Content area
Dva su cilja ovog priloga: (1) epistemološki, da pokaže razliku izmeðu saznajnih kapaciteta pojmova u naslovu i (2) ideološkokritički, da prepozna grupne interese iza hegemonih moralizama. Moralizacija propisuje dobro, emocionalizuje, homogenizuje, manipuliše moralnim uputstvima i zabranama i smanjuje autonomno rasuðivanje pojedinaca. Metamoralizam razdvaja procene stanja i ponašanja od moralnih sudova. Politički moralizam je deo ideološke svesti i oblik sužene saznajne perspektive. Prikazani su razni oblici istorijskih i savremenih političkih moralizama, njihov delatni emotivni potencijal, struktura i retorika neoliberalnog moralizma i samorefleksivni metamoralizam levice. Istaknuta je saznajna nadmoć metamoralizma koji nije procena nepravde sa stanovišta ličnog morala nego legitimnosti moći na koju se nepravda oslanja.