RUDARSTVO U HRVATSKOJ

Abstract

The tends of World and European mine industry is presented with introductory short review. The mining industry is very important in economy of Croatia, because of cover most of needed petroleum and natural gas quantity, total construction raw materials and industrial non-metallic raw minerals. Detail quantitative presentation of mineral raw material production is compared with pre-war situation. The value of annual production is represented for each raw mineral. [PUBLICATION ABSTRACT]

Headnote

Uvodno su kratko prikazani trendovi razvoja rudarswa u Svijetu i Europi. Rudarstvo u Hrvatskom gospodarstw ima vdnu ulogu opskrbljujuti ga znatnim dijelom potrebnim energetskim sirovinama, i u potpunosti sirovinama za gradevne materijale te industrijskim nemetalnim sirovinama. Detaljni kvantitativni prikaz proizvodnje mineralnih sirovina poprahn je usporedbom s predratnim stanjem. Prezentirana je ' vrijednost godisnje proizvodnje za maku mineralnu sirovinu.

KIjuZne rijeB: Rudarstvo, Hrvatska, Mineralne sirovine, probodnja mineralnih sirovina, Vrijednost proizvodnje mineralnih sirovina

The tends of World and European mine industry is presented with introductory short review. The mining industry is very important in economy of Croatia, because of cover most of needed petroleum and natural gas quantity, total construction raw materials and industrial non-metallic raw minerals. Detail quantitative presentation of mineral raw material production is compared with pre-war situation. The value of annual production is represented for each raw mineral.

Key-words: Mining industry, Croatia, Raw mineral, Raw mineral production, Value of raw mineral production

Uvod

Rudarstvo je temeljna grana gospodarstva koja obuhvah radove na istrafivanju, dobivanju i oplemenjivanju mineralnih sirovina. Mineralne sirovine jesu: energetske (ugljen, nafta, plin, uran, mineralne i geotermalne vode), nemetalne-gradevinske-( arhitektonski gradevni kamen, tehniEki gradevni kamen, pijesak i Sljunak te opekarska glina), nemetalne-industrijske-(kremeni pijesak, sirovine za proizvodnju cementa i vapna, sve vrste soli, barit, gips, kalcit, bentonitska glina, kremen, keramiEke i vatrostalne gline, tuf, ...), metalne (za proizvodnju metala). To nije izmiSljeno u Hrvatskoj, ta definicija rudarstva vrijedi za sve drhve gdje rudarstva ima, a ima ga u veCini drEava svijeta. Kako je u Hrvatskoj rudarstvo ugljena - ugljenokopi, dugi niz godina bilo izvorom prihoda za znatan dio puhnstva, taj dio rudarstva, za mnoge neupukne, postao je sinonim za rudarstvo. SliEno danas vrijedi i za proizvodnju nafte i plina, samo sa suprotnim predznakom. Nafta i plin valjda nisu mineralne sirovine kad se danas u Hrvatskoj i toj djelatnosti 2eli osporiti da je rudarska i pokuSava ju se najprije proglasiti kemijskom tehnologijom, a u najnovije vrijeme energetikom. Ovaj komentar ne bi bio potreban da tako pogrdan i Stetan stav, za djelatnost rudarstva, nemaju i oni od kojih se okkuje da su upukni.

Trendovi u rudarstvu Svijeta

Opseg rudarstva u Svijetu, u posljednjem desetljeCu ovoga stoljeh, moEe se ocijeniti po prosjetnoj godiSnjoj potrebi pojedinih mineralnih sirovina (tablica 1).

Rudarska djelatnost u Sirem smislu pokriva i izgradnju podzemnih prostorija i tunela, pogotovo u sluhjevima gdje se ovi radovi izvode uz primjenu miniranja i drugih rudarskih postupaka (metanski reZim i sl.).

RaEuna se da ukupne otkopane mase mineralnih sirovina (rude, energetske i nemetalne sirovine) i jalovine u rudarstvu godignje iznose od 160 do 180 milijardi tona ili od 25 do 30 tona/tovjeku.

U zapadnim razvijenim druStvima potroSnja negorivih mineralnih sirovina (metalne i nemetalne) po hvjeku godiSnje iznosi 10 tona. Ove mineralne sirovine sluZe za:

- prehranu biljaka,

- izgradnju domova i zgrada,

- izgradnju cesta, 2eljeznica, mostova, jednom rijeyu saobrahjnica,

- proizvodnju metala i

- proizvodnju elektronitke opreme.

