drugi je nastao kalkiranjem prema engleskom:

svračje noge1 - loš (ružan) rukopis

svračje noge2 - bore koje nastaju uz sljepoočice, uglove usta itd.

Za razliku od NOGE, KLJUN pripada isključivo životinjskom, ptičjem svijetu i pojavljuje se kao glavna somatska sastavnica (nadnatuknica) niza frazema uz koje se ne upućuje na druge sastavnice (nadnatuknice):

baciti (ubaciti, staviti) u kljun što - pojesti štogod malo i na brzinu

još je žut oko kljuna tko - suviše je mlad (neiskusan) tko

proviriti (poviriti) kljun (kljunom) - izići nakratko kamo lob. na ulicu, u kraću šetnju/

zabosti / zabadati kljun <u što> - umiješati se / miješati se u što, pokazati / pokazivati pretjeranu znatiželju

Pod nadnatuknicom GNIJEZDO, koje je ptičja (životinjska) nastamba, naći ćemo niz uputnica na frazeme s glavnom, životinjskom sastavnicom u pridjevnoj i imeničkoj formi:

dirnuti / dirati (taknuti) u gujino gnijezdo - v. GUJIN

dirnuti / dirati (taknuti) u osinje gnijezdo - v. OSINJI

dirnuti / dirati (taknuti) u stršljenovo gnijezdo - v. STRŠLJENOV

dirnuti / dirati (taknuti) u zmijsko gnijezdo - v. ZMIJSKI

golub iz vranina gnijezda - v. GOLUB

golubica iz vranina gnijezda - v. GOLUBICA

gujino gnijezdo - v. GUJIN

osinje gnijezdo - v. OSINJI

pasti (upasti) u čije zmijsko gnijezdo - v. ZMIJSKI

pasti (upasti) u zmijsko gnijezdo <koga, čega> - v. ZMIJSKI

sokol iz vranina gnijezda - v. SOKOL

zmijsko gnijezdo - v. ZMIJSKI

GNIJEZDO je glavna sastavnica frazéma samo u dva primjera:

gnijezdo na glavi - 1. neuredna i zamršena kosa; 2. zaležana kosa na tjemenu /ob. nakon spavanja/; 3. punða

saviti gnijezdo - osnovati obitelj, stupiti u zajednički život

Posebno ćemo se osvrnuti na frazeme uz koje u ovom rječniku stoje neverbalni, likovni znakovi. To su tri ?ikonice?, od kojih jedna prikazuje pogurenoga starca sa štapom, a označava stare ili zastarjele frazeme koji se pojavljuju u djelima starijih pisaca i ulaze ili su već ušli u pasivni fond hrvatskih frazema. Druge dvije prikazuju dva semantički bliska ?lica? - jedno ima prekrižena usta (flaster na ustima) i označava vulgarne frazeme, a drugo ima dlan na ustima i označava ?nepristojne? frazeme koji nisu vulgarni, ali nisu ni poželjni u uljudnoj komunikaciji. Navedene ?ikonice? upućuju na specifičnost ovoga rječnika koji, za razliku od većine ?općih? frazeoloških rječnika, ne izbjegava ni one rijetke frazeme kojima se još služe starije generacije, a ni one česte koje bolje poznaju mladi ili mlaði ljudi, bez obzira koliko se njima služe.

Meðu frazemima pod znakom pogurenoga starca sa {tapom nalaze se npr.

božja ovčica - krotka (bezazlena) osoba

leglo buha - prljavo mjesto /o prostoriji/

imati golubinje srce - biti dobar (dobrodušan)

gujino gnijezdo - opasno (nesigurno) mjesto; sredina u kojoj vladaju nesnošljivost i nesloga meðu ljudima

sudbina jarac - neželjeni splet okolnosti, izjalovljeni planovi, izjalovljene želje

pasti na meku - nasjesti komu, biti žrtva ~ije zamke

u prve pijevce - u rane jutarnje sate, u ranu zoru

spasti sa sedla na samar - doći iz boljega položaja u gori, ići s boljega na gore, spustiti se s višega položaja na niži

pasti (spasti) s vola na magarca - doći iz boljega položaja u gori, ići s boljega na gore, spustiti se s višega položaja na niži

sokol iz vranina gnijezda - slabić, kukavica, plašljivac

šaranski mir - učmalost, tromost i pasivnost sredine, žabokrečina

Zanimljivo je da su se u pasivnom fondu našli frazemi s pridjevnom sastavnicom GOLUBINJI koja se danas rijetko ~uje, osim u frazemu bliskoga zna~enja golubinje }udi - dobroćudan. Isto se tako pridjev GUJIN (vjerojatno zbog slabe u~estalosti imenice GUJA) u frazemima gujina rupa i gujino gnijezdo danas zamjenjuje istozna~nim osinje gnijezdo, a gujino leglo frazemom zmijsko leglo - sastajalište zlih i opasnih ljudi.

