KNJIZNICA METROPOLITANA: Bibliotheca cathedralis ecclesiae Zagrabiensis

Headnote

Oddano: 08.09.2003 - Sprejeto: 10.10.2003

Originalni znanstveni rad

UDK 027.54KM(497.5 Zagreb)

Apstrakt

O Knjiznici Metropolitani (KM) i njezinim dragocjenostima pisano je tijekom 19. i 20. stoljeca vise puta i na vise nacina.1 Predstavljena je Crkvenoj i svjetovnoj javnosti osobito prigodom 900. obljetnice Zagrebacke nadbiskupije, 1993./94. godine.2 Gotovo uz sve katedralne crkve postojale su, a i danas postoje, biskupijske knjiznice a ponekad se i u riznici katedrale mogu naci rijetke knjige; (npr. u Ðakovu, Trogiru, ili knjiznica Grkokatolicke biskupije u Krizevcima).

Cilj ovog clanka je slovenskim kulturnim djelatnicima dati na uvid povijesni pregled razvoja Metropolitane (knjiznice Zagrebacke nadbiskupije), upoznati ih sa znamenitim osobama zasluznim za razvoj KM, pribliziti im najljepse rukopisne dragocjenosti iz ove riznice pisane rijeci, naznaciti tematsku podjelu fonda knjiznice, i progovoriti o Valvasorovoj knjiznici i grafickoj zbirci.

Kljucne rijeci: knjiznicarstvo, povijesni pregledi, Knjiznica Metropolitana, Bibliotheca cathedralis ecclesiae Zagrabiensis, Valvasorova knjiznica

Original scientific article

UDC 027.54KM(497.5 Zagreb)

Abstract

The Metropolitana Library (ML) with its valuables has often been mentioned and presented throughout the 19th and 20th century. We should mention a special public presentation of the Library in celebration of the 900th anniversary of the Zagreb Archbishopy in 1993/1994. Practically all the cathedrals had, and still have, bishopy libraries, which often hold very rare and valuble books in their collections (eg. in Ðakovo, Trogir, or the library of the Greek Catholic Bishopy in Krizevci).

The aim of this article is to present to the Slovene cultural circles a historic overview of the history of the ML (Library of the Zagreb Archbishopy) and the important personalities having credit for the development of the Library. The most valuable manuscripts of the Library's written treasures are presented and the thematic division of the library collection is laid out. Valvasor's library and the graphic collection are also presented.

Key words: librarianship, historical reviews, Knjiznica Metropolitana, Bibliotheca cathedralis ecclesiae Zagrabiensis, Valvasorova knjiznica

Povijesni pregled

Zagrebacka knjiznica Metropolitana ubraja se meðu najstarije crkvene knjiznice u Hrvatskoj, koja od svog nastanka u ranom srednjem vijeku djeluje neprekinuto do danas. Poceci su joj vezani uz osnivanje biskupije u Zagrebu, oko 1093./94. godine. Mnogi strucnjaci stare knjige u svijetu i kod nas smatraju je jednom od vrednijih europskih knjiznica.

Prvi zagrebacki biskup imenom Duh3 , porijeklom Ceh, dolazeci u Zagreb donosi sa sobom, vjerojatno, nekoliko liturgijskih knjiga (rukopisa). Koje bi to knjige bile sa sigurnoscu se ne moze tvrditi, ali ako se pogleda u najstariji inventar Zagrebacke stolne crkve iz 1394. godine na popisu se nalazi 111 rukopisa. Danas se u KM cuvaju ovi primjerci s tog popisa:

Sacramentarium sanctae Margarete4

Evangeliarium5

Agenda pontificalis.6

Proucavajuci inventar iz 14. st. mogli bi si predociti kako je izgledala knjiznica u to vrijeme. Osnovu te knjiznice sacinjavale su: biblijske, pravne, liturgijske, filozofske, teoloske i druge knjige.

Vec davno bijase zakljuceno da svaki kanonik po svojoj smrti svoje knjige ostavlja ovoj knjiznici na raspolaganje pa se tako Metropolitana popunjavala i obogacivala dragocjenim rukopisima i knjigama.

"Zivot" ove knjiznice do 17. st. moze se pratiti proucavnajem inventara riznice zagrebacke katedrale.

Metropolitana dozivljava svoj procvat u vrijeme biskupa (slika 1) ALEKSANDRA IGNACIJA MIKULIcA (r. 1650. - biskup od 1688. do 1694.), koji je bio veoma zauzet za kulturni rast i duhovno uzdizanje biskupije. On je dao ocistiti i urediti sve knjige koje su se cuvale u sanducima u katedrali. Izgradio je 1692. godine novu zgradu za knjiznicu na Kaptolu, ispred katedrale a izmeðu dvije kule (slika 2) i u nju dao smjestiti sve knjige. Osnovao je Zakladu za uzdrzavanje knjiznice. Povecao je fond Metropolitane kupnjom izuzetno vrijedne knjiznice slovenskog polihistora JANEZA VAJKARDA VALVASORA (1530 svezaka knjiga i oko 7300 grafickih listova starih i poznatih umjetnika, slozenih u 18 mapa ).7

Mikulicev nasljednik, zagrebacki biskup STJEPAN SELIsCEVIc /Zeliscevic/ (r. 1637. - biskup od 1694. do 1703.)8 , u povijesti metropolitanske knjiznice znacajan je po tome sto je napisao 1695. godine Prve konstitucije o knjiznici Metropolitani u sporazumu s Prvostolnim kaptolom.9

Ove Konstitucije govore:

- da je knjiznica pod nadzorom Kaptola i doticnih biskupa,

- da se Kaptol ima pravo knjigama sluziti, ali ne izvan knjiznice i bez dozvole biskupa,

- da cuvara knjiznice predlaze Kaptol, a imenuje ga biskup,

- da kljuceve vanjskih vrata, koja vode iz dvora u knjiznicu, cuva biskup, a njima ce se sluziti on i osobe kojima on dopusti,

- da je uzdrzavanje knjiznice i popravljanje zajednicka briga biskupa, Kaptola i crkve.

