Problematika radnopravnog statusa pomorca i ribara u pomorskoj plovidbi u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na registraciju ugovora o radu/The Issue of the Labour Law Status of Seafarers and Workers on Maritime Fishermen Boats in Tthe Republic of Croatia with Special Reference to the Registration Procedure of The Contract of Employment

Abstract

Regulation on the registration procedure of the contract of employment of seafarers and workers on maritime fishermen boats as a bellow-act regulation determines this very important segment of labour law relationships of seafarers and workers on maritime fishermen boats in the Republic of Croatia. In this paper the authors give a review and analyse the registration system and the content of the Registry (by analytical method and historical analysis of the development of legal sources) and give their critical overview upon certain legislative and regulatory provisions along with the lege ferenda suggestions.

Headnote

Sazetak

Pravilnikom o postupku registracije i sadrzaju registra ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima kao podzakonskim (provedbenim) aktom ureðuje se ovo vrlo vazno podrucje radnopravnih odnosa pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima u Republici Hrvatskoj. U radu autori daju pregled i analiziraju sustav registracije i sadrzaja registra (analitickom metodom i povijesnom analizom razvoja pravnih izvora) te iznose kriticki osvrt na pojedina zakonodavna i provedbena rjesenja s prijedlozima de lege ferenda.

KLJUCNE RIJECI

ugovor o radu

pomorac

radnik na pomorskim ribarskim

plovilima

registracija

Summary

Regulation on the registration procedure of the contract of employment of seafarers and workers on maritime fishermen boats as a bellow-act regulation determines this very important segment of labour law relationships of seafarers and workers on maritime fishermen boats in the Republic of Croatia. In this paper the authors give a review and analyse the registration system and the content of the Registry (by analytical method and historical analysis of the development of legal sources) and give their critical overview upon certain legislative and regulatory provisions along with the lege ferenda suggestions.

KEY WORDS

employment contract

seafarer

worker on maritime fishermen boats

registration

UVOD / Introduction

Pomorstvo uziva brojne posebnosti, a jedna od takvih posebnosti ocituje se i u ureðenju radnih odnosa, koji ne mogu biti postavljeni u pravni okvir tzv. "klasicnog radnog odnosa", vec zbog svoje dinamicnosti i specificnosti moraju imati posebni sui generis status. U radu autori prvotno daju pregled sustava registracije, kao i kratak povijesni uvod u genezu razvoja postupka registracije ugovora o radu u pomorstvu. U drugom dijelu rada analizira se novi provedbeni propis koji ureðuje ovo podrucje i radi se komparativni pregled s odredbama odgovarajucih konvencija Meðunarodne organizacije rada (MOR) kao i opceg propisa Zakona o radu [1]. U zavrsnom dijelu autori daju svoj kriticki osvrt na spomenuto podrucje s odreðenim prijedlozima de lege ferenda.

Uvazavajuci brojne specificnosti i javnopravne karakteristike radnog odnosa pomoraca i ribara (odnosno radnika na pomorskim ribarskim plovilima), Zakon o radu je u odredbama cl. 14. st. 6. i 7. propisao: "Ugovor o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima mora se registrirati pri uredu drzavne uprave u zupaniji, odnosno Grada Zagreba nadleznom za poslove rada, a postupak registracije i sadrzaj registra propisat ce posebnim pravilnikom ministar nadlezan za rad." Pozivom na odredbe cl. 14. st. 7. Zakona o radu (sto u nomotehnickom smislu predstavlja "vizu", odnosno pravnu osnovu za donosenje propisa [2]) ministar rada i mirovinskog sustava donio je Pravilnik o postupku registracije i sadrzaju registra ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima (u nastavku: Pravilnik)[3]. Kako i sam naziv kaze, Pravilnikom se utvrðuje postupak registracije i sadrzaj registra ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima. Komparativno pravno, vazno je naglasiti da je sustavom registracije Republika Hrvatska dala odreðenu posebnost radnom odnosu pomoraca, jer primjerice Engleska i Italija kao pomorske drzave cija se zakonodavna rjesenja vrlo cesto implementiraju i u nas zakonski okvir pomorstva nemaju takvu posebnost registracije samog ugovora o radu.

Kao sto je prethodno receno, Zakon o radu osnovni je propis koji ureðuje radne odnose, pa tako i radne odnose pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima. Uz taj zakon i konvencije MOR-a, prije svega Konvencija MOR-a br. 186 o radu pomoraca (2006.) [4,5] to svakako ureðuje i pravo Europske unije (EU). Uz Zakon o radu, vazno je istaknuti i Zakon o morskom ribarstvu, koji takoðer regulira spomenutu problematiku. Zakljucno, posebno vazan izvor su i kolektivni ugovori pa tu valja istaknuti Nacionalni kolektivni ugovor za hrvatske pomorce na brodovima u meðunarodnoj plovidbi (2015.-2017.) te Nacionalni kolektivni ugovor za hrvatske pomorce na putnickim brodovima i trajektima.