Od ukupne koliCine ovih sirovina na metalne otpada 113, a na nemetalne 2/3 po financijskoj vrijednosti, a po masi joS je znatno veCi udio nemetalnih sirovina. StatistiCka analiza proizvodnje (W e b e r, 1994) i potrognje veCine metalicnih i energetskih mineralnih sirovina, u posljednjih nekoliko godina, pokazuje usporen porast (nafta), stagnaciju (nikal, cink, olovo) i najkSCe pad (ugljen, uran, kljezo). Samo poneke mineralne sirovine (zlato, plin) biljeZe znatniji porast proizvodnje. Uzrok takvom stanju proizvodnje jesu niske cijene zbog prezasitenosti trZiSta mineralnim sirovinama

Tendencije razvoja rudarstva u Europi

U zapadnim se industrijaliziranim drhvama veC nekoliko godina zatvaraju rudarski pogoni metalihih i energetskih sirovina. Prvo, u tim je zemljama najprije do310 do ekspanzije rudarske proizvodnje, pa su mnoga leZiSta ved iscrpljena. Drugo, cijene nadnica i socijalna davanja, unatoC mehaniziranosti rudnika i visokim uCincima, suviSe poskupljuju proizvodnju. Tr& i najvainije, na zaStitu okoline postavljaju se tako strogi, &to i neopravdani, zahtjevi u usporedbi s drugim ljudskim djelatnostima, da dalji rad na postojetim rudnicima postaje nemogut. Otvaranje novih rudnika, pogotovo, ne dolazi u obzir. Posljedica svega nabrojenog je seljenje rudarske aktivnosti od zapadnih industrijaliziranih zemalja prema manje razvijenima. Za ilustraciju mofe poslufiti stanje u Europskoj Uniji (E.U.). U EU.(N i c o 1 e t o p o u 1 o s71994)proizvodnja Zeljezne rude je u opadanju i pokriva j d samo 6% potreba. U proizvodnji ostalih metala pokriva se proizvodnjom 20% potreba i u narednih nekoliko godina ne &kuje se bitna promjena.

DrugaEija je situacija s industrijskim mineralnim sirovinama (ukljuCujuCi i sirovine za gradevne materijale). Ove su sirovine voluminozne, male trZne vrijednosti i zbog toga ne podnose dugabk transport. Medunarodna trgovina ovim sirovinama tek je na pobtku. NaroEito u industrijski razvijenim drZavama u stalnom je porastu proizvodnja industrijskih mineralnih sirovina. E.U. je glavni svjetski proizvodaC velikog broja tih sirovina, pogotovo proizvoda iz njih, kao Sto su gradevni materijali. Nahlost statistiEki su podaci o cjelokupnoj proizvodnji industrijskih mineralnih sirovina nepotpuni, a naroCito podaci o sirovinama za proizvodnju gradevnih materijala. Perspektiva tog dijela rudarstva je povoljna i raCuna se, kroz dufi vremenski period, s kontinuiranim rastom proizvodnje.

Proizvodnja mineralnih sirovina u Hrvatskoj

Prema podacima Ministarstva gospodarstva, u Eiju nadle2nost spada rudarstvo, opseg rudarske djelatnosti po grupama mineralnih sirovina prikazan je u tablici 2. U tablicu su uneseni podaci za dvije prijeratne godine (1988 i 1990) te dvije ratne (1994 i 1995), kako bi se mogao uoCiti trend kretanja proizvodnje.

Iz podataka tablice 2 je oBto da je koliEina proizvedenog ugljena u stalnom opadanju, Sto je slijed trideset godiSnjeg stanja ugljenokopa u Hrvatskoj. Prije rata pokla se smanjivati i kolitina proizvedene nafte. Smanjenje proizvodnje ovih dviju energetskih sirovina posljedica je stanja njihovih rezervi. Proizvodnja prirodnog plina ostala je vise-manje nepromijenjena kroz promatrani period i bila je stabilan energetski oslonac u ratnim uvjetima. PraktiEno gaSenje proizvodnje boksita, jedine naSe metalne mineraine sirovine, posljedica je rata s jedne i promjenjenih uvjeca plasmana s druge strane. Pad proizvodnje nemetalnih mineralnih sirovina, arhitektonskog gradevnog kamena i sirovina za gradevne materijale, za viSe od jedne tredine, direktna je posljedica rata i stanja u gospodarstvu Hrvatske. Za ove mineralne sirovine, paralelno s oporavkom gospodarstva, okkuje se nag10 poveCanje proizvodnje.