Za daljnji napredak Metropolitane velike su zasluge jos dvojice biskupa a to su: MAKSIMILIJAN VRHOVAC (r. 1752. - biskup od 1787. do 1827.), kao predstavnik prosvjetiteljstva veoma se zanimao za stare hrvatske prijevode Biblije i zalagao da se Biblija prevede na suvremeni jezik. Nabavljao je literaturu iz razlicitih europskih drzava i nacinio popise knjiga koje je zatekao u Metropolitani. Povecao je Zakladu za razvoj knjiznice. Osnovao je vlastitu tiskaru i brinuo za tisak knjiga - osobito za odgoj mladezi, natojeci da knjiga naðe najlaksi put do citatelja. Veoma je zasluzan za sreðivanje gradiva u biskupskom arhivu.10

Nadbiskup i kardinal, porijeklom Ceh - JURAJ HAULIK (r. 1788. - biskup od 1837. do 1869.) veliki diplomat i zagovornik Hrvata pred beckim dvorom, gdje je zastupao vitalne hrvatske interese. Podupirao je korisne mjere u sirenju katolickog odgoja, osobito odgoj zenske mladezi. Zalagao se da se Akademija uzvisi na rang Sveucilista, a Zagrebacka biskupija uzdigne na cast nadbiskupije. Otvorio je Metropolitanu 1846. godine zagrebackoj kulturnoj javnosti. Vec 1849. g. pokrenuo je Zagrebacki katolicki list, a 1864. g. osnovao je prvu javnu puckuposudbenu knjiznicu i citaonicu s knjigama na hrvatskom i drugim europskim jezicima.11 U KM cuva se rukopisni Katalog Haulikove knjiznice. Autorica ovog clanka pomno ga je istrazila i zabiljezila 932 naslova/oko 2600 svezaka knjiga s Haulikovim ex librisom. One su vrlo lijepo uvezane i dobro sacuvane te su bile rasporeðene u devet skupina.12

Zgrada KM tesko je stradala krajem 1880. godine u potresu pa su knjige bile pohranjene u jednu kaptolsku kuriju, gdje su ostale do 1914. godine. Posebnim ugovorom 1914. g. izmeðu Zagrebacke nadbiskupije/Prvostolnog kaptola te Kraljevske i sveucilisne knjiznice (kasnije: Nacionalna i sveucilisna biblioteka - a danas Nacionalna i sveucilisna knjiznica/NSK) Metropolitana je preseljena 1916. g. u zgradu na Marulicev trg 21. Nakon preseljenja fonda NSK u novu zgradu, 27. V. 1996. godine sklopljen je novi ugovor izmeðu Zagrebacke nadbiskupije i Hrvatskog drzavnog arhiva (HDA) pa je Metropolitana ostala na Marulicevom trgu. Vlasnik i nadalje ostaje Kaptol - Zagrebacka nadbiskupija. Ova nadbiskupijska knjiznica cuva brojna i vrijedna djela i rukopise koji svojim sadrzajem obuhvacaju sve oblasti znanosti i kulture.

Tko su bili knjiznicari u Metropolitani?

Konstitucije o KM, koje je napisao i objavio biskup S. Seliscevic 1695. g. govore nam o ulozi djelatnika - kanonika cuvara knjiznice.U razdoblju od 16. - 18. st. nema podataka o inventaru fonda, a tek na pocetku 18. st. pojavljuje se u dokumentima prvo ime sluzbenka koji je vrsio sluzbu knjiznicara u KM. Ovu duznost vrsio je kanonik cuvar prvostolne crkve. Prvi do sada poznati knjiznicar (koji nije bio kanonik) bio je Grgur Paravigic, koji se vrlo kratko zadrzao na toj duznosti, od 1704.-1706. godine. Posto je ubrzo imenovan za ravnatelja Zavoda u Bologni on napusta ovu duznost. Tek od 1823. do 1915. godine Metropolitana ima stalnog knjiznicara uz neznatni prekid. Prema zapisu knjiznicara Antuna Markova donosim kronoloski niz imena knjiznicara u KM:13

1. Paravigic Grgur 1704.-1706.

2. Ledinskzky dr Stjepan 1823.-1847.

3. Vojvodic Filip 1843.-1848.

4. Molnar dr. Ðuro 1847.-1859.

5. Horvat Nikola 1860.-1870.

6. Balenovic simun 1872.

7. Ivekovic dr. Franjo 1873.-1879.

8. Rubetic Florian 1880.-1896.

9. Bauer dr. Ante 1897.-1905.

10. Manzoni Vjekoslav 1905.-1906.

11. Pecek dr. Dragutin 1907.-1915.

12. Maric dr. Josip 1920.-1921.

13. Barada dr. Miho 1935.-1938.

14. Buturac Josip 1942.-1943.

15. Markov Antun 1943.

(daljnja tri imena dodala autorica clanka)

16. Kukolja c. s. Bozena 1966.-1979.

17. Magic vlc. Vladimir 1979.-

18. Budin c. s. M. Edith 1989.-

Najzasluzniji knjiznicar bijase Stjepan Emerik Ledinszky, koji je izradio katalog svih metropolitanskih tiskanih knjiga i katalog rukopisnog blaga u KM. Tijekom stoljeca fond se povecavao, no nije bilo sustavne obrade. Prilikom preseljenja KM s Kaptola u Kraljevsku i sveucilisnu knjiznicu, trebalo je pristupiti izradi cjelovitog abecednog kataloga za svu graðu. To je ucinio knjiznicar Dragutin Pecek. U 35 kutija na slobodnim lisiticima i danas je sacuvan cjeloviti popis KM. On je napravio i inventar KM uvezan u 4 velika sveska, kao i katalog inkunabula. Antun Markov je objavio opsirniji tekst i katalog rukopisa 1944. g. u Kulturno poviestnom zborniku Zagrebacke nadbiskupije. Casna sestra milosrdnica Bozena Kukolja izradila je abecedni katakog Valvasorove knjiznice prema pruskim pravilima, a za tisak ga priredio danasnji voditelj KM - velecasni gospodin Vladimir Magic uz pomoc dr. Milana Pelca i casne sestre M. Edith Budin - knjiznicarke u KM.

Podjela fonda Knjiznice Metropolitane14

Rukopisi

Danas Metropolitana posjeduje oko 150 starijih rukopisa velike vrijednosti, od 11.- 16. st. s oznakom MR, od kojih su mnogi bogato iluminirani i predstavljaju svjetske raritete; npr.: Biblia Sollemnis, Biblia Veteris Testamenti i Misal Jurja Topuskog. U najstarijem inventaru na popisu nalaze se ova tri rukopisa:

Sacramentrium sanctae Margarete pisan je karolinom u drugoj polovini 11. st. za benediktinski samostan sv. Margarete de Habot, a vjerojatno je donesen u Zagreb prigodom osnivanja biskupije i preureðen za potrebe zagrebacke stolne crkve.