Zakon o radu i Pravilnik, u skladu s meðunarodnim izvorima, cine distinkciju pomoraca od radnika na pomorskim ribarskim plovilima. Naime, umjesto naziva "ribar", u skladu sa spomenutim odredbama Zakona o radu, Pravilnik koristi ispravniji, siri naziv "radnik na pomorskim ribarskim plovilima". S druge strane, u Konvenciji MOR-a br. 114. o ugovoru o zaposljavanju ribara (1959.) [6], u cl. 2., dana je definicija pojma ribar, kao "osobe koja je zaposlena ili primljena na brod u bilo kojem svojstvu na ribarskom brodu i koja je upisana u registar posade" [7,8] dakle definicija je takoðer sire postavljena. Autori su takoðer misljenja da je ispravnije i uputno odvojiti pojam "ribar" od pojma "radnika na ribarskim pomorskim objektima", a pogotovo od pojma "pomorac" [9,10]. Tako primjerice valja naglasiti da je vec davne 1921. godine MOR je donio posebnu Rezoluciju da se status ribara i rezim rada na ribarskim brodovima izdvoji iz rezima kojim se ureðuje zivot i rad pomoraca. Iza toga su uslijedile konvencije i preporuke MOR-a. Tako je donesena Preporuka br. 7. (1920.), kojom se ogranicava (odreðuje) radno vrijeme ribara. Zatim je Meðunarodni ured (biro) rada dao misljenje 1924. godine, da se konvencije o pomorcima ne mogu primjenjivati u industriji za preradu riba ni na ribarskim brodovima [11].

No, kako pravni izvori definiraju pojam "ribar"? Ribar je svaka osoba koja je zaposlena ili primljena na rad u bilo kojem svojstvu na ribarskom brodu i koja je upisana u registar posade (cl. 2. Konvencije MOR-a br. 114 o ugovoru o zaposljavanju ribara iz 1959. godine), [6] a prema Zakonu o morskom ribarstvu (cl. 2., st. 2. z. 18.) ribar je fizicka osoba koja sudjeluje u obavljanju gospodarskog ribolova, bez obzira na to je li rijec o zaposleniku ili vlasniku obrta ukoliko isti sudjeluje u ribolovu. Ribar posloprimac je uvijek fizicka osoba, dok ribar poslodavac moze biti fizicka, ali i pravna osoba. Od ribara - radnika na pomorskim ribarskim plovnim objektima ocekuje se znanje o dostignucima iz oblasti tehnike ulova, primjene novih ribolovnih alata i metoda ribolova i pratecih djelatnosti. Ribarski posao je vjestina uz stecena znanja u skolama [12]. Te poslove obavljaju zapovjednik ribarskog broda, upravitelj stroja i voða ribolova i drugi clanovi posade ribarskoga broda u morskom ribarstvu (priuceni radnik, ribar, specijalizirani strucni radnik - brodovoða ribarskog broda (mala obalna plovidba), motorist, strucni radnik brodovoða ribarskog broda (velika obalna plovidba), ribonauticar, strojovoða ribarskog broda, brodostrojar) [13].

Nadalje, za status pomoraca i ribara osobito je vazno i pitanje osiguranja od odgovornosti. Ta vrsta osiguranja danas je vrlo znacajna jer su pomorske nesrece sve vece, a stetne posljedice (ljudske i materijalne) iz takvih dogaðaja poprimaju katkad i globalne razmjere. Pomorski zakonik [14] u clanku 145. sadrzi sva rjesenja u skladu s dostignutim meðunarodnim standardima iz podrucja osiguranja od odgovornosti. Naime, za stetu nastalu zbog tjelesne ozljede ili smrti clana posade ili zbog narusavanja zdravlja koju clan posade pretrpi na radu ili u svezi s radom na brodu (pa onda i na ribarskom brodu), odgovara brodar ako ne dokaze da je steta nastala bez njegove krivnje, a za stetu nastalu od opasne stvari ili opasne djelatnosti brodar odgovara prema opcim propisima o odgovornosti za stetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti. Za te stete solidarno odgovaraju brodar, poslovoða, kompanija i poslodavac. Cilj propisivanja sirokog kruga odgovornih osoba je zastititi pomorca i ribara od mogucih zloupotreba poslodavca u ostvarivanju prava radnika iz rada ili u svezi s radom na brodu. Konacno, u slucaju odgovornosti za smrt i tjelesne ozljede clana posade broda i narusavanja zdravlja clana posade, prema Pomorskom zakoniku [14] clankom 743. stavkom 2. je utvrðeno da ostecenik moze zahtijevati neposredno od osiguratelja naknadu stete koju je pretrpio dogaðajem za koji odgovara osiguranik, ali najvise do iznosa osigurateljeve obveze. Pravna zastita pruza se putem tzv. izravne tuzbe (actio directa). Treba reci da i Nacionalni kolektivni ugovor za hrvatske pomorce na brodovima u meðunarodnoj plovidbi (2015.-2017.) takoðer ureðuje pitanje odgovornosti, posebno utvrðujuci iznose naknada u slucaju tjelesnih ostecenja, invaliditeta i sl.[52].