Pod rudarstvo u Hrvatskoj treba u izvjesnom smislu ubrojiti i rad naSih rudarskih tvrtki u inozernstvu i inozemnih u nas, makar je jasno gdje se ostvaruje koja proizvodnja.

U posljednjem desetljetu uspjdno se razvija suradnja tvrtki u inozemstvu i tamo ostvaruje proizvodnja sirovina za naSe potrebe. Takva uspjdna suradnja dosada je ostvarena u proizvodnji nafte i arhitektonsko gradevnog kamena. Ovaj naEin snabdijevanja mineralnim sirovinama, inak lelo kst u svijetu, bit Ce nam uobibjen u buduCnosti.

S druge strane ulaganjem stranog kapitala u naSu industriju, stvaraju se mjeSovite tvrtke i u podruCju eksploatacije mineralnih sirovina u nas. Takvu situaciju veC sada imamo u eksploataciji sirovina za cementnu industriju, u ciglarstw i eksploataciji tehnitkog kamena.

Energetske menineralne sirovine

Grupu energetskih mineralnih sirovina Cije rezerve nalazimo u Hrvatskoj Bne: ugljen, nafta i plin. Rezerve ostalih energetsluh sirovina (uran, ugljeni Skriljci) nisu registrirane u naSoj republici.

Ugljen se eksploatira na podruqu Hrvatske u kontinuitetu 211 godina. Rudnik "Pegola Nera" iznad Krapna u Istri i godina 1785 uzimaju se za poktak kontinuirane proizvodnje kamenog ugljena (V o r an 0, 1985), iako je i prije u vrijeme mletaCke vla- &vine bilo vadenja ugljena na izdancima slojeva. Koncem proSlog i tijekom ovog stoljefa razvijena je intenzivna eksploatacija mrkog ugljena i lignita na velikom broju lokaliteta Sirom Hrvatske. Maksimalna proizvodnja svih vrsta ugljena postizavana je koncem pedesetih (2 622 000 t - 1959) i poktkom Sezdesetih ovog stoljefa do kada je uWCe proizvodnje ugljena u potroSnji energenata bilo veCe od jedne treCine (1961 - 36.01%) (V u j e c et al., 1993). Od tog vremena uslijed krize plasmana ugljena, naravi naSih rezervi i niza drugih uzroka dolazi do pada proizvodnje i postepenog zatvaranja ugljenokopa.

Proizvodnja mrkog ugljena potpuno prestaje 1973, a proizvodnja lignita 1976. godine dok se proizvodnja kamenog ugljena smanjivala do 75 207 t u 1995. U meduvremenu je obnavljana proizvodnja lignita u nekoliko ugljenokopa, i 1995 je iznosila 7 580 t na dvije lokacije.

Registrirane rezerve lignita u nas iznose oko 220 000 000 t mrkog ugljena oko 36 000 000 t i kamenog ugljena oko 3 000 000 t. Najvedi dio ovih rezervi nije moguCe rentabilno otkopavati pri sadaSnjim cijenama energije.

Zatvaranje ugljenokopa u Hrvatskoj, s obzirom na njihov znahj u proSlosti, kada je razvoj Citavih regija (Hrvatsko Zagorje, Istra, dio Dalmacije) ovisio o toj proizvodnji, stvorio je dojam da se istovremeno gasi i rudarska djelatnost u Hrvatskaj. Autor ovoga Elanka opetovano naglaSava i skromno se nada da Ce Statelja uvjeriti u suprotno, to jest da je ugljen samo jedna od mineralnih sirovina u Hrvatskoj Ciji je prestanak eksploatacije veC davno zamijenjen rudarskom djelatnoSCu na nizu drugih mineralnih sirovina.

Nafta i plin su u energetskoj bilanci Hrvatske tijekom posljednja ktiri desetljeh postepeno zamijenili ugljen.

WeSCe nafte i plina u potroSnji energenata u Hrvatskoj 1961 iznosilo je 11.5 % (proizvodnja je bila v ~ Qa,l i je nafta u to vrijeme bila jugoslavenska Sirovina), 1988 54 % (V u j e c & K o v a C e v i C, 1990) (domafa proizvodnja je joS pokrivala potro- $nju), a 1994 ovo je uCeSCe 73.4 % (ali iz domate Proimodnje samo 42 %).