Znak lica s flasterom na ustima označava vulgarne frazeme koje je ponegdje teško razlikovati od onih ?neuljudnih?, npr.

vč}i se (lutati i sl.) kao gluha (gluva) kuja - ići bez cilja, tumarati, ne znati kamo sa sobom

kujin sin - beskarakterna osoba, pokvarenjak

dobiti muda labudova - ne dobiti ništa

hladiti muda - 1. ljenčariti, ništa ne raditi; 2. uživati u ugodnom i lakom poslu

<i> pticu bi u letu tko - pohotan je tko, ne bira partnerice tko ¡o muškarcu/

Meðu ?neuljudnima? - sa znakom prsta na ustima (pssst) - nalazimo relativno velik broj frazema kao što su:

kao posran (usran) golub [izgledati, držati se, osjećati se itd.] - loše, otužno, pokunjeno, jadno [izgledati, držati se, osjećati se itd.]

usrati se kao grlica - jako se uplašiti, prestraviti se

dobiti po gubici - biti kažnjen na grub način, dobiti (primiti) udarac po licu (ustima) od koga

stari jarac - star muškarac koji opsjeda (napastuje) mlade djevojke (žene); stari pokvarenjak

pasji sin - pokvarenjak, osoba slaboga karaktera

kao muhe (muha) na govno [lijepiti se, letjeti, hrliti i sl.] - oduševljeno, s ushitom, nezaustavljivo, s pomamom [lijepiti se, letjeti, hrliti i sl.]

gladiti perom po guzici (riti, stražnjici) koga - previše ugaðati komu, pretjerano udovoljavati čijim prohtjevima

čuditi se (iščuðavati se) <čemu> kao pura dreku - jako se čuditi <čemu>; zaprepastiti se

biti pun čega kao salpa govana - imati mnogo čega, imati čega u velikoj količini

odbiti od sise koga - natjerati koga da se osamostali

kao da je slon prdnuo u uho komu - loše pjeva tko, nema sluha tko

napiti se (naroljati se i sl.) kao stoka - jako se napiti

jesti (žderati i sl.) kao svinja - mnogo, nepristojno i neuredno jesti (i skoro svi sa svinjom!)

zapišati teritorij (teren) - označiti svoje područje rada (djelovanja i sl.), staviti ekskluzivno pravo na koga, na {to

Pitanje je koliko su ozbiljnoj komunikaciji primjereni i mnogi drugi frazemi koji u rje~niku nemaju nikakve oznake, a ljudima su uvredljivi ve} i zato sto su animalisti~ki (tu bi se mogle ubrojiti i spomenute polusloženice alfamužjak i alfa-ženka).

Ako zbog slikovitosti i funkcije frazema, pogotovo animalisti~kih, nijedan frazeološki rje~nik ne može biti (i nije) stilski neutralan, ne mora biti ni jezi~no standardan. Nevelik broj regionalizama, pretežno s kajkavskoga područja, takoðer su zna~ajna novina u ovome rje~niku. Takvi su npr. frazemi:

držati jezik na lajni - sutjeti, suzdržavati se od nepromišljena komentara (govora)

čuditi se (iščuðavati se) <čemu> kao pura dreku - jako se čuditi <čemu>; zaprepastiti se

živjeti ko (kak) dva taubeka - živjeti skladno i u ljubavi, voljeti se i slagati se

debeloj (tustoj) guski rit mazati (mazat) - 1. davati onom tko ve} ima, raditi u čiju korist; 2. dodvoravati se komu, ulagivati se komu

Posebnu skupinu frazema i u ovome rječniku čine frazeologizirane doma}e, internacionalne, klasične i biblijske krilatice, koje se zbog svojih kulturoloških obilježja često rabe u ozbiljnoj komunikaciji meðu ljudima svih generacija. Takvi su npr. frazemi:

kao guske u magli - zbunjeno, nerazborito, bez razmišljanja

labuði pjev - 1. posljednje djelo koje se smatra osobito važnim, djelo kojim se zaokružuje čiji opus (čija karijera); 2. naglo poboljšanje zdravstvenoga stanja bolesnika u terminalnoj fazi

prva lasta <čega> - navjestitelj <čega>, glasnik <čega>

< stari > morski vuk - iskusan pomorac (mornar)

lavljega srca - vrlo hrabar, neustrašiv

Buridanov magarac - neodlučna osoba

psi rata - vojnici pla}enici

novinska (novinarska) patka - neistinita (izmišljena) novinska vijest (priča), izmišljena konstrukcija podmetnuta kao istina /u medijimal

Augijeve štale - 1. prljavo i neuredno mjesto, prljava i neuredna prostorija; 2. slabo organizirani poslovi i nered u ustanovama (tvrtkama i sl.)

trojanski konj - korist koja donosi probleme, skrivena opasnost

zlatno tele - novac (zlato, bogatstvo) kao cilj (svrha); objekt obožavanja (divljenja)

U ovom kratkom opisu rječnika nedostaju mnogi zanimljivi detalji koje }e stručno oko odmah uočiti, a ono manje stručno lako }e se sna}i pomo}u uputa i uputnica. U naslovu - Upute za čitanje rječnika - s početka ovoga rječnika znakovita je glagolska imenica ?čitanje?. Kao pravi jezikoslovni stručnjaci i filološki znalci autorice u svojoj skromnosti pod ?čitanjem? impliciraju da frazeološki rječnici nisu samo ovjereni izvori leksikografske graðe kojima se služe istraživači i znanstvenici nego su uvijek i zanimljivo štivo za laike koji u jeziku traže izraze ljudske domišljatosti i duhovitosti. Slikovitost životinjskoga svijeta dobiva u frazeologiji drugačiju, ljudsku konotaciju, često negativnu pa i deprecijativnu, a to govori o čovjekovoj sklonosti ?bijegu? u metaforu.

Svojim inovativnim sadržajem i svojim velikim opsegom ovaj Rječnik hrvatskih animalistickih frazema obuhvaća i obraðuje jedno metaforički vrlo raznoliko, semantički složeno, funkcionalno možda najšire i najvitalnije područje (ne samo) hrvatske frazeologije. Poželimo mu širok krug zainteresiranih korisnika i ?čitatelja? - od jezikoslovaca, filologa i prevoditelja do studenata, učitelja jezika i običnih ljubitelja dobre literature.

Dubravka Sesar