Pravo EU-a je ulaskom, ali i prije, Republike Hrvatske u EU, nezaobilazan cimbenik reguliranja pitanja ribara i pomoraca. Svakako valja istaknuti Zajednicku ribarstvenu politiku EU-a [15], za koju pravna osnova lezi u cl. 38.44. Ugovora o funkcioniranju EU-a [16]. Zajednicka ribarstvena politika EU-a trenutno se nalazi u fazi ispunjavanja zacrtanih ciljeva do 2020. godine, kako bi ucinkovitije osigurala ekonomsku odrzivost europske flote, ocuvanje ribljih zaliha, integrirajuci se s pomorskom politikom u pruzanju kvalitetne hrane za potrosace [17]. Akti EU-a, prije svega uredbe i direktive EU-a dio su pravne stecevine EU-a i njima su usklaðeni propisi o ribarima u morskom ribarstvu (upravljanje resursima, nadzor), kao dio zajednicke jedinstvene politike EU-a o morskom ribarstvu [18,19]. Nezaobilazan cimbenik u oblikovanju i tumacenju prava EU je sudska praksa Europskog suda u Luksemburgu, koji se takoðer bavio i pitanjima pomoraca i ribara [20, 21]. Jedinstvene su mjere u sustavu politike EU-a o morskom ribarstvu. Ribari za obavljanje morskog ribolova moraju ispunjavati uvjete, a ribolov na moru prate brojne isprave, evidencije, uvjeti (povlastice, ribolovni alati i dr.), dok su plovila koja cine ribarsku plotu odreðena s obzirom na snagu pogonskoga stroja i tonazu plovila.

Za okvir ove teme, prvenstveno je bitan gospodarski ribolov kao "djelatnost lova i sakupljanja morskih organizma koji se obavlja temeljem povlastica za gospodarski ribolov".

OPCENITO O PRAVILNIKU / Generally about the Regulation

Pojmovi u Pravilniku, navedeni u njegovom sadrzaju rasporeðenom u odredbama jedanaest (11) clanaka, a obuhvacaju: registraciju, registar, ugovor o radu, pomorca, radnika na pomorskim ribarskim plovilima, ured drzavne uprave nadlezan za poslove rada, poslodavca - ribara, pomorsko ribarska plovilo, imenik i dr.

Ostali pojmovi objasnjavaju se u drugom dijelu rada. Vezuju se uz pojam ugovora o radu (shodno Zakonu o radu), pojam pomorca (prema Pomorskom zakoniku [14]), pojam ribara (shodno Zakonu o morskom ribarstvu i drugim propisima), pojam broda, odnosno pomorskoga ribarskog plovila (prema Pomorskom zakoniku i Zakonu o morskom ribarstvu) i dr.

Pravilnik je stupio na snagu dana 28. ozujka 2015. godine, te je time prestao vrijediti dotadasnji Pravilnik iz 2010. godine [22].

REGISTRACIJA UGOVORA O RADU POMORCA I RADNIKA NA POMORSKIM RIBARSKIM PLOVILIMA / Registration o f the seafarers the employment contract and workers on maritime fishermen boats Uvodno o registraciji / About the Registration

Pravilnik u cl. 2. odreðuje stvarnu i mjesnu nadleznost za registraciju ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima. To je ured drzavne uprave u zupaniji, odnosno ured Grada Zagreba nadlezan za postave rada, a spomenutu stvarnu nadleznost treba tumaciti u skladu s propisima o drzavnoj upravi [23, 24]. Mjesna nadleznost je "prema sjedistu poslodavca kod kojega pomorac ili radnik na pomorskom ribarskom plovilu zasniva radni odnos". Buduci da poslodavac moze biti i fizicka, ali i pravna osoba, mjesna nadleznost ce se odreðivati prema sjedistu pravne osobe, odnosno prebivalistu fizicke osobe.

Pomorci i radnici na pomorskim ribarskim plovilima (ribari) na moru su clanovi posade broda. Obavljanje prestacije rada vrsi se nakon ukrcanja na brod, bez obzira sto ugovor o radu moze biti sklopljen, a u pravilu i jest, prije toga dana. Radnopravni status pomorca i ribara prate brojne registracije, cime se zapravo istice jedna od brojnih javnopravnih znacajki ovoga radnoga odnosa [14, 25]. Registracija ugovora o radu pomorca i ribara sluzi da bi se zastitili zivot i rad pomoraca i ribara, ali i sigurnost plovidbe i ribolova u vrlo slozenim uvjetima rada. S druge strane, specificnost ove registracije jest u obliku, nacinu, ovlasti, mjestu i vremenu registracije ugovora o radu s pomorcem i radnikom na pomorskom ribarskom plovilu (ribarom).