Usporedimo li proizvodnju nafte i plina 1995 kada je Proizvedeno nafte 1 500 271 t i plina 1966 371 000 m3 dok je proizvodnja 1988 iznosila nafte 2 565 097 t i plina 2 104 128 000 m3, Sto znati da je proizvodnja nafte bila 58%, a plina 93% od predratne.

0 ovim dvjema mineralnim sirovinama biti Q vise rijeCi u drugim izlaganjima na ovom skupu.

Nemetalne mineralne sirovine za gradevne materijale

Nemetalne mineralne sirovine za gradevne materijale su one koje sluie nepasredno za izgradnju gradevinskih objekata, kao Sto su na primjer tehniCki kamen, Sljunak i pijesak (izgradnja donjeg stroja saobrahjnica) te proizvodnju gradevnih materijala (beton, opeka, asfalt).

Ovo je grupa mineralnih sirovina Cija je proizvodnja u nas po koliCini najveCa, Cije su rezerve ( ~ r n i C k i & S i n k o v e c 1, 993iCrnkoviC & J o v i C i 6, 1993) prema danaSnjoj proizvodnji neogranikne, a koje s obzirom na cijenu ne podnose dugatki transport.

TehniCki podad o proizvodnji ovih sirovina ne objavljuju se za mnoge zemlje u dostupnoj tehniCkoj literaturi pa smo uCinili usporedbu naSe proizvodnje u 1995 s dostupnim podacima za S.A.D. za 1994 Cime se ne umanjuje vrijednost komparacije.

TehniEki kamen proizvodi u Hrvatskoj 80 trgovaCkih druStava na 102 lokacije. Na svega 4 lokacije proizvodi se eruptivni kamen, a sve ostalo je proizvodnja vapnenca i dolomita. Na slici 1 je kamenolom dolomita u Podsusedskom Dolju firme Tempo.

Ukupna proizvodnja tehniCkog kamena 1995 bila je: 6 753 944 m3 ili 11 819 402 t od kga proizvodnja karbonata 6 385 678 m3 ili 11 174 937 t (94.5 %), a proizvodnja eruptiva 368 266 m3 ili 644 465 t (5.5 %).

Ukupno je u proizvodnji tehnitkog gradevnog kamena bilo zaposleno 2044 radnika, Sto znaCi da je prosjetna proizvodnost iznosila 5782 tlradniku1godiSnje. ProsjeCna proizvodnja po kamenolomu iznosila je 66 215 m3 ili 115 876 t.

Proizvodnja tehniEkog gradevinskog kamena u Hrvatskoj 1995 bila je 2.47 t/stanovniku.

Proizvodnja tehnitkog gractevnog kamena 1988 god.iznosilaje137%385t(Vujec & KovaEev i 6) 1990), ili je u 1995 god. dostignuto 85.6 % predratne proizvodnje.

Tijekom 1994 tehnitki gradevni kamen proizvodio se u SAD.-u u 1600 kompanija na 4 000 kamenoloma (U. S. D e p a r t, 1995). Ukupno je proizvedeno 1 195 000 000 t uz zaposlenje 77 000 radnika. Proizvodilo se 746 875 t/kamenolomu/god., te 15 519 tlradnikulgod. ProsjeCna proizvodnja po stanovniku godiSnje iznosi 5 t, uz cijenu 5.47 USD/t.

Kao primjer, danas vrhunske mehanizacije i automatizacije, navodi se kamenolorn Manassas Quarry - Vulcan Materials Company's u Istotnoj VirdZiniji (SAD). Eksploatira se metamorfna stijena

- baziEnog eruptivnog porijekla - uglavnom za proizvodnju asfalta. Proizvodnju od 3 milijuna tona godiSnje postiih sa 41 zaposlenim ili 73 170 t/bvjeku IgodiSnje. Cjelokupnom proizvodnjom u spomenutom kamenolomu, od primarne drobilice do utovara u vagone i kamione, rukovodi iz kontrolnog tornja jedna dama, naravno uz pomoc? potpuno automatiziranog i elektronski kontroliranog procesa (sl. 2).

Sljunak i pijesak proizvodi u Hrvatskoj 17 trgovatkih druStava na isto toliko lokacija.

Ukupna proizvodnja u 1995 iznosila je 1 798 190 m3 ili 3 146 832 t, pri zaposlenosti 462 radnika. Proizvodnja po radniku godiSnje iznosila je 3 892 m3 ili 6 811 t, a prosjeCno po lokaciji 185 107 t.