Evangeliarium pisan je karolinom na pergameni u 11. st. Na 1. foliji je slika kralja Davida koji nas uvodi u liturgijski raspored psalterija. Simbolicke slike sv. Luke i sv. Ivana - evanðelista bogato su izraðene s mnogo fantazije i umjetnickog shvacanja.

Agenda pontificalis ili "Missale antiquissimum" - pisan je karolinom na pergameni krajem 11. st., za ðurskog biskupa Chartwirga; (Györ u Maðarskoj). Ova liturgijska knjiga nije misal nego pontifikalni obrednik za mise tijekom cijele Crkvene godine.

Najstariji liturgijski kodeks u KM je Passionale, pisan karolinom u dva stupca na pergameni. Velicina kodeksa je 28,2 x 38,8 cm. Prema misljenju dr. Viktora Novaka nastao je u Splitu, a poznato je da je, jedan dio rukopisa ispisan beneventanom u Splitu izmeðu 1015.-1020. godine.15

Oko 50 rukopisa nastalo je u razdoblju od 17.-19. st. koji se ubrajaju u metropolitanske raritete (kao na primjer prijepis Gunduliceva: Osmana, Gatalica Katarine Zrinske ...)

i oko 300 mlaðih rukopisa s oznakom MP ( metropolitanske prigodnice, posvete, diplome). Posebnu paznju zasluzuje rukopis MP 236, koji se odnosi na slovensku crkvenu i drzavnu povijest, jer su u njemu pohranjeni opisi vizitacija biskupa Tomaza Hrena. Tu mozemo naci mnogo genealoskih podataka o poznatim slovenskim obiteljima, a pretpostavlja se da je nesto od toga napisao i sam Janez Vajkard Valvasor.

Porijeklo, jezik i pismo rukopisa

Rukopisi potjecu iz: Italije, Maðarske, Ceske, Njemacke, Francuske, ali ima ih i iz Hrvatske a pisani su raznim jezicima: latinskim, njemackim, francuskim, maðarskim, hrvatskim, grckim, talijanskim i drugim jezicima. Najveci broj rukopisa pisan je: goticom, 5 ih je pisano karolinom, 2 rukopisa pisana su glagoljicom (iz 15. st.), 5 dobro sacuvanih i ukrasenih arapskih rukopisa, a samo 1 u cjelini pisan beneventanom pa se ubraja meðu izuzetne vrijednosti.

Missale beneventanum - najstariji je missale plenarium u Zagrebu, pisan beneventanom na pergameni, krajem 11. st. Uvezan je u drvene korice koje su u originalu sacuvane do danas, ali su restaurirane u Restauratorskoj radionici NSK 1983. g.. Tekst je ukrasen s mnogo inicijala, a sadrzi red i cin mise, potpune misne obrasce koji nisu poredani po liturgijskoj godini. Prema misljenju dr. Viktora Novaka on je mozda donesen iz Italije u Dalmatinsku Hrvatsku.16 (slika 3.)

Najljepsi iluminirani rukopisi

Meðu najljepse iluminirane rukopise u Metropolitanskoj knjiznici ubrajamo dvije Biblije:

BIBLIA SOLLEMNIS ECCLESIAE CATHEDRALIS ZAGRABIENSIS / najraskosnija i svecana biblija zagrebacke stolne crkve, pisana goticom na pergameni u dva stupca, nastala u Francuskoj u 14. st. i ukrasena s mnogo inicijala i sitnoslika17 , i

BIBLIA VETERIS TESTAMENTI / Biblija Starog zavjeta, pisana gotickim kurzivom na pergameni, nastala je u Ceskoj krajem 14. st., i ona je, takoðer, vrlo bogato ilustrirana.18

Od domacih rukopisa istice se po svoj ljepoti: MISSALE GEORGII DE TOPUSZKO / Misal zagrebackog kanonika, upravitelja i opata topuskog, cazmanskog preposta Jurja. Nastao je u 15. st., pisan goticom na pergameni u dva stupca. Pisao ga je Matej de Milethincz, zupnik sv . Pavla u Hotnji, a ilustrirao "pictor-slikar" Johannes Hans Almanus iz Zagreba. Liturgijski tekstovi su obrubljeni raznobojnim volutama s pticama i zivotinjama, cvijecem i plodovima.19 (slika 4.)

Najskupocjenija i najljepsa liturgijska knjiga zagrebackog obreda je Misal cazmanskog preposta (kanonika) Jurja (+1498.), pisan gotickim pismom u dva stupca na bijeloj pergameni, velicine: 30 x 40,5 cm, 260 ispisanih folija. Cuva se u riznici zagrebacke katedrale. Ima uvez od teskog lijevanog srebra s pozlacenim srebrnim medaljonima i grbom zagrebackog biskupa Aleksandra Ignacija Mikulica, te ornamentikom u stilu umjerenog baroka, podlozen crvenim barsunom. Osim redovitih inicijala ukrasen je biljnom i zivotinjskom ornamentikom, a na dnu mnogih folija s mnogo sitnoslika. Goticke iluminacije izveo je Hans Almanus u Zagrebu, a renesansne su se pripisivale Jurju Juliju Klovicu - najvecem minijaturistu renesansnog razdoblja.20

Inkunabule

Iako je Josip Badalic popisao inkunabule (prvotisak) u republici Hrvatskoj21 to blago nije jos do danas dovoljno poznato javnosti. Profesor sime Juric22 sastavio je novi katalog inkunabula metropolitanske knjiznice, jer to je jedna od najvrednijih zbirki u nasoj zemlji. Sadrzajna raznolikost otkriva ondasnje dosege covjecanstva, mogucnosti duhovnog rada i rasta u sredinama u kojima i mi danas zivimo i radimo, samo obogaceni napretkom znanosti i ubrzanim razvojem tehnike.

Metropolitana cuva najvecu zbirku inkunabula u Hrvatskoj, 253 sveska. Jedan prekrasni primjerak "Legenda aurea" /Zivoti svetaca/ - Jacobusa de Voragine iz 1488. g. pronaðen je prilikom revizije (provjere) 1996. godine. Pripada fondu Valavsorove knjiznice s njegovim ex librisom.