O registraciji ugovora o radu - opcenito / About the registration of the contract of employment - generally

Registracija ugovora o radu s pomorcem i ugovora o radu s radnikom na pomorskim ribarskim plovilima, zahtijeva se zbog tri osnovna razloga: specificnosti statusa pomorskog trgovackog broda i ribarskoga plovnog objekta, specificnosti brodara i ribara kao poslodavca, te slozene specificnosti radnopravnoga i socijalno-pravnog polozaja pomorca i ribara kao zaposlenika.

Iako se registracija obavlja prije ukrcaja pomorca i radnika na brod, to se cini i zbog uvjeta rada na brodu i posebnih okolnosti koje taj rad prate u plovidbi. Ne treba zanemariti zahtjeve sigurnosti broda i plovidbe, kao i posebne zastite pomorca. S tim u vezi, vazno je skrenuti pozornost na zastave pogodnosti (FOC) koje viju vlasnici brodova ciji je interes novac, pa svojim brodovima daju laznu drzavnu pripadnost. Brodovi koji viju zastave pogodnosti nemaju veze sa zemljom ciju zastavu viju ("jeftina", "povlastena" zastava u zemljamadrzavama poput Liberije, Hondurasa, Paname, Cipra, Bahama i dr.). Na njima se ne postuju ni najmanji standardi za rad pomoraca na brodu i stvarna su prijetnja radnopravnom statusu pomoraca [26]. Osim toga, javlja se i problem manjkavih ugovora, koji se cesto ne registriraju. To je uocio i MOR intervenirajuci s dvije preporuke 1958. godine, i to Preporukama br. 107 i 108, o uvjetima zivota, rada i sigurnosti pomorca u vezi s upisom brodova. Prema Konvenciji MOR-a br. 147, iz 1976. godine [27] vlasti pomorske luke svake drzave koja je ratificirala tu Konvenciju imaju pravo, odnosno ovlasti, nadzora svakog broda koji pristane u tim lukama. Nadzor se obavlja ne samo zbog utvrðivanja postivanja meðunarodnih normi sigurnosti plovidbe na moru, vec i socijalnopravnih i radnopravnih uvjeta rada i zivota pomoraca, a lucke vlasti mogu poduzimati odgovarajuce mjere na mjestu dogaðaja (ITF kampanja).

Registracija je identifikacija pomorca i radnika, ali i poslodavca. Pomorac se identificira sa svojstvom clana posade: u sluzbi palube, sluzbi stroja ili opcoj sluzbi. Radnik na pomorskom ribarskom plovilu se identificira u onom svojstvu u kome ce raditi na ribarskom plovnom objektu. Radi se o javnopravnom karakteru radnog odnosa pomorca i ribara, jer drzava i na ovaj nacin pokazuje "svoj" interes u ovim radnim odnosima, ali obavlja i nadzor pri sklapanju, trajanju i prestanku ugovora o radu s ovim kategorijama zaposlenika. Ipak, istice se da se ne radi samo o registraciji radi evidencije. Registracija znaci i pravo drzavnog ti j e la uprave da obavlja uvid, kontrolu i trazi ispravak ugovora o radu koji ne sadrzi sve b i t n e uglavke odreðene Zakonom i podzakonskim aktima o ugovoru o radu. Radi se o tzv. neposrednom nadzoru drzave nad zakonitoscu ovih ugovora, pa registracija istodobno znaci svojevrsnu "potvrdu" zakonitosti tih ugovora.

U smislu odredbe cl. 250. Zakona o obveznim odnosima [28], moglo bi se reci da se radi i o odobrenju, jer se "za zakljucenje ovoga ugovora" daje suglasnost treceg, u ovom slucaju drzavnog ti jela , i to "poslije njegovog zakljucenja". Nadalje, ovo odobrenje "mora biti dato u obliku propisanom za ugovore za cije se zakljucenje daje". Meðutim, ovdje nadlezno t i j e l o drzavne uprave izravno ne daje odobrenje za sklapanje ugovora o radu s pomorcem, odnosno s radnikom na pomorskom ribarskom plovilu.

Nesporno je da se radi o posebnom obliku ugovora o radu. Zahtjev zakona da ugovor bude zakljucen u odreðenoj formi vrijedi i za sve naknadne (kasnije) izmjene i l i dopune ugovora" (cl. 286. st. 2. Zakona o obveznim odnosima), a primjena "opcih propisa obveznoga prava" u ovom ugovoru temelji se i na odredbi cl. 8. st. 4. Zakona o radu.

Povijesni pregled pravne regulativa pitanja registracije ugovora o radu s pomorcem i ribarom / Historical review of the legal regulations in regard the registration of the employment contracts of seafarers and fishermen

Prema Konvenciji MOR-a br. 22 [25], pomorcu se mora omoguciti da ispita sadrzaj ugovora prije nego ga potpise. Uvjeti pod kojima pomorac (mornar) potpisuje ugovor utvrðuju se nacionalnim zakonodavstvom i nadziru ih nadlezne vlasti radi zastite interesa brodovlasnika i pomoraca. Ovu poruku i normu iz spomenute Konvencije pratilo je radno zakonodavstvo u nas, a napose provedbeni propisi, sto jasno proizlazi iz povijesnog pregleda pravnih izvora.