Godine 1988 proizvodnja Sljunka i pijeska iznosila je u nas 6 258 520 t., Sto znaCi da je proSle godine postignuto 50 % predratne proizvodnje.

Prosjetna proizvodnja Sljunka i pijeska u Hrvatskoj iznosila je u 1995 0.66 tistanovnikuigodiSnje.

Tijekom 1994 u SAD.-u je 4600 kompanija na 6100 lokacija proizvelo 922 000 000 t. Sljunka i pijeska uz zaposlenost 43 000 radnika (C r n i E k i & i n k o v e c, 1993). ProsjeCna proizvodnja po jednoj lokaciji iznosila je 151 147 t uz proizvodnost 21 442 t/ radnikuigod., te uz prosjeCnu cijenu 4.16 USDit. Proizvodnja po stanovniku godiSnje iznosila je 3.82 t.

TehniEki kamen te Sljunak i pijesak zamjenjuju se u znatnom dijelu primjene ovisno o tome u kojoj regiji se koja od ovih sirovina preteino nalazi, radi toga je oCitija sumarna komparacija.

- Proizvodnja tehnitkog kamena, Sljunka i pijeska u Hrvatskoj tijekom 1995 iznosila je 14 966 234 t prema 20 054 905 god. 1988 ili 75 %.

- Po stanovniku je ova proizvodnja u nas iznosila 1995 3.13 tigod., a u S.A.D.-u 8.82 tigod. Uzme li se u obzir infrastrukturna izgradenost S.A.D.-a, kakvu mi tek priZeljkujemo, onda je u nas joS oBtije zaostajanje proizvodnje ovih mineralnih sirovina za razvijenim svijetom.

- ProsjeCna veliEina proizvodnje po proizvodnoj jed~nici u nas je iznosila 1995 125 966 tigod., a u S.A.D.-u 274 935 tigod.

- Proizvodnost je u nas iznosila 5 972 tiradnikui god., a u S.A.D.-u 17 641 tiradnikuigod., Sto je posljedica slabije opremljenosti, neadekvatne organizacije i veliEine proizvodnih jedinica, sve s izrazitim utjecajem na cijenu proizvoda.

Ambiciozan program izgradnje autoputova i drugih prometnica, u narednih desetak godina, obe- Cava stalni porast proizvodnje tehniEkog kamena, Sljunka i pijeska, jer je izgradnja i odrbvanje promet- nica najveti potroSaC ovih mineralnih sirovina. Rezerve ovih sirovina ne ogranibvaju porast proiz- vodnje.

Arhitektonski gradevni kamen proizvode u Hrvatskoj 4 trgovaEka druStva na 24 lokacije. Ukupna je proizvodnja 1995 iznosila 36.319 m3 ili 94.429 t, uz zaposlenje 252 radnika. Prosjetno je godiSnja proizvodnja iznosila po radniku 144 m3 ili 375 t, a po lokalitetu 1.513 m3. Dio se proizvodnje izvozi, ali se zato uvoze vrste kamena kojih u Hrvatskoj nemamo.

Ukupna proizvodnja arhitektonsko gradevnog kamena 1988 iznosila je 61.486 m3, pa je 1995 postignuto 59 % te prijeratne proizvodnje.

Proizvodi se samo arhitektonsko gradevni kamen sedimentnog porijekla (uglavnom visoko vrijedni vapnenci), jer nemamo nalaziSta mramora i eruptivnih stijena.

Proizvodnja po stanovniku iznosila je u nas 1995 god. 19.7 kg. Svjetska je proizvodnja 1994 iznosila 37 800 000 t ili 6.7 kglstanovniku, ali je u Europskoj Uniji 49.5 kg/st. ili u vodeCim zemljama po proizvodnji arhitektonsko gradevnog kamena kao Sto je Italija 130.7 kg/st. ili GrCka 197.5 kg/st. (W o r 1 d - S t o n e Industry,1995).

Opekarsku glinu proizvode u Hrvatskoj 24 trgovatka druStva na isto toliko lokacija. Tijekom 1995 bilo je proizvedeno 972 402 m3 ili 1 701 700 t sa 158 radnika, t.j. 10 770 tIradnikuigodiSnje.

Usporedba s 1988 pokazuje da je proSle godine postignuto jedva 51 % od 1 892 676 m3 koliko je tada proimedeno, uz zaposlenje 358 radnika u 28 radn'ih jedinica. Proizvodnost je tada iznosila 9 252 t/radniku/ godiSnje.

