RUDARSTVO U GOSPODARSTVU REPUBLIKE HRVATSKE

Abstract

Croatia is not especially rich in mineral ore resources, and therefore it cannot be included into "mining countries". Nevertheless, since exploitation of mineral resources is a primary activity in economy of any country, mining in Croatia is given a great significance. In Croatia, research and exploitation of oil and gas is considered to be the most significant. Exploitation of mineral resources for production of metals is negligable, while exploitation of non-metals satisfies the majority of needs of building-material industry. Regarding the amount of mineral resources taken out of mines and the number of economic subjects, exploitation of technical building stone, building sand and gravel and pug comes first. Expoitation of mineral resources was almost cut in half during the war in Croatia, and only the exploitation of technical stone, gravel, sand and clay is gradually returning to the level reached in the pre-war 1990. Despite the significance that mining has for economic development and the annual income that it produces, which amounts to 600 milion USD per year, it is not given due respect in Croatia. Leading subjects in that field in Croatia should elaborate a plan of development and enhance the role of mining in the overall economy of the state. [PUBLICATION ABSTRACT]

Headnote

Hrvatska nije posebno bogata mineralnim sirovinama pa se ne mo% ubrojiti u "rudarske zemlje". Kako je eksploatacija mineralnih sirovina primarna djelatnost u gospodarstvu wake zemlje tako i u nas rudarstvo ipak ima veliku vaZnost.

Po vrijednosti najznabjajnija je u Hrvatskoj djelatnost istrdivanja i eksploatacije nafte i plina, zanemariva je eksploatacija mineralnih sirovina za proizvodnju metala, eksploatacija nemetala . zadwoljava glavninu potreba industrije gradevinskih materijala, a po koliEini izvadenih mineralnih sirovina i broju gospodarskih subjekata najmabjnija je eksploatacija tehniekog gradevnog kamena, gradevnog pijeska i Sljunka te opekarske gline. Tijekom domwinskog rata u Hmtskoj je eksploatacija mineralnih sirovina skoro prepolovljena i jedino se eksploatacija tehniekog kamena, Sljunka, pijeska i gline ponovo vrah na predratnu 1990. godinu

Iako znabjna za gospodarski razvoj i s godiSnjom vrijedn&u proizvodnje od 600 mil. USD, rudarskoj djelatnosti u Hrvatskoj ne pridaje se dwoljna paZnja. Nosioci rudarske djelatnosti u drZavi trebaju koncipirati razvoj i nametnuti ulogu rudarstva ukupnom gospodarstvu Hrvatske.

Kljucne rijeci: Rudarstvo, Gospodarstvo, Hrvatska

Croatia is not especially rich in mineral ore resources, and therefore it cannot be included into "mining countries". Nevertheless, since exploitation of mineral resources is a primary activity in economy of any country, mining in Croatia is given a great significance.

In Croatia, research and exploitation of oil and gas is considered to be the most significant. Exploitation of mineral resources for production of metals is negligable, while exploitation of non-metals satisfies the majority of needs of building-material industry. Regarding the amount of mineral resources taken out of mines and the number of economic subjects, exploitation of technical building stone, building sand and gravel and pug comes first. Expoitation of mineral resources was almost cut in half during the war in Croatia, and only the exploitation of technical stone, gravel, sand and clay is gradually returning to the level reached in the pre-war 1990.

Despite the significance that mining has for economic development and the annual income that it produces, which amounts to 600 milion USD per year, it is not given due respect in Croatia. Leading subjects in that field in Croatia should elaborate a plan of development and enhance the role of mining in the overall economy of the state.

Key-Words: Mining, Economy, Croatia

Uvod

Hrvatska se ne mok ubrojiti u zemlje posebno obdarene bogatstvom mineralnih sirovina, pa tako nije ni zemlja s posebno razvijenim rudarstvom. Tradicija rudarenja na njenom tlu je, ipak, vrlo duga i moZemo je kroz brojne arheoloSke nalaze pratiti kontinuirano od predantiCkog doba.