Tako je Pravilnik iz 1979. [29] propisivao koji se podaci upisuju u poseban registar. Osnova za donosenje i primjenu spomenutoga Pravilnika bila je u cl. 106. Zakona o radnim odnosima [30]. Posebni registar vodila su opcinska tijela uprave nadlezna za rad prema sjedistu organizacije, odnosno poslodavca. Ugovor je morao sadrzavati jedanaest podataka, tocno navedenih u tom Pravilniku. Sadrzaj je morao biti sukladan Zakonu, kolektivnom ugovoru i opcim aktima organizacije brodara.

Meðunarodni karakter plovidbe morem i posebnost radnog odnosa pomorca, o uvjetima i nacinu rada i zasnivanja radnog odnosa, te specificna prava i obveze brodara i pomorca, kao i nacina prestanka radnog odnosa, razlogom su za ovako precizno heteronomno ureðivanje sadrzaja i nacina registracije ugovora s pomorcem [31]. Naime, u skladu s Pravilnikom iz 1994. [32], koji je usl i jedilo je kao obveza u provedbi odredbe cl. 105. Zakona o radnim odnosima [33] za registraciju je bio nadlezan zupanijski ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, u skladu s odredbama Uredbe o ustrojavanju zupanijskih ureda [34]. Clanak 105. Zakona o radnim odnosima je glasio: «Ugovor o zaposlenju pomorca odnosno odluka o izboru radnika-pomorca za obavljanje poslova u svojstvu clana posade broda u pomorskom saobracaju i pomorskom ribarstvu i njegova pismena izjava o prihvacanju prava i obveza u radnom odnosu, podnosi se na registraciju opcinskom organu uprave nadleznom za rad i radne odnose prema sjedistu organizacije, odnosno poslodavca u roku od osam dana nakon stupanja radnika na rad. Republicki organ uprave nadlezan za rad propisivat ce sadrzaj i nacin regist ra ci j e iz stavka 1. ovoga clanka." Registriraju se sve izmjene i dopune ugovora. Posebnom odredbom toga Pravilnik a propisana je duznost organ i za cij a i poslodavaca, ako to do sada nisu ucinili, da ugovore dostave na registraciju u roku od 30 dana od stupanja Pravilnika na snagu.

Godine 1996. stupio je na snagu novi Pravilnik [35]. Prema odredbama cl. 11. st. 6. i 7. Zakona o radu [36]: "Ugovor o radu pomorca i ribara mora se registrirati pri zupanijskom uredu nadleznom za poslove rada. Ministar nadlezan za rad ce pravilnikom utvrditi sadrzaj i nacin registracije ugovora o radu pomoraca i ribara." Upravo pozivom na ove odredbe Ministar rada je donio taj Pravilnik. Stupanjem na snagu pak Pravilnika iz 2010. [37] koji je prestao je s vazenjem Pravilnik iz 1994. godine

Odreðenje pojmova i kategorija sadrzanih u pravilniku / Determination of notions and categories in the Regulation

U Pravilniku se koristi pojmovima i kategorijama koje nisu i l i su nedostatno definirane, pa je nuzno potraziti objasnjenje u drugim propisima i pravnoj teoriji.

Sadrzaj ugovora o radu pomorca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima cine obvezatni uglavci toga dvostranog pravnog akta. Ono je izraz volje poslodavca i zaposlenika, determinirane heteronomnim i autonomnim normama. Sadrzaj cine prava, obveze i odgovornosti subjekata toga ugovora (subjekata radnog odnosa). Sadrzaj stvara pravni odnos, odnosno u tako uspostavljenom pravnom odnosu nalazi se heterogeni sadrzaj, sacinjen od brojnih pravnih cinjenica. Na njima i zbog njih nastaje, mijenja se i prestaje ugovor o radu.

Registracija je unosenje u registar ugovora podataka, tj. upisivanje (biljezenje, uknjizavanje) onih cinjenica koje u cl. 3. odreðuje Pravilnik. To je popis ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima (registar, upisnik, knjiga) i smatra se javnom ispravom. Ima snagu kao i drugi javni registri (zemljisne knjige, maticne knjige, knjige dionica i sl.). Rijec je o registru ugovora, zbirki isprava i abecednom imeniku (cl. 5. st. 1.). Nadlezno t i j e l o - ured drzavne uprave u zupanijama nadlezan za poslove rada prema sjedistu poslodavca (cl. 2. Pravilnika), obavlja odreðene upravne, strucne i druge poslove.

Poslodavac je osoba koja zaposljava pomorca ili radnika na pomorskom ribarskom plovilu, a to je fizicka ili pravna osoba koja zaposljava radnika i za koju zaposlenik u radnom odnosu obavlja odreðene poslove (cl. 4. st. 2. Zakona o radu). Poslodavac je brodar (vlasnik broda, narucitelj prijevoza u brodarskom ugovoru i poslovoða pomorskog broda) s kojim je pomorac sklopio ugovor o radu i ukrcan je za clana posade (cl. 385.-429. Pomorskog zakonika). Takoðer, poslodavac je i vlasnik ili korisnik ribarskoga broda (namijenjenog morskom ribarstvu) koji zaposljava ribara.