Kako je potroSnja opekarskih proizvoda u nas sigurni pokazatelj stambene izgradnje, to moZemo konstatirati, da unatoC poslijeratnoj obnovi, ova gpna privrede znatno zaostaje iza predratnog nivoa.

Sirovine za cementnu industriju proizvodi u Hrvatskoj 5 trgovaEkih druStava na 8 povrSinskih kopova. Ukupna proizvodnja tijekom 1995 iznosila je 2 039 761t uz zaposlenje 203 radnika, t.j. 10 048 t/radniku1godiSnje. Pogled na povrSinski kop u Dalmacijacementu pokazuje slika 3.

Proizvodnja je 1988 iznosila 4 098 800 t, $to znaCi da je proSle godine postignuto jedva 50 % od predratne, koja je postignuta na istom broju proizvodnih jedinica uz zaposlenje 375 radnika ili 10 930 t/radniku/godiSnje.

Naravno, proizvodnja cementa u Hrvatskoj imala je isti trend, t.j. 1988 proizvedeno je 3 096 000 t, a 1994, samo 2 057 000 t, dok ukupni godiSnji kapacitet cementne industrije premaSuje 3.2 mil. t cementa. Ilustrativan je podatak o potroSnji cementa kgfstanovniku za nas i neke susjedne drhve za 1994: Austrija 694, Italija 640, Madarska 237, Slovenija 427 i Hwatska 220 (P o s a v e c, 1995). Taj podatak pokazuje stanje infrastrukture u pojedinim drhvama, bar kako je doZivljavaju korisnici.

Nemetalne - industrijske - mineralne sirovine

Ovoj grupi pripada velik broj mineralnih sirovina "0 u Hrvatskoj se proizvode samo sol, kremeni pijesak, gips, kalcijski karbonat za proizvodnju vapna i punila, te keramiCka i bentonitska glina.

Sol se u nas proizvodi u tri inorske solane. Rezerve Soli su neogranikne. Hrvatska ne raspola8e s 1eZiStima kamene soli. Proizvodnja je 1995 iznosila 21 894 t uz zaposlenje 227 radnika. U usporedbi s 1988 (21 985 t) proizvodnja je praktitno 0stala nePromijenjena, ali je proizvodnost znatno povehna jer je tada bilo zaposleno 328 radnika.

Kremeni pijesak proizvode tri trgovaCka drustva na tri podinska kopa i u jednom podzemnom rudniku. Utvrdene rezerve osiguravaju dugogodiSnju proizvodnju. Kvaliteta pijesaka, pogotovo uz primjenu oplemenjivanja, zadovoljava i za najsuvremeniju proizvodnju stakla. Pogled na povrSinski kop Vrtlinska (blizu Cazme) Tvornice stakla Lipik pokazuje slika 4.

Proizvodnja kremenog pijeska 1995 iznosila je 136 000 t uz zaposlenje 74 radnika. Usporedba s 1988 godinom, kada je proizvedeno 305 500 t uz zaposlenje 366 radnika, pokazuje znatno povehnje proizvodnosti, ali i smanjenje proizvodnje za 55.5 %.

Kalcijski karbonat proizvodi jedno trgovatko druStvo na tri povrSinska kopa. Ovom mineralnom sirovinom raspolaZu u veCim koliCinama na vilie mjesta, a njezina uporabljivost je viSestruka u industriji papira, plasticnih masa, boja i kozmetici.

Proizvodnja kalcijskog karbonata iznosila je 1955 31 247 t uz zaposlenje 56 radnika. Medutim, mnogo ve& su moguhosti proizvodnje i plasmana.

Gips proizvodi jedno trgovaCko druStvo. Proizvodnja je 1995 iznosila 105 000 t s 25 radnika, Sto je neznatno smanjenje u usporedbi s 1988 (106 266 t).

KeramiEka glina proizvodi se samo na jednom povrSinskom kopu. Proizvodnja je 1995 iznosila 22 116 t, Sto je u usporedbi s 1988 (57 176 t) svega 38.6 %.

Bentonitska glina proizvodi se podzemno u koliCini svega 9 250 t (1995), Sto je u usporedbi s 1988 godinom, kada je proizvedeno 26 000 t, svega 35,5 %.

Mineralne sirovine za proizvodnju metala

Boksit su tijekom 1995 proizvodila dva trgovaCka druStva na dva povrSinska kopa i proizvedeno je 10 190 t za potrebe cementne i drugih industrija.

