Sociolingvistički status bosanskog jezika na području Kosova u sinhronijskoj i dijahronijskoj perspektivi

Abstract

Ovom tezom se istražuje sociolingvistički status bosanskog jezika na užem i širem području Kosova, kroz sinhronijsku i dijahronijsku perspektivu. Analizirajući arhivske dokumente, pravne propise, obrazovne programe i savremene izvore, rad prati upotrebu i društveni položaj bosanskog jezika na datom području, još od perioda Kosovskog vilajeta pa sve do savremenog trenutka. Poseban fokus u radu je stavljen na savremeni period kao vrijeme povratka bosanskog jezika na društvenu scenu, u konkretnom slučaju i među Bošnjacima na području Kosova, i to kroz analizu ključnih statusnih pitanja bosanskog jezika na području Kosova i popratnih dešavanja sredinom devedesetih godina prošlog vijeka. Istraživanje pokazuje da bosanski jezik ima pozitivan status unutar trenutne kosovske jezičke politike, ali je još uvijek izazov govoriti o statusu unutar kosovskog društva u cjelini, s obzirom na bosanski jezik kao jezik bošnjačke nacionalne manjine. Dio rada stavlja u fokus i pravni okvir i međunarodne ugovore koji garantuju zaštitu manjinskih jezika, ali i na stvarne prakse u obrazovanju, medijima i javnom životu. Također, rad istražuje stavove govornika bosanskog jezika i njegovoj održivosti i važnosti za očuvanje njihovog nacionalnog identiteta. Analiza nastavnih planova i književnih djela na bosanskom jeziku dodatno osvjetljava njegovu ulogu u obrazovnom sistemu na području Kosova. Pored sinhronijske analize aktuelnog položaja bosanskog jezika, u radu se detaljno ispituje i njegov historijski kontinuitet i upotreba, kroz arhivske zapise i druge dokumente koji potvrđuju prisutnost bosanskog jezika na širem području Kosova u posljednja dva vijeka. Prikazani rezultati doprinose boljem razumijevanju položaja bosanskog jezika u višejezičnom i multietničkom kontekstu društvenog uređenja na području Kosova, istovremeno naglašavajući važnost njegove afirmacije kako na lokalnoj, tako i u regionalnoj perspektivi.

Abstract (AI English translation)

Information popover about translation disclaimer

This thesis explores the sociolinguistic status of the Bosnian language in the narrower and wider area of ​​Kosovo, through a synchronic and diachronic perspective. Analyzing archival documents, legal regulations, educational programs and contemporary sources, the paper traces the use and social position of the Bosnian language in the given area, from the period of the Kosovo Vilayet to the contemporary moment. A special focus in the paper is placed on the contemporary period as the time of the return of the Bosnian language to the social scene, in this specific case also among Bosniaks in the area of ​​Kosovo, through the analysis of key status issues of the Bosnian language in the area of ​​Kosovo and the accompanying events in the mid-1990s. The research shows that the Bosnian language has a positive status within the current Kosovo language policy, but it is still a challenge to talk about its status within Kosovo society as a whole, considering the Bosnian language as the language of the Bosniak national minority. Part of the paper focuses on the legal framework and international treaties that guarantee the protection of minority languages, but also on actual practices in education, media and public life. Also, the paper investigates the attitudes of the speakers of the Bosnian language and its sustainability and importance for the preservation of their national identity. The analysis of lesson plans and literary works in the Bosnian language further sheds light on its role in the educational system in Kosovo. In addition to the synchronic analysis of the current position of the Bosnian language, the paper examines in detail its historical continuity and use, through archival records and other documents that confirm the presence of the Bosnian language in the wider area of ​​Kosovo in the last two centuries. The presented results contribute to a better understanding of the position of the Bosnian language in the multilingual and multi-ethnic context of social organization in the territory of Kosovo, at the same time emphasizing the importance of its affirmation both in the local and in the regional perspective.