Radnik - zaposlenik je pomorac i l i radnik na pomorskom ribarskom plovilu. Pomorac je zaposlenik koji je dobrovoljno, po ugovoru o radu, u skladu s konvencijama i preporukama, zakonu, podzakonskim aktima, kolektivnim ugovorima i pravilnicima poslodavca zasnovao radni odnos na brodu kao clan posade, kroz odreðeno vrijeme, obavlja u vidu zanimanja i uz placu sluzbu koju mu odredi poslodavac, ako za to ispunjava uvjete. Ribar je osoba i radnik na pomorskom ribarskom plovilu.

Kada je rijec o posadi broda, istu definira Pomorski zakonik (cl. 125.-164.) i to kao "osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane u popis posade" (cl. 125). Zatim, "za obavljanje poslova kojima se osigurava plovidba brod mora imati propisani broj clanova posade s odgovarajucim valjanim svjedodzbama o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti (cl. 130.). Pomorac je pojam koji se koristi za svaku osobu (muskarca ili zenu) zaposlenu na pomorskom brodu.

Naziv broda ili brodova na kojem i l i na kojima pomorac ili ribar preuzima obvezu raditi jedan je od obveznih uglavaka ugovora o radu. Ime broda upisuje se u upisni list sto ga izdaje Lucka kapetanija (cl. 98. Pomorskog zakonika). Brod mora imati ime (cl. 183. Pomorskog zakonika), a dva broda ne mogu imati isto ime. Rjesenje o odreðivanju imena broda donosi ministarstvo nadlezno za poslove pomorstva.

Ostali uglavci ugovora o radu pomoraca i ribara, a koji se odnose na vrstu i narav posla, ocekivano trajanje ugovora, godisnji odmor, placu, otkazne rokove i drugo objasnjavaju se u nastavku rada pozivanjem na Zakon o radu i radnopravnu teoriju i praksu.

Pomorska knjizica / Seafarers book

Pomorac je zaposlenik koji ima pomorsku knjizicu (matriculu, moreplovnicu), a mora ju imati prilikom ukrcaja na brod. Pomorska knjizica ima snagu javne isprave i sluzi umjesto putovnice. Njome se pomorac sluzi prilikom ukrcaja na sve brodove: domace i strane. Izdaje je nadlezno drzavno tijelo - lucka kapetanija, nakon "imatrikulacije" pomorca u registar pomoraca, a sluzi za dokazivanja svojstva pomorca, njegovoga prava na plovidbu, strucne kvalifikacije i polozaja (statusa). Prema odredbi cl. 137. Pomorskog zakonika kao clan posade na brodu moze se ukrcati samo osoba koja ima pomorsku knjizicu ili odobrenje za ukrcavanje. Osim toga, pomorska je knjizica isprava kojom se dokazuje zdravstvena sposobnost, svojstvo u kojemu je clan posade ukrcan na brod te trajanje plovidbene sluzbe.

Namece se pitanje, koja je veza pomorske knjizice i ugovora o radu pomorca? Pomorska knjizica je isprava koja zamjenjuje putovnicu. Posjedovanje pomorske knjizice samo je preduvjet da bi se s osobom, koja ispunjava uvjete za sklapanje ugovora o radu pomorca taj ugovor mogao sklopiti. Iako radna knjizica nije bila uvjet za sklapanje ugovora o radu (za zasnivanje radnog odnosa), s druge strane pomorska knjizica jest uvjet za ukrcaj clana posade na brod.

Zakon o radu govori o zasnivanju radnog odnosa u cl. 10. st. 1., isticuci da se "Ugovorom o radu zasniva radni odnos". Pomorski zakonik u cl. 137. st. 2. navodi da se pomorskom knjizicom, uz ostalo, dokazuje "trajanje zaposlenja na brodu", a cl. 138. govori o "trajanju zaposlenja" i "prestanku zaposlenja". Pomorski zakonik, u cl. 144. st. 2., govoreci o brodolomu, ureðuje da: «clan posade koji je zaposlen kod brodara, u slucaju brodoloma, ima pravo na naknadu za svaki dan stvarnog trajanja nezaposlenosti, u visini place koju mu je trebalo isplatiti prema ugovoru, time da ukupni iznos naknade, koja mu se ima isplatiti, ne moze premasiti iznos dvomjesecne place».

Placa je radnopravna kategorija. Ona je bitan element radnog odnosa kao pravnog odnosa. Kako Pomorski zakonik govori o placi, zaposlenju i nezaposlenosti, rijec je o ugovoru o radu, odnosno radnom odnosu. Uostalom, to proizlazi i iz odredbe cl. 971., koji glasi «Za radne odnose clanova posade brodova mjerodavno je pravo koje su stranke izabrale, a ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo, mjerodavno je pravo drzavne pripadnosti broda ako okolnosti ne upucuju na neko drugo pravo koje je cinjenicno ili pravno u blizoj vezi sa spornim odnosom i strankama ".