Za potrebe aluminijske industrije boksit je u Hrvatskoj otkopavan u kontinuitetu od 1914 sve do poCetka Domovinskog rata. RaEuna se da je u brojnim povrSinskim i podzemnim rudnicima podrutja Istre, Drnib, Obrovca, Sinja i Imotskog otkopano oko 27.5 milijuna tona boksita (M a n d i C, 1988). Boksit je u Istri u dolini Mirne otkopavan i nekoliko stoljeta ranije za proizvodnju sumporne kiseline i alauna (M a r u g i C et al., 1995).

Utvrdene rezerve boksita omogudavaju znatno veCu proizvodnju, no cijena eksploatacije je znatno visa od svjetske cijene boksita.

Vrijednost proizvodnje mineralnih sirovina

Vrijednost proizvodnje mineralnih sirovina prema podacima Ministarstva gospodarstva za 1995 godinu prikazana je u tablici 3.

Vrijednosti mineralnih sirovina u tablici 3, nahlost, su samo orjentacijske iz dva razloga. Prvo, upitna je vrijednost mineralnih sirovina koje su u lancu proizvodnje grademih materijala i ne pojavljuju se niti na domatem trZiStu, kao na primjer kod proizvodnje opekarskih proizvoda ili cementa. Drugo, radi dugogodisnjeg djelomice zatvorenog trZilta, cijene pojedinih sirovina su internog karaktera, Sto uzrokuje nesrazmjer medu cijenama. Jedino cijene ugljena, nafte, plina i arhitektonsko gradevnog kamena imaju karakter svjetskih cijena.

Ostale rudarske djelatnosti

GeotehnoloSke i srodne djelatnosti

Rudarstvo u svojoj djelatnosti ukljutuje izradu podzemnih prostorija, pokrete zemljanih i stijenskih masa, bulenja i miniranja, geofizitka ispitivanja, ispitivanja u mehanici stijena i tla, hidrogeoloSke radove, vjetrenja i odvodnjavanja te slitne radove na povrSini i u podzemlju. Razumljivo je stoga, da rudarski inknjeri imaju naobrazbu iz nabrojenih djelatnosti, a rudarska poduzeh najZIeSCe posjeduju odgovarajuCu opremu. Na taj se naCin osnovna rudarska djelatnost prosiruje na izgradnju tunela i drugih podzemnih prostorija, geotehnitke radove pri pokretima stijenskih masa, saniranju klizilta, zaltiti okolila, uredenju smetlsta i slieno. U svijetu spomenute djelatnosti rjesavaju najWCe specijalizirane tvrtke za geotehnitke radove, gdje se na istim zadacima susreCu inZenjeri grabevinarstva, rudarstva, inknjerske geologije, strojari, kemihri, geodeti, a danas nadasve traZeni elektronihri i informatihri. Zapa- 2eni broj vdih i manjih Mtki koje se bave geofiziEkim istrazvanjima, geotehnitkim radovima, buSenjem i hidrogeoloskim radovima djeluje i u Hrvatskoj.

$kolstvo i znanost

Tako kompleksna djelatnost kao Sto je rudarstvo za. uspje3an razvoj 'mora imati razvijen sustav obrazovanja kadrova svih razina. Na sreCu, dugu i dobru tradiciju u Hrvatskoj ima rudarsko srednje i visokogkolsko obrazovanje kadrova. No, za visok nivo Skolskog sustava nije dovoljna samo tradicija, nuho je stalno i suptilno dogradivanje Skolskog sustava shodno napretku prakse i znanosti.

U rudarstvu Hrvatske, osim fakulteta, ne postoji ni jedna druga znanstvena ustanova. Ta Einjenica i usitnjenost rudarskih firmi, osim u sluhju nafte i plina, negativno djeluju na razvoj rudarske znanosti i znanstvenog kadra u nas.

ZaMjuEak

Hrvatska veC vise desetljeh ima hrrsti oslonac u vlastitoj proizvodnji energetskih mineralnih sirovina. Danas je to prirodni plin i nafta koji iz domake roizvodnje pokrivaju 42 % energetske potrosnje. &IS te mineralne sirovine eksploatira 160 poduzeh, koja pokrivaju potrebe u sirovinama za gradevinske materijale, industriju cementa, stakla i drugih nemetala. Ovih sirovina proizvodi se pri sadaSnjoj reduciranoj proizvodnji oko 5 t po stanovniku/godi- Snje, a potrebe prema stanju infrastrukture su bar dvostruke.