Eksploatacija mineralnih sirovina je primarna djelatnost u gospodarstw zemlje te je slijedom toga i rudarstvo djeiatnost 0d - posebne vaZn0sti Eksploatacija nafte i prirodnog plina u Hrvatskoj d n v n l i a v ac tnm nnlnvini lltl~nnih nntreha za primarnim energentima, te osigurava osnovnu sirovinu za proizvodnju u organskoj petrokemiji (polimeri) i anorganskoj petrokemiji (umjetna gnojiva). Proizvodnja morske soli dovoljna je za polovinu naSih potreba za solju u prehrani, a eksploatacija nemetalnih mineralnih sirovina, arhitektonskog i tehniekog gradevnog kamena, gradevnog pijeska i Sljunka i opekarske gline skoro u potpunosti zadovoljava potrebe industrije gradevinskih materijala i srodnih, te izgradnju raznovrsnih gradevnih objekata.

Rudarska djelatnost u Hrvatskoj ima svoje specificno zakonodavstvo primjerno uskladeno s novim pravnim poretkom u samostalnoj i demokrat- Skoj dr2avi i s principima trZi3nog gospodarstva primjerenim za Europu, ima svoje Skole, fakultete i kadrove. U skladu s prirodnim moguCnostima i razinom gospodarskog razvoja obavlja istraZivanje i eksploataciju mineralnih sirovina bar do razine potreba industrije i ostalih koji te sirovine, koriste. Nikako nije koCnica razvoja ostalih djelatnosti radi eventualnih nedostajetih koliCina mineralnih sirovina, pa ipak je rudarstvo u Hrvatskoj djelatnost kojoj se ne pridaje dovoljna pahja i znabj. Je li to opravdano?

Zakonska osnova rodarstva

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti utvrde- noj Zakonom o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (1994) i Odlukom Vlade o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (1995), "Rudarstvon je zasebno podruye, izdvojeno iz ranijeg "Industrija i rudarstvon i vodi se kao podrueje: "C - Rudarstvon.

C RUDARSTVO

CA Vadenje energetskih sirovina

10 vadenje ugljena i treseta

11 vadenje nafte i plina

12 vadenje ruda urana i torija

CB Vadenje ruda i kamena

13 vadenje ruda metala (Zeljezo, obojeni metali)

14 vadenje ostalih ruda i kamena (kamen, kremen, Sljunak, pijesak, glina, Skriljci, gips, sol, vapnenac, kreda, kaolin, asfalt i dr.).

Rudno je blago neobnovljivo prirodno bogatstvo, u vlasniStvu je drhve i ima posebnu zaStitu drhve temeljem specificnog rudarskog zakonodavstva.

IstraZivanje i eksploatacija mineralnih sirovina propisani su Zakonom o rudarstvu. Zakonom je utvrdeno da je rudno blago u vlasniStvu drbve, a rudnim se blagom smatraju sve organske i neorganske mineralne sirovine i to:

1. energetske mineralne sirovine (sve vrste fosilnog ugljena, ugljikovodici u h?stom, tekuCem ili plinovitom stanju, sve vrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali plinovi, koji se nalaze u zemlji i radioaktivne mineralne sirovine),

2. mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihovi spojevi,

3. nemetalne mineralne sirovine (grafit, sumpor, magnezit, fluorit, barit, azbest, tinjac, fosfat, gips, kalcit, kreda, bentonitna glina, kremen, kremeni pijesak, kaolin, keramiCka i vatrostalna glina, feldspat, talk, tuf, sirovine za proizvodnju cementa i vapna, te karbonatne i silikatne sirovine za industrijsku preradu),

4. arhitektonski gradevni kamen,

5. sve vrste soli i solnih voda,

6. mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i termalnih voda koje se koriste u ljekovite, balneolo- Ske i rekreativne svrhe ili kao vode za pi&,

7. tehnic'ki gradevni kamen, gradevni pijesak i Sljunak te opekarska glina.

Osim Zakonom o rudarsm, eksploatacija nekih mineralnih sirovina propisana je joS Zakonom o vodama. Radi se o eksploataciji obnovljenih le23ta gradevnog pijeska i Sljunka iz korita i obala vodotoka, jezera, umjetnih objekata za skupljanje vode, uredenog i neuredenog inundacijskog podruCja, iz US& rijeka koje se ulijevaju u more i kanala spojenih s morem.