Elementi pomorske knjizice zadani su i nalaze se na 74 stranice te javne isprave. Bitni elementi ugovora o radu zadani su odredbama cl. 15. Zakona o radu, a Pravilnik to prosiruje i precizira:

1. Na prvoj strani matricule pored ostalog je i naziv akta na hrvatskom i engleskom jeziku.

2. Na drugoj strani su podaci o pomorcu: ime i prezime pomorca, datum, godina i mjesto roðenja i drzavljanstvo pomorca. U ugovoru o radu, prema clanku 15. Zakona o radu, jedan od uglavaka je o strankama te njihovom prebivalistu, odnosno sjedistu (za zaposlenika su to navedeni osobni podaci, uz koje se obicno navodi OIB ili JMBG, a Zakon ureðuje i oznaku prebivalista).

3. Treca strana pomorske knjizice sluzi za unosenje osobnog opisa pomorca s fotografijom 6x4,5 cm, a ispod je potpis vlasnika dokumenta, vrijeme izdavanja, naziv organa koji je izdao pomorsku knjizicu, d a t u m i godina izdavanja i klasifikacijski broj. Ugovor o radu potpisuju stranke ugovora, odreðenog dana.

4. U cetvrtu, petu i sestu stranicu upisuju se podaci iz breveta, tj. podaci o stecenom zvanju. U ugovoru o radu navodi se uglavak o "nazivu, naravi i l i vrsti rada na koji se zaposlenik zaposljava ili kratak popis i l i opis poslova".

5. Na os t ali m stranicama pomorske k njizice upisuju se podaci o ukrcaju ili iskrcaju pomorca i imena brodova na kojima je pomorac plovio s nazivima njihovi h brodara. U ugovoru o radu to je "mjesto rada, a ako ne postoji st alno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na ra z li ci t im mjestima".

Uglavci ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima / Provisions of the employment contract of Seafarers and workers on maritime fishermen boats

Kao sto je receno, obvezni sadrzaj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, propisuje Zakon o radu u cl. 15. Ugovor o radu mora sadrzavati uglavak o strankama te njihovom prebiv a l i s t u , odnosno sjedistu (cl. 15. st. 1. t. 1.) . Ugovor o radu pomorca i ribara mora sadrzavati uglavak o "nazivu, tvrtki, sjedistu i OIB-u poslodavca"; ime i prezime, datum roðenja, OIB, prebivaliste pomorca ili radnika na pomorskom ribarskom plovilu" (cl. 3. st. 1. t. 1. i 2. Pravilnika). Ugovor o radu je pisani pravni a k t , k o j i j e dvostran i osnova radnog odnosa - pravnog odnosa intuitu personae (osobnopravni odnos). Stranke ugovora su poslodavac i radnik (zaposlenik). Na strani poslodavca moze biti i pravna i fizicka osoba: brodar ili ribar-poslodavac, a na strani radnika (zaposlenika) samo fizicka osoba: pomorac ili ribar - osoba radnik na pomorskom ribarskom plovilu. Ako je poslodavac pravna osoba, onda se na tvrtku i sjediste odnose odredbe o tvrtki i sjedistu kako ih propisuje Zakon o trgovackim drustvima i kako su upisane u trgovacki registar [38]. Tvrtka i sjediste se u pravnom prometu mogu samo tako koristiti kako su u registru upisane. Poslodavac-fizicka osoba moze biti i obrtnik u skladu sa Zakonom o obrtu [39] i ribarska zadruga po Zakonu o zadrugama [40] pod uvjetima utvrðenim Zakonom o morskom ribarstvu. Podatke o pomorcu nalazimo i u pomorskoj knjizici, u kojoj se, uz spomenuto, upisuje i drzavljanstvo pomorca.