U rudarstvu u proizvodnji sirovina zaposleno je oko 11 500 radnika i oko 1 500 u drugim djelatnostima vezanim za rudarstvo.

Direktna vrijednost rudarske proizvodnje iznosi oko 3.2 milijarde kuna (600 milijuna USD), ne ratunajuCi vrijednost proizvoda Cija su osnova ove sirovine.

Pri svemu tome ne treba zaboraviti: "Rudno blago je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku ..." (ZOR), neobnovljivo je, ima ga u ogranitenim kolitinama, i ne bilo gdje u prirodi.

Zahvala

Prikupljanje i sredivanje podataka o proizvodnji mineralnih sirovina u Hrvatskoj provedeno je u Rudarskom inspektoratu, na &mu kolegama

zahvaljujem, a posebno Jurici JakSiCu dipl. ing., naklniku rudarske inspekcije

Primiljeno: 1996.06.26

Prilvaceno: 1996.09.17

Sidebar

The Mining industry of Croatia

S. Vujec

In the first part of article presented is the review of World mining industry. The average world annual need of some raw minerals (Table 1) may characterised the mining at the end of century. The mining industry in European Union mostly is oriented on explotation of non-metallic raw minerals especially industrial minerals.

In the Croatian mining industry predominant role have the petroleum and natural gas exploitation. The coal production is declining continuously in last three centuries, and in some years is going completely to vanish.

Second imported group of raw minerals in Croatian mining industry are nonmetal raw minerals. Croatia produced sufficient quantities of construction raw materials (stone: crushed and building; sand and gravel, Eire clay) and industrial minerals for cement, glass, ceramics, etc

In the group of metal raw minerals Croatia has long tradition in exploitation of bauxite. With the beginning of the war (1991) all the mines have been closed. Reopening of the bauxite mines is question of condition for export, notably mater of price.

Data of production quantities and employment are given in table 2. From the data is obvious series reduction of production after the war

Value of raw mineral production calculated is in table 3 in kunas and USD.

Footnote

- * Izlaganje nu m)?~tvmomsku pu Rudarstvo, geologija i nafbro ~ S & UO gos podarstvu Republike Hrvatske, oorManom 4.XII.1996. u zagebu

References

LITERATURA

c r n i E k i, J. & S i n k o v e C, B. (1993): Nemetalne mineralne sirovine Hrvatske. Rud-geoL-nafiz b. 5, 21-37, Zagreb

c r n k o v i 6, B. & J o v i E i 6, D. (1993):Dimension stone deposits -in. .C - roatia. Rud-BOL-naF.r b. 5, 139-163, Zagreb.

Ma n d i 6, D. (1988): ~ i s t o r i a te ksploatacije b o h a u Jugoslaviji. VI jugoslavenski simpozijum o istrdivanju i eksploataciji boksita. 29-35, Herceg Novi.

MaruSi6, R.,SakaE,K and Vujec,S.(1995):Theworld's oldest bauxite mining. Truvaza ICSOBA, 22,81 - 98, Zagreb.

N i c o 1 e t o p o u I o S, V. (1994): East-West Collaboration in mining: The "Euromines" Perspective. 16th World Mining Congress. A-l,14-23, Sofia.

P o s a v e c, D. (1995): Kretanja u svjetskoj industriji cementa - s posebnim osvrtom na industriju cementa u Hwatskoj i susjednim zemljama. XVI. savjetovanje o tehnoldkim dostignutima i ekonomskim rjdenjima u proizvodnji cementa i vlakno - cementnih proizvoda, VIIS - VII-14, Split

.... United States Department of the Interior Bure of Mines. Mineral Commodity Summaries 1995.201, Washinton D.C.

V o r a no, T. (1985): Pregled razvoja labinskih rudnika do 1990. godine. "Susreti na dragom kamenu".

Vujec,S.,Grabowsky,KiMraz,J.(1993): Prikaz proizvoddnje i r e z eu~g ljena u Hrvatskoj. Zbornik radova simpozija - Doprinos rudarstva energetici Hwatske. 83-94, Zagreb.

V u j e c, S., & K o v a E e v i 6, B. (199O):Rudarstvo kao poziv-danas i sutra - u Hrvatskoj. Rud-gd-naflz b. 211- 18,Z agreb

We b e r, L. (1994): On the International Development of the Mineral Production 1983-1992 Trends and Outlooks. 16th World Mining Congress. A-1,l-10, Sofia

.... World Stone Industry. Report 1995. Societa Editrice Apuana srl, pp. 351. Carrara.