Propise za rudarsku djelatnost istraZivanja i eksploataciju mineralnih sirovina dijelom nalazimo i u joS nekim zakonima, primjerice: Zakonu o koncesijama (1992), Zakonu o geologkim istrazivanjima (1986) te u Pomorskom zakoniku (1994). U praksi se u eventualno spornim odredbama redovito za podruEje istraZivanja i eksploatacije minralnih sirovina koristi kao "lex specialis" Zakon o rudarstvu.

Rudarsko gospodarstvo

Slugbena drbvna statistika joS uvijek ne prati "Rudarstvo" kao zasebnu djelatnost, pa se koristimo podacima s kojima raspolaZe bivSi Sektor rudarstva u Ministarstvu gospodarstva (sada "Uprava energetike i rudarstva" u istom Ministarstvu). Krajem 1995. rudarsko gospodarstvo Hrvatske izgledalo je ovako:

Broj rudarskih poduzda

(trgovazka druStva, obrtnici) 162

Broj zaposlenih 11500

Vrijednost proizvodnje u 1995. 3,3 mlrd kn (600 mil USD)

Podaci se stalno mijenjaju radi procesa privatizacije, restruktuiranja i osnivanja novih trgovaEkih druStava i obrta. Tendencija je povdanje broja rudarskih pravnih i fizitkih subjekata, pad broja zaposlenih, ali i postupni porast "izvadenih kubika" mineralnih sirovina. Razina ukupne eksploatacije iz 1990. nije joS ni pribliho dostignuta. Kod ugljena, nafte i plina te boksita ni neCe, kod nemetala bi mogla, a svakako Ce uskoro nadmaSiti tu predratnu godinu eksploatacija mineralnih sirovina za gradevinske materijale i arhitektonski gradevni kamen.

Energetske mineralne sirovine

Od energetskih mineralnih sirovina kod nas se eksploatiraju nafta, prirodni plin i ugljen. Od ukupno proizvedene primarne energije u Hrvatskoj u 1995. (200 PJ), na domaCu naftu, plin i ugljen otpada 68% (137 PJ). To je ujedno 42,5% zadovoljenja ukupne potroSnje primarne energije u Hrvatskoj (322 PJ).

Proizvodnja nape i prirodnog plina u Hrvatskoj zadnjih 5 godina stagnira na razini godiSnje kolitine od oko 3,5 mil. t uvjetne nafte. Bilantne rezerve nafte i plina padaju iz godine u godinu i na kraju 1995. iznosile su 56 mil t uvjetne nafte. IstraZivanje je u zemlji palo na nedopustivo nisku razinu, Sto ne mogu opravdati prirodne (ne)moguCnosti, struEni potencijal u INA-Naftaplinu, a vise niti rat u Hrvatskoj. DoduSe, prisutno je i istrativanje u inozemstvu, pa i proizvodnja nafte na koncesijama u inozemstvu od oko 250 000 t godilnje, Sto je opravdana orijentacija, ali se ne mote dopustiti sustavno ignoriranje istraZivanja nafte i plina u zemlji na prostorirna koje struka nije argumentirano napustila kao neperspektivne.

Kameni ugljen eksploatira se joS jedino u Istri iz jame Tupljak u godiSnjoj kolillini 70 000 tona. Iako postoje bilanEne rezerve tog ugljena od oko 3,6 mil. tona, zbog napdtanja potroSnje visokosumpornog domakg ugljena u TE Plomin i prelaska na niskosumporni uvozni ugljen, okkuje se programirana likvidacija ugljenokopa Tupljak do kraja 1998. Na taj Ce naBn prestati 200 - godiSnja tradicija eksploatacije ugljena u Istri.

Ostaje, za sada, samo eksploatacija manjih koli- 8na lignita na povrSinskom kopu Vrbovo u Hrvat skom zagoju mogutnosti 10-30000 tona godiSnje. UnatoE otekivanju da Ce zainteresirani poduzetnici otvoriti nekoliko novih ugljenokopa u Hrvatskoj, jer su bilanzne rezerve mrkog ugljena oko 3 mil. tona, a lignita 33 mil. tona, to se nije ostvarilo.