Knjige 16. stoljeca

Naklada pojedinih djela u 16. st. nije bila velika (od 1000 -1500 svezaka), ali mnoge od tih knjiga sacuvane su u ovoj knjiznici. Vrlo vrijedan dio fonda KM cini zbirka knjiga 16. st. - oko 1500 svezaka, koje su u postupku elektronske obrade pa uskoro ocekujemo izdanje Katalog knjiga 16. st. u KM.

Iz domace tiskare u Rijeci sacuvan je samo Misal rvacki biskupa simuna Kozicica iz 1531. g. i nepotpun primjerak Officija rimskog. Od hrvatskih autora sacuvana su djela: M. Marulica, I. Cesmickog, F. Petrica, M. Vrancica, Postila, jedno djelo Vinka Pribojevica, dva djelca Andrije Dudica, govor bana Draskovica i jedno filozofsko djelo Benedikta Benkovica.

Knjige 17. stoljeca

Tijekom revizije izdvojene su i knjige 17. st. - oko 2200 svezaka. One su vrlo dobro sacuvane. Tematski pretezno prevladavaju knjige teoloskog sadrzaja, ali ih ima i iz drugih podrucja. Fondu knjiga 17. st. pribrajaju se i knjige Valvasorove knjiznice kojih ima oko 2200 naslova, ali o toj knjiznici bit ce govora u sljedecem clanku.

Croatica

Skupinu Croatica - oko 7500 svezaka, cini zbirka knjiga hrvatskih autora i casopisi (Hrvatske novine, Narodne novine, Pozor, Obzor, Agramer Zeitung, Vijenac, Katolicki list) koji su izdvojeni iz cjelokupnog fonda KM. Od hrvatskih autora osobito napominjem ova imena: M. Marulic, J. Habdelic, P. Ritter-Vitezovic, I. Belostenec, J. Mulih, R. Boskovic, i P. stoos.

Miscellanea

Tijekom 19. st. napisano je veoma mnogo prigodnica: za prigodne jubileje pisanih u stihovima, posveta znamenitim osobama (Haulik, Ozegovic, Strossmayer, Vrhovac), papini govori i pisma, pravila: ðackih, staleskih i graðanskih udruzenja i ogranizacija, prigodni govori za vaznije zivotne momente, roðendane, imendane, ili pogrebni govori. Za hrvatsku knjizevnost veoma je vazno gradivo koje tvore tekstovi iliraca (Pavao stoos). Ova skupina broji oko 1750 svezaka.

Zbirka atlasa i zemljovida

Posebno treba spomenuti malu ali vrijednu zbirku atlasa - 40 svezaka i 94 zamljovida, koji su takoðer dobro sacuvani i zasticeni u kutijama ili kartonskoj mapi. Neki primjerci su vrlo lijepo ukraseni i rucno obojeni.

Sematizmi

Za povijest Crkve vazna je zbirka crkvenih i drugih sematizama - kojih u Metropolitani ima oko 1800 svezaka. Zastupljene su skupine stranih i hrvatskih sematizama iz vecih i manjih biskupija, sematizmi redovnickih zajednica i drugih vjeroispovijesti.

Janez Vajkard Valvasor

Roðen je 1641. u Ljubljani a umro 1693. godine u Krskom. Potjece iz plemicke porodice koja se u Kranjsku doselila iz Bergama. Zavrsivsi retoriku kod isusovaca u Ljubljani odlazi na studijska putovanja u: Njemacku, svicarsku, Francusku i Afriku. Bio je vojnik Nikole subica Zrinskog u Senju. Studirao je: povijest, matematiku, magiju i alkemiju u Lyonu. Vratio se u domovinu 1672. g. i kupio dvorac Wagensperg (Bogensperk) kraj Litije gdje je poceo sreðivati dragocjeni instrumentarij: knjige, rukopise, zbirke umjetnina, grafike, stari novac, plemicke grbove, instrumente i sve drugo sto je prikupio na svojim putovanjima. U dvorcu je uredio bakrorezacku radionicu i tiskaru. Meðu njegovim pomagacima bili su Pavao Ritter-Vitezovic i mnogo drugih bakrorezaca iz Nizozemske, Francuske i Njemacke. Sam je izdao: Topografiju Vojvodine Kranjske, 1679. cije grafike je kasnije koristio za svoje zivotno djelo: Slava Vojvodine Kranjske, 1689. g., Ovidijeve metamorfoze, 1681., Topografiju stare i suvremene Koruske, 1688. g., nekoliko zbirki bakroreza s razjasnjenjima, te veliku knjigu grbova: Opus insignium armorumque, Regum et Regnorum, ... 1688. g. u kojoj je Valvasor sabrao 2134 grba: kraljeva i kraljevstva, baruna i plemica, a oslikao ih Bartolomej - Jernej Ramschüssl. 23 U njegovoj knjiznici je sacuvano 1530 svezaka knjiga i oko 7300 grafickih listova. Mnoge od njegovih knjiga bogato su ilustrirane i imaju uz naslovnu i jos jednu stranicu u bakrorezu, a tematski su veoma raznolike. Nakon izdanja svojih djela Valvasor je potrosio sav svoj imetak te je morao prodati dvorac, knjiznicu i graficku zbirku koju je otkupio 1690. g. zagrebacki biskup Aleksandar Ignacije Mikulic i time utemeljio Metropolitansku knjiznicu.

Novija povijest i revizija Knjiznice Metropolitane

U vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj (1991.-1995.) knjige su bile pospremljene na sigurno mjesto, ali su korisnici redovno mogli narucivati knjige i citati ih u citaonici rijetkosti NSK.

Tijekom 1996. g., nakon preseljenja NSK u novu zgradu KM je dobila nesto vise prostora u zgradi Hrvatskog drzavnog arhiva. Sav knjizni fond je rasporeðen prema velicini knjiga (2°- folio, 4°- cetvrtina, 8°- osmina, 16°- sesnaestina) unutar spremista i riznice. Ucinjena je revizija (provjera cjelokupnog fonda KM), 1996./97. g. i knjiznica je sustavno ureðena. U cetiri inventarne knjige (2° - folio formata) primjecuju se vec neke biljeske od prosle revizije iz 1968. g., a sada su zabiljezene sve nove promjene na knjigama. Izvrsena je i usporedba duplikata s listicima u abecednom katalogu KM. Zabiljezeni su i primjerci za restauraciju te prijasnji vlasnici knjiga, a dodana je i biljeska o otuðenim knjigama.