Mjesto i datum sklapanja ugovora je uglavak kojega odreðuje cl. 3. st. 1. t. 3. Pravilnika, a Zakon o radu to oznacava kao "dan pocetka rada" (cl. 15. st. 1. t. 4.). Napominjemo da to nisu isti pojmovi, jer se dan sklapanja ugovora ne mora "poklapati" s danom otpocinjanja rada. U pomoraca i ribara to u pravilu nije slucaj (vidi cl. 3. st. 1. t. 7. Pravilnika). U tom smislu bolja je odredba cl. 3. st. 1. t. 3. Pravilnika. U pravilu, mjesto sklapanja ugovora je u sjedistu poslodavca, a moze biti i drugo mjesto u kome se za to ukaze potreba, na kome ili u kome poslodavac obavlja registriranu djelatnost. Tako, npr. to ce biti u mjestu u kome zapovjednik broda mora popuniti sastav clanova posade broda, pa makar i sa stranim drzavljaninom [41]. U praksi ce se pojaviti problem u utvrðivanju "vremena pocetka rada" jer poslodavac treba reci i u koji sat je zaposlenik duzan zapoceti (otpoceti) rad (zbog rada u smjenama, kliznoga radnog vremena, preraspodjele, nocnog rada i sl.). U Pravilniku se to definira kao "putovanje ili putovanja koja ce se poduzeti ako se taj podatak moze dati u vrijeme sklapanja ugovora", odnosno "mjesto i dan kada se pomorac ili radnik na pomorskom ribarskom plovilu mora javiti na brod ili plovilo radi otpocinjanja rada, ako se ti podaci mogu dati u vrijeme sklapanja ugovora" (cl. 3. st. 1. t. 6. i 7. Pravilnika). U Konvenciji MOR-a br. 114 [6] u cl. 6. st. 3. t. d) isto se definira kao "putovanje ili putovanja koja ce se poduzeti, ako je to moguce dati u vrijeme sklapanja ugovora", a u cl. 6. st. 3. t. f ) navodi: "po mogucnosti mjesto i datum, kada se mora ribar javiti na brod radi Motpocinjanja rada". Mozemo zakljuciti da je Pravilnik usklaðen s Konvencijom br. 114 u ovome pogledu.

Nositelj plovidbenog pothvata je brodar (poslodavac). Plovidbeni pothvat je i meðunarodno putovanje "prema plovidbenom planu iz bilo koje hrvatske luke u stranu luku i obratno" (cl. 5. t. 26. i 29. Pomorskog zakonika). Plovidbeni pothvat je i trajanje - odreðeno putovanje broda, kad se sklapa ugovor o radu na odreðeno vrijeme. U ugovoru se u praksi mora oznaciti dan kada otpocinje rad na brodu ili nacin kako ce se to odrediti. Bitno je naznaciti i prava prije ukrcaja, od dana kada putovanje pomorca ili ribara zapocne iz njegovog mjesta prebivalista (ili boravka, ako je tako ugovoreno). Slijedi plovidba svim morima (ili samo nekim, za ribare), u skladu s opceprihvacenim obicajima plovidbe na moru. U ugovorima se spominje i vrijeme stupanja na duznost (Estimated time of taking up position) i luka stupanja na duznost (Port where position is taken up).

U cl. 3. st.1. t. 4. Pravilnika odreðeno je da ugovor mora imati uglavak o "nazivu broda ili plovila na kojem i li na kojima pomorac ili radnik na pomorskom ribarskom plovilu preuzima obvezu raditi", a u cl. 15. st. 1. t. 2. Zakona o radu to je uglavak o "mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na razlicitim mjestima". Time se postize individualizacija broda, odnosno brodova.

U cl. 3. st. 1. t. 5. Pravilnika oznacen je i uglavak o"nacinu, naravi ili vrsti poslova na koje se pomorac ili radnik na pomorskom ribarskom plovilu zaposljava", a prema cl. 15. st. 1. t. 3. Zakona o radu, ugovor o radu mora sadrzavati uglavak o "nacinu, naravi ili v r sti rada na koji se zaposlenik zaposljava ili kratak popis ili opis poslova". U Konvenciji MOR-a br. 114 [6] u cl. 9. st. 3. t. e) to se precizira kao "posao kojega r i b a r bude obavljao".

Brod mora i m a t i odreðeni broj clanova posade odgovarajuce zivotne dobi, odgovarajucega zvanja i odgovarajucih ovlastenja. To se odnosi na " k va lif ic i rano s t i kompetentnosti posade" [42, 43] kao sastavni dio standarda na trgovackim brodovima, prema Konvenciji MOR-a br. 147 [27] i Preporuci br. 155 (1976.) o trgovackoj mornarici (poboljsanju standarda) [44]. Svaki brod mora imati posadu koja mu po broju i kvalifikacijama pripada (odgovara), radi sigurnosti zivota na moru i postivanja odredbi koje se odnose na radno vrijeme, sprjecavanje prevelike opterecenosti posade i svodeci na minimum prekovremeni rad (Konvencija MOR-a br. 109 o placama, radnom vremenu na brodu i brojnom stanju posade, revidirana 1958. godine) [45]. U Konvenciji MOR-a br. 114 [6] u cl. 6. st. 3. t. c) upisuje se u ugovor i podatak o ribarskom brodu ili brodovima na kojima ribar preuzima obvezu raditi. U ugovorima nasih brodara u p i s u j e se: svojstvo pomorca (zvanje, position) a tako pise i u kolektivnom ugovoru za pomorce [46]. Osim zapovjednika, to su: casnici palube, voða palube, k o r m i la r i , upravitelj stroja, casnik stroja, teleg rafi s t, mehanicar, konobar, kuhar, mazac, mornar, cistac, mladic palube i dr. Zvanja na brodu su razlicita, ali se pojam pomorci najcesce vodi uz clanove posade broda na palubi i u stroju broda, n o brodsku posadu cini i opca ili pomocna sluzba, odnosno clanovi posade na tim ra dn im mjestima na brodu. Zvanja clanova posade