U energetske mineralne sirovine moiemo ubrojiti i geotermalnu vodu Cija se akumulirana toplina koristi u energetske svrhe i to je joS jedna, uz Sljunak i pijesak iz vodotoka, naSa mineralna sirovina koju moZemo uvjetno smatrati obnovljivom! Utvrdene bilancne rezerve geotermalnih voda iznose 83 litlsek U 1995. koriSteno je u BizovaCkim toplicama, bazenu Mladost u Zagrebu i joS od nekih manjih potroSah 338000 m3 geotermalne vode u energetske svrhe iz buSotina INA - Naftaplina, Sto je svega 0,03 PJ.

Mineralne sirovine za proizvodnju metala

Boksiti su godinama bili jedina mineralna sirovina kod nas iz koje se mogu proizvoditi metali. Eksploatacija boksita svedena je na koliEinu od svega 10000 tona godiSnje, u Istri i kod Sinja, a koristi se u proizvodnji cementa. Utvrdene bilanEne rezerve iznose 10 mil. tona.

Zanimljivo je iznijeti podatak da kod nas proizvodimo i iivu! Eksploatacijom prirodnog plina u Podravini iz velikih dubina (Molve, Kalinovac, Stari Gradac) godiSnje se proizvodi oko 600 kg 5ve. Utvrdene bilanEne rezerve Zive iznose 10 tona.

Nemetali

Nemetalne mineralne sirovine imamo u znatnim potencijalnirn i otkrivenim bilancnim rezervama, poglavito vise nego se mogu iskoristiti. Posebno se to odnosi na vapnenac, kremeni pijesak, bentonitnu glinu, keramiEku i vatrostalnu glinu, sirovine za proizvodnju cementa (lapor, vapnenac, tuf). Budu8 razvoj preradivacke industrije i gospodarstva u cjelini diktirati Ce i potrebu za tim mineralnim sirovinama. Sada je proizvodnja iz godine u godinu sve manja.

Arhitektonski gradevni kamen

Najznahjnija le2iSta arhitektonskog gradevnog kamena su u Istri, na BraEu, na joS nekim otocima i na kopnu Dalmacije. BilanEne rezerve su sada na razini 3,6 mil. m3, ali se javljaju brojni novi poduzetnici koji su veC dobili koncesije, pa se mogu okkivati i nove bilanEne rezerve i v& eksploatacija od sadaSnjih 36000 m3 godiSnje.

Morska sol

Morska se sol proizvodi u tri solane: Pag, Nin i Ston. GodiSnja proizvodnja je 25-30000 tona. Solana Pag proizvodi oko 25000 tona godiSnje i osim prirodnog isparavanja koristi industrijsku kristalizaciju umjetnim isparavanjem. U Ninu i Stonu koristi se samo tradicionalna kristalizacija soli prirodnim isparavanjem morske vode. UnatoE feSkom ekonomskom polobju solana, zbog objeknepovoljnih klimatskih ujeta i uvoza jeftine soli, treba oEekivati nastavak proizvodnje morske soli, ali i potrebu neophodne modernizacije solana.

Tehnic%cgi radevni kamen, gradevni pijesak i Sljunak i opekarska glina

Eksploatacijom ovih mineralnih sirovina bavi se najveCi broj rudarskih subjekata u nas, oko 130 trgovatkih druStava i obrtnika. Rezerve, kapaciteti i proizvodne mogutnosti daleko nadilaze potrebe. Poslijeratna je obnova u punom jeku, tako da se otekuje sve veh proizvodnja. Potencijalne i bilantne rezerve ovih mineralnih sirovina nisu upitne, imamo ih u izobilju, daleko je vaZnije samo gospodarski opravdano otvaranje novih kopova, na mjestima koja su prostorno - ekoloSlu prihvatljiva i s daleko ve&m disciplinom racionalne eksploatacije, poStovanja zaStite Covjekove okoline i rekultivacije tijekom i nakon eksploatacije.

Od svih do sad spomenutih mineralnih sirovina eksploatacija tehnitkog gradevnog kamena, gradevnog pijeska i Sljunka te opekarske gline bila je jedina u porastu veC 1995., a ove se godine otekuje povratak na prijeratnu proizvodnju.