Reviziju su obavili djelatnici KM ( V. Magic, s. E. Budin, mr. M. Abaffy - cuvarica Valvasorove graficke zbirke, i dvije studentice: M. Magic i I. Tomic). 24

Kako vec bijase "od starih vremena zakljuceno" ova knjiznica je sabirala knjizno blago iz ostavstine pokojnih biskupa ili nadbiskupa, kardinala i kanonika, svecenika, ili crkvenih darivatelja, i tako se njezin fond obogacivao sve do preseljenja s Kaptola na Marulicev trg u Kraljevsku i sveucilisnu knjiznicu - NSK. Unatrag nekoliko desetljeca fond ove knjiznice nije se tako redovito popunjavao knjigama iz ostavstina pojedinih crkvenih ljudi. U posljednje tri godine opet se prikuplja obvezni primjerak izdanja crkvenih izdavackih kuca.

Danas Metropolitana posjeduje ukupno 31 000 signatura, tj., oko 60 000 vezaka gradiva.

Zbirka prirucne literature

Otkada je KM dobila vise prostora u zgradi HDA stvara se zbirka prirucne literature. Kupnjom ili darovima izdavackih kuca, te razmjenom nabavljaju se novi: rjecnici, enciklopedije, bibliografije, katalozi tiskara, koji su nam velika pomoc u procesu katalogizacije, provjere informacija i u radu s korisnicima.

Korisnici u Knjiznici Metropolitani 25

Knjiznica Metropolitana je nakon ustanovljenja mozda i bila samo interna crkvena knjiznica Zagrebacke nadbiskupije, ali je tijekom povijesti dobila novu ulogu. Godine 1846. nadbiskup/kardinal Juraj Hulik otvorio ju je zagrabackoj kulturnoj javnosti i od tada u potpunosti ispunjava narav jedne specijalne knjiznice. Posjecuju je: djelatnici iz svih podrucja znanosti, sveucilisni i srednjoskolski profesori, studenti, diplomanti i postdiplomanti, i svi drugi graðani, a osobito oni koji proucavaju porijeklo svojih predaka, prireðivaci izlozbi i izdavaci pretisaka i faksimila.

Posljednjih godina 20. st. povecava se interes za proucavanje metropolitanskih rukopisa i rijetkosti, te djela iz Valvasorove knjiznice i njegovih grafickih listova. Suradnja Metropolitane i drugih ustanova, te Metropolitane i Valvasorova odbora pri SAZU vrlo je dobra pa se povremeno ostvaruju projekti oko izdanja faksimila pojedinih vrijednih djela iz metropolitanske i Valvasorove knjiznice.

Krajem 2001. g. Metropolitanu je posjetio tadasnji predsjednik Slovenije, gospodin Milan Kucan i bio ugodno iznenaðen dragocjenostima knjiznice i djelima J.V. Valvasora.

Korisnici mogu svakodnevno, u uredovno vrijeme s prethodnom najavom, koristiti gradivo KM i Valvasorovu graficku zbirku. Za svoje strucne-znanstvene potrebe mogu i naruciti snimanje gradiva na mikrofilm ili CD.

Izlozbe Knjiznice Metropolitane

Povodom obljetnica povijesnih dogaðaja ili jubileja prireðivane su prigodne izlozbe u kojima je i KM sudjelovala vlastitim primjercima knjiga i grafika. Ovdje mozete vidjeti samo pregled izlozbi posljednjih 20 godina, uz mjesto izlaganja:

1982. Blago Nacionalne i sveucilisne knjiznice, Zagreb, NSB

1986. Pisana rijec u Hrvatskoj, Zagreb, Muzejski prostor

1987. Riznica zagrebacke katedrale, Zagreb, Muzejski prostor i katedrala

1989. Hrvatske zemlje i francuska revolucija, Zagreb, NSB

1989. 300 obljetnica izdanja: Slava Vojvodine Kranjske - J. V. Valvasor, Ljubljana

1991. Biblija u Hrvata, Zagreb, NSK

1992. Zlatna bula Zagreba 1242.-1992., Zagreb, Muzej grada Zagreba

1992./93. Isusovacka bastina u Hrvata, Zagreb, Muzejsko-galerijski centar

1993. Kulturno blago Lepoglave, Muzej Lepoglava

1993. Sjaj isusovacke bastine, Rijeka

1994. Sveti trag - Sakralna umjetnost zagrebacke biskupije u povodu 900 godina Zagrebacke nadbiskupije, Zagreb, Muzej Mimara

1996. Znanost u Hrvata, Zagreb, MGC - Klovicevi dvori

1998. Dani arhiva, Zagreb, Hrvatski drzavni arhiv

1998. Juraj Julije Klovic u grafici, Zagreb, Palaca HAZU

1999. La miniatura a Padova dal medioelo al settecento, Padova

1999./2000. Symphonia Hungarorum, Budimpesta

2000. Pasionska bastina, Zagreb, Hrvatski drzavni arhiv

2001. L' Europe des Anjou aventure des princes Angevins du XIII au XV siecle, Paris

2003. Martin Rota Kolunic i Natale Bonifacio - djela u hrvatskim zbirkama, Zagreb, Kabinet grafike HAZU.

U postupku pripreme za izlozbu i u tijeku odrzavanja izlozbe posjecuje se izlozbeni prostor i vodi se briga da li su osigurani mikroklimatski i sigurnosni uvjeti u izlozbenom prostoru.

Zakljucak

Iz gore navedenog moze se zakljuciti da je Knjiznica Metropolitana tijekom svoje devet stoljetne povijesti imala stalni ritam razvoja. Skupljeno blago pisane rijeci pristizalo je iz ostavstina crkvenih dostojanstvenika; od crkvenih i privatnih darivatelja, i danas pokazuje kontinuitet razvoja teoloske, pravne, knjizevno-umjetnicke misli.

Crkvene osobe dostojno su brinule o razvoju KM i o popunjavanju-obogacenju njezina fonda te posvecivale paznju pravilnoj zastiti knjiga. U posljednja dva desetljeca rukopisi i rijetkosti su u postupku sustavnog zastitnog snimanja na mikrofilm i CD.

U zamahu prosvjetiteljstva, kad je vec KM bila dobro ureðena, otvorena je 1846. g. hrvatskoj kulturnoj javnosti. Tijekom proslog stoljeca knjiznica je bila otvorena i u funkciji pa i za vrijeme II. svjetskog rata, s manjom mogucnoscu koristenja, jer nije imala stalnog knjiznicara. Veci interes za KM javlja se 70.- tih godina 20. st. Otkako ima svoju ureðenu citaonicu knjiznicu posjecuje sve vise korisnika.