Zakljuhk

Iako naSa zernlja nije posebno bogata mineralnim sirovinama, pa tako nema ni izrazito razvijeno rudarstvo, rudarska djelatnost je uvijek primarna gospodarska djelatnost bez koje nema najvehg dijela preradivaEke industrije, energetike i gradevinarstva. VeC po tome rudarstvo je djelatnost od velikog znahja za svaku zemlju.

U Hrvatskoj je jedna od vodetih gospodarskih djelatnosti naftno i plinsko gospodarstvo, koje se temelji na istraiivanju i eksploataciji domaCe nafte i prirodnog plina. Tradicija eksploatacije nafte na naSem tlu je 150-godiSnja, stvoren je respektabilni kadrovski potencijal, otkrivene su za naSe prilike velike rezerve ugljikovodika, a aktivnosti istraiivanja i eksploatacije nafte i plina su desetljeCima bile pokretat i prosperitet za brojne druge gospodarske djelatnosti u Hrvatskoj. U proteklom je domovinskom ratu energetski znahj domak eksploatacije nafte i prirodnog plina bio odluCujuCi za stabilnu energetsku opskrbu, a u financijskom smislu joS i danas ima golemu funkciju.

Trajno, a posebno sada u obnovi ratom razruSene zemlje, eksploatacija mineralnih sirovina za gradevinsku industriju i gradevinske radove i objekte nikada nije bila nedostatna. Sada se godiSnje vadi oko 11 milijuna m3 tih sirovina, ukupno s energetskim mineralnim sirovinama oko 14 milijuna uvjetnih m3 Sto je po stanovniku preko 3 m3 mineralne sirovine godiSnje. U prijeratnoj 1990. to je iznosilo blizu 5 m3 po stanovniku.

Rudarska struka ima u Hrvatskoj svoje specijalizirane srednje Skole i fakultete. Rudarsko -geoloSko-naftni (RGN) fakultet u Zagrebu ima 57-godiSnju tradiciju. Rudarski kadrovski potencijal je brojni, specijalizirano ali i multidisciplinarno Skolovan, sticao je praktiena znanja na rudarskim radovima koji su ponekad i u svjetskim mjerilima bili tdki i specifihi, pa su brojni naSi rudarski struenjaci vrlo cijenjeni u svijetu.

Uvjeti rada u rudarskoj djelatnosti kao jelini, doprinos gospodarstvu zemlje kroz osiguranje dovoljnih koliBna mineralnih sirovina, vrijednost godiSnje proizvodnje u rudarstvu od oko 3,3 mlrd. kn, stoljetna tradicija, vlastito rudarsko zakonodavstvo i dr., obvezuju rudarsku djelatnost da i nadalje obavlja istramnje i eksploataciju mineralnih sirovina u skladu s prirodnim moguCnostima i potrebama gospodarsm. Strategiju razvoja i ulogu rudarstva trebaju odgovorni subjekti u rudarskoj djelatnosti (trgovacka drugtva, obrtnici, obrazovne i znanstvene institucije, strukovna udruknja, resorno Ministarstvo) jasno koncipirati, a na drZavnim je organima, koji su odgovorni za gospodarski razvoj, da omogute i priznaju rudarstvu primjereno mjesto u gospodarstw zemlje.

Primljeno:1996.08.14

Prihvaceno:1996.09.17

Footnote

* Izlaganje na znanstvemm skupu 1Pudarstv0, geologja i nafrno -0 u gospodmstvu Republike Hrvatske odrZrmom 4. pminca 1996.

References

ZAKONSKA REGULATIVA

1. Zakon o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine, broj 98/94)

2. Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine, broj 6/95)

3. Zakon o mdarstw (Narodne novine, broj 35/95) 4. Zakon o vodama (Narodne novine, broj 107195)

5. Zakon o geoldkirn istraZivanjima (Narodne novine, broj 34/86)

6. Pornorski zakonik (Narodne novine, broj 17/94)

7. Zakon o koncesijama (Narodne novine, broj 89m)

8. Energetska bilanca Republike Hmtske za 1996. godinu, Energetski institut "Hrvoje PoZar" d.o.0. i Ministarstvo . gospodarstva, Zagreb, veljah 1996.