Nakon preseljenja NSK u novu zgradu izvrseno je preureðenje prostora za KM. Obavljena je detaljna revizija ukupnog fonda 1996./97. g., oformljene su zbirke knjiga prema stoljecima (16. i 17. st., ) i tematski (Croatica, atlasi, karte, sematizmi), posebno je izdvojena Valvasorova knjiznica i njegova graficka zbirka te uspostavljena vlastita zbirka prirucne literature.

Tiskan je katalog: Valvasorove knjiznice/Bibliotheca Valvasoriana/, koji je dostavljen u sve vece europske knjiznice; faksimil izdanje: Opus insignium armorumque ... i: Topographia ducatus Carnioliae modernae; Topografija Kranjske - Skicna knjiga.

Sudjelovanjem KM na tematskim izlozbama ona je ukljucena u mnoge projekte muzeja i galerija.

Iako je Metropolitana sredisnja crkvena knjiznica s pretezno teoloskom literaturom, ipak u njoj svatko moze pronaci i citati djela iz svih podrucja: znanosti, kulture, tehnike, te vidjeti grafike - originale ili kopije poznatih renesansnih i baroknih umjetnika.

U posljednje vrijeme njezina se knjizna graða i grafike elektronski obraðuju i prenose na novi medij pa ce tako u buducnosti postati dostupnija javnosti, i biti potpuno na raspolaganju istrazivacima.

Sidebar

BUDIN, Branka: Metropolitana Library: Bibliotheca cathedralis ecclesiae Zagrabiensis. Knjiznica, Ljubljana, 47(2003)3, 165-187

Sidebar

Sazetak

Metropolitana - knjiznica Zagrebacke nadbiskupije, najstarija je crkvena knjiznica u Hrvatskoj koja nastaje oko 1093./1094. g. kada u Zagreb dolazi za prvog biskupa Ceh - imenom Duh. Pravi procvat KM dozivljava u 17. st., u vrijeme biskupa Aleksandra Ignacija Mikulica (1688.-1694.), koji se pobrinuo oko restauracije knjiga i dao sagraditi 1692. zgradu za Metropolitanu. Osnovao je zakladu za uzdrzavanje knjiznice i znatno povecao fond kupnjom vrijedne knjiznice slovenskog polihistora Janeza Vajkarda Valvasora. Biskup S. Seliscevic izdao je 1695. Konstitucije - prva pravila za knjiznicu. Biskup M. Vrhovac nabavljao je literaturu iz svih vecih tiskarskih centara Zapadne Europe, a nadbiskup/ kardinal J. Haulik otvorio je KM 1846. g. zagrebackoj kulturnoj javnosti. Zgrada knjiznice je stradala u potresu 1880. g. pa su knjige pospremljene u neki drugi prostor na Kaptolu.

Godine 1916. sklopljen je ugovor izmeðu Metropolitane - Zagrebacke nadbiskupije i Kraljevske sveucilisne knjiznice (NSK) pa je KM preseljena na Marulicev trg, a vlasnik ostaje Zagrebacka nadbiskupija. Preseljenjem NSK u novu zgradu 1996. g. sklopljen je novi ugovor izmeðu Hrvatskog drzavnog arhiva i Zagrebacke nadbiskupije pa je KM i nadalje ostala na Marulicevom trgu 21, u zgradi danasnjeg Hrvatskog drzavnog arhiva. U svom fondu cuva 150 rukopisa od 11. - 16. st. (vrlo rijetka djela - svjetski rariteti); 50 rukopisa od 17.-19. st. koji su metropolitanske rijetkosti; 300 rukopisa: prigodnica, pisama i posveta; 253 inkunabule, knjige 16. st. - oko 1500 svezaka; knjige 17. st. - oko 2200 svezaka; zbirku starih hrvatskih knjiga - "Croatica" oko 7500 svezaka; malu ali vrijednu zbirku atlasa - 40 i 94 zemljovida; Miscellanea - oko 1750 svezaka; sematizmi - oko 1800 svezaka, Valvasorova knjiznica - 1530 svezaka knjiga s Valvasorovim ex librisom i oko 7300 grafickih listova. Zasada: 31 000 signatura - vise od 60 000 svezaka knjiga.

Djela potjecu iz razlicitih zemalja, a pisana su na: latinskom, njemackom, talijanskom, francuskom, maðarskom, grckom, hrvatskom i drugim jezicima. Najveci broj rukopisa pisan je na gotici i latinici, a nekoliko rukopisa pisano je: karolinom, dva cjelovita glagoljska rukopisa i jedan beneventanski rukopis iz 11. stoljeca.

Iako je Metropolitana crkvena knjiznica u njoj se moze citati (osim teoloskih djela) literatura iz gotovo svih podrucja znanosti, kulture, tehnike i umjetnosti.

Knjizni fond ove biblioteke omogucuje nam:

upoznati razlicite minijaturisticke skole; daje nam na uvid sve vrste uveza i opreme knjige: drvo, koza, barsun, metal, marmorizirani papir ili karton; proucavanjem djela mogu se saznati informacije iz hrvatske i svjetske povijesti tiskarstva te vidjeti mnoga znamenita i rijetka izdanja svjetskih izdavaca, pa se moze zakljuciti:

"Metropolitana je, u cjelini i pojedinacno, dragocjeni biser u riznici hrvatske kulturne bastine i dokazuje da je hrvatski narod uvijek isao ukorak s evropskom kulturom". 26

Povzetek

Metropolitana, knjiznica Zagrebske nadskofije, je najstarejsa cerkvena knjiznica na Hrvaskem. Ustanovljena je bila med 1093. in 1094. letom, v casu, ko je v Zagreb prisel za skofa Ceh, imenovan Duh. Pravi razcvet dozivi MK v 17. st., v casu skofa Aleksandra Ignacija Mikulica (1688-1694), ki je poskrbel za restavriranje knjig in 1692. leta narocil gradnjo stavbe Metropolitane. Zagotovil je financna sredstva za vzdrzevanje knjiznice in obcutno povecal zbirko z nakupom pomembne knjiznice slovenskega polihistorja in barona Janeza Vajkarda Valvasorja. skof S. Seliscevic je 1695. leta izdal Konstitucije, prva pravila za knjiznico. skof M. Vrhovac je nabavljal literaturo v vseh vecjih tiskarskih centrih zahodne Evrope. Nadskof in kardinal J. Haulik je 1846. leta KM odprl za zagrebsko kulturno javnost. V potresu 1880. leta je bila stavba knjiznice poskodovana, zato so knjige prenesli na drugo lokacijo na Kapitolu.

Leta 1916. je bilo po dogovoru med Zagrebsko nadskofijo in Kraljevo univerzitetno knjiznico (NSK) sklenjeno, da se MK preseli na Marulicev trg, lastnik knjiznice pa ostane Zagrebska nadskofija. S selitvijo NSK v novo stavbo 1996. leta je bil sklenjen nov dogovor med Hrvaskim drzavnim arhivom in Zagrebsko nadskofijo, po katerem KM se naprej ostane na Marulicevom trgu 21, v stavbi danasnjega Hrvaskega drzavnega arhiva.

V svoji zbirki hrani: 150 rokopisov iz 11.-16. st. (zelo redki rokopisi, svetovne raritete); 50 rokopisov iz 17.-19. st., ki so metropolitanska redkost; 300 rokopisov: prigodnic, pisem in posvetil; 253 inkunabul, okoli 1500 zvezkov iz 16. st.; okoli 2200 zvezkov iz 17. st; 7500 starih hrvaskih knjig - "Croatica«; malo, vendar pomembno zbirko 40 atlasov in 94 zemljevidov; Miscellanea - okoli 1750 zvezkov; sematizmov - okoli 1800 zvezkov; Valvazorjevo knjiznico s 1530 zvezki, ki imajo Valvasorjev ekslibris in 7300 graficnih listov. Skupno hranijo: 31000 signatur, to je vec kot 60000 zvezkov.

Gradivo izvira iz razlicnih dezel in je napisano v latinscini, nemscini, italijanscini, francoscini, madzarscini, grscini, hrvascini in v drugih jezikih. V glavnem so rokopisi napisani v gotici in latinici, nekaj rokopisov je v drugih pisavah: karolini, glagolici (2 rokopisa v celoti) in beneventani (rokopis iz 11. stoletja).

Ne glede na to, da je Metropolitana cerkvena knjiznica, v njej lahko beremo, poleg teoloskih del, literaturo iz skoraj vseh podrocij znanosti, kulture, tehnike in umetnosti.

Zbirka knjiznice nam omogoca spoznati razlicne miniaturisticne sole, pogled na razlicne vrste opreme knjig in vezav: les, koza, zamet, kovina, marmoriran papir ali karton. S proucevanjem gradiv se lahko seznanimo s hrvasko in svetovno zgodovino, zgodovino tiskarstva ter lahko pogledamo mnoga znamenita in redka dela svetovnih zaloznikov. Lahko recemo:

"Metropolitana je v celoti in s posameznimi raritetami dragocen biser v zakladnici hrvaske kulturne dediscine, kar dokazuje, da je bil hrvaski narod od nekdaj v koraku z evropsko kulturo".

(Prevedla: Tereza Policnik-Cermelj)

Footnote

1 Kniewald, D. Iluminacija i notacija liturgijskih rukopisa. // Rad HAZU, Zagreb, 1944. Knjiga 279.

- Croatia sacra, Zagreb, 1940. Br. 19.

- Markov, A. Metropolitanska knjiznica. //Kultrurno poviestni zbornik Zagrebacke nadbiskupije. Zagreb: Hrvatsko izdavalacki bibliografski zavod, 1944., I. dio. Str. 494 -549.

- Magic, V. Metropolitana - knjiznica Zagrebacke nadbiskupije. // Riznica zagrebacke katedrale, Zagreb: MTM, 1987. Str. 211- 226.

2 Magic, V. Metropolitanska knjiznica. // Sveti trag, 900 godina umjetnosti Zagrebacke nadbiskupije 1094 - 1994. Zageb: Muzej Mimara, 1994. Str. 230 -231.

- Magic,V. Metropolitanska knjiznica. // Zagrebacka biskupija i Zagreb 1094-1994., Zagreb: Nadbiskupija Zagrebacka, 1995. Str. 421 - 433.

3 Dobronic, L. Duh oko 1094. // Zagrebacki biskupi i nadbiskupi, Zagreb: skolska knjiga, 1995. Str. 1- 2.

4 Kniewald, D. Zagrebacki liturgijski kodeksi XI - XV. st. // Croatia sacra, Zagreb, 1940. Br. 19. Str. 26 - 30.

5 Kniewald, D. Zagrebacki liturgijski kodeksi XI - XV. st. // Croatia sacra, Zagreb, 1940. Br. 19. Str. 112 -113.

6 Kniewald, D. Zagrebacki liturgijski kodeksi XI - XV. st. // Croatia sacra, Zagreb, 1940. Br. 19. Str. 7 - 12.

7 Magic, V. Aleksandar Ignacije Mikulic. // Zagrebacki biskupi i nadbiskupi, Zagreb: skolska knjiga, 1995. Str. 363 - 368.

8 Sekulic, A. Stjepan Seliscevic. // Zagrebacki biskupi i nadbiskupi, Zagreb: skolska knjiga, 1995. Str. 371- 375.

9 Kukuljevic Sakcinski, I. Prvostolna crkva zagrebacka, Zagreb, 1856. Str. 68 - 69.

10 Kolaric, J. Maksimilijan Vrhovac. // Zagrebacki biskupi i nadbiskupi, Zagreb: skolska knjiga, 1995. Str. 427 - 444.

11 Merusevski, O. Juraj Haulik. // Zagrebacki biskupi i nadbiskupi, Zagreb: skolska knjiga, 1995. Str. 461- 473.

12 Clasici Latini, Clasici Latini et Germanici, Miscellanea, Theologia ss. Patres, Auctores Classici Germ. Gal. et Italici; Belletristica, Germanica, Galica et Italica; Historia Ecclesiastica et Persona, Jus Canonici et Hungaricum, Jus Canonici ... Romanum

13 Markov, A. Metropolitanska knjiznica. // Kulturno poviestni zbornik Zagrebacke nadbiskupije, Zagreb: Hrvatsko izdavalacki bibliografski zavod, 1944. I. dio. Str. 503.

14 Grafikon 1.: Knjiznica Metropolitana sa svojim zbirkama i Valvasorova graficka zbirka

Grafikon 2.: Knjiznica Metropolitana sa svojim zbirkama

15 Kniewald, D. Zagrebacki liturgijski kodeksi XI. - XV. st. // Croatia sacra, Zagreb, 1940. Br. 19. Str. 104 -107.

16 Kniewald, D. Iluminacije i notacija zagrebackih liturgijskih knjiga. // Rad HAZU, Zagreb, 1944. Knj. 279. Str. 21- 24.

17 Saric, S. Iluminacija svecane biblije zagrebacke stolne crkve iz 14. st. // Kulturno poviestni zbornik Zagrebacke nadbiskupije, Zagreb: Hrvatsko izdavalacki bibliografski zavod, 1944., I. dio. Str. 597 - 624.

18 Kniewald, D. Iluminacija zagrebacke biblije MR 156. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, god. XI., Zagreb, 1965. Br. 3-4. Str. 117 - 126.

19 Kniewald, D. Zagrebacki liturgijski kodeksi XI - XV.st. // Croatia sacra, Zagreb,1940. Br. 19. Str. 56 - 57.

20 Kniewald, D. Missale secundum almae ecclesiae Zagrabiensis No. 354. //Croatia sacra, Zagreb, 1940. Br. 19. Str. 58 - 60.

21 Badalic, J. Inkunabule u Hrvatskoj, Zagreb, Djela JAZU, knj. 45., 1952.

22 Juric, S. Zbirka inkunabula Metropolitanske knjiznice u Zagebu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 8/1962., Zagreb. Str. 107 - 132.

23 Reisp, B. Janez Vajkard Valvasor, Kranjski polihistor ..., Ljubljana: Mladinska knjiga, 1983.

24 Budin, s. E. B. Provjera ili revizija Metropolitanske knjiznice. // Tkalcic, Godisnjak za povjesnicu Zagrebacke nadbiskupije, Zagreb, 2/1998. Str. 255 - 265.

25 B. Budin. Rad s korisnicima u Knjiznici Metropolitani. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 3-4/ 1994. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko drustvo, 1996. Str. 176 - 178.

26 Magic, V. Metropolitana - knjiznica Zagrebacke nadbiskupije. // Riznica zagrebacke katedrale, Zagreb, 1987. Str. 212.

References

Literatura:

Badalic, J. Inkunabule u Hrvatskoj, Zagreb: Djela JAZU, knj. 45., 1952.

Budin, B. Rad s korisnicima u Knjiznici Metropolitani. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 3-4/1994. Hrvatsko bibliotekarsko drustvo. Str. 176- 178.

Budin s. E. B. Provjera ili revizija Metropolitanske knjiznice // Tkalcic, Godisnjak drustva za povjesnicu Zagrebacke nadbiskupije, 2/1998. Str. 255-265.

Croatia sacra, Arhiv za crkvenu povijest Hrvatske, Zagreb, 1940. Br. 19.

Dobronic. L. Duh oko 1094. // Zagrebacki biskupi i nadbiskupi, Zagreb: skolska knjiga, 1995. Str. 1-2.

Juric, s. Zbirka inkunabula Metropolitanske knjiznice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 8/1962. Zagreb, 1962. Str. 107 - 132.

Kniewald, D. Zagrebacki liturgijski kodeksi XI-XV. st. // Croatia sacra, Zagreb, 1940. Br. 19.

Kniewald, D. Iluminacija i notacija zagrebackih liturgijskih rukopisa. // Rad HAZU, 1944. Knj. 279. Str. 21 -24.

Kniewald, D. Missale secundum almae ecclesiae Zagrabiensis No. 354. // Croatia sacra, Zagreb, 1940. Br. 19. Str. 58 - 60.

Kniewald, D. Iluminacija zagrebacke biblie MR 156. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, god. XI., Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko drustvo, 3-4/1965. Str. 117 - 126.

Kolaric, J. Maksimilijan Vrhovac.// Zagrebacki biskupi i nadbiskupi, Zagreb: skolska knjiga, 1995. Str. 427 - 444.

Kukuljevic Sakcinski, I. Prvostolna crkva zagrebacka ..., U Zagrebu, 1856. Str. 68 - 69.

Kulturno poviestni zbornik Zagrebacke nadbiskupije Zagreb: Hrvatsko izdavalacki bibliografski zavod, 1944. I. dio.

Magic, V. Metropolitana - knjiznica Zagrebacke nadbiskupije. // Riznica zagrebacke katedrale, Zagreb: MTM, 1987. Str. 212.

Magic, V. Metropolitanska knjiznica. // Sveti trag, 900 godina umjetnosti Zagrebacke nadbiskupije 1094-1994. Zagreb: MGC-Muzej Mimara, 1994. Str. 230-231.

Magic, V. Zagrebacka biskupija i Zagreb 1094-1994. Zagreb: Nadbiskupija Zagrebacka, 1995. Str. 421 - 433.

Magic, V. Aleksandar Ignacije Mikulic. // Zagrebacki biskupi i nadbiskupi, Zagreb: skolska knjiga, 1995. Str. 363 - 368.

Markov, A. Metropolitanska knjiznica // Kulturno poviestni zbornik Zagrebacke nadbiskupije

Zagreb: Hrvatsko izdavalacki bibliografski zavod. 1944. I. dio. Str. 493 - 550.

Marusevski, O. Juraj Haulik, // Zagrebacki biskupi i nadbiskupi, Zagreb: skolska knjiga, 1995. Str. 461 - 473.

Opca enciklopedija JLZ, Zagreb, 1977.

Reisp, B. Janez Vajkard Valvasor, Kranjski polihistor ..., Ljubljana: Mladinska knjiga, 1983.

Sekulic, A. Stjepan Seliscevic. // Zagrebacki biskupi i nadbiskupi, Zagreb: skolska knjiga, 1995. Str. 371 - 375.

Saric, S. Iluminacija svecane biblije zagrebacke stolne crkve iz 14. st. // Kulturno poviestni zbornik Zagrebacke nadbiskupije. Zagreb: Hrvatsko izdavacki bibliografski zavod, 1944. I. dio. Str. 597 - 624.

Tklacic, Godisnjak drustva za povjesnicu Zagrebacke nadbiskupije, 2/1998. Str. 255-265.

Vjesnik bibliotekara Hrvatske, Hrvatsko bibliotekarsko drustvo, god. XI., Zagreb, 1965.

Zagrebacka biskupija i Zagreb 1094-1994. Zbornik. Zagreb: Nadbiskupija Zagrebacka, 1995.

Zagrebacki biskupi i nadbiskupi, Zagreb: skolska knjiga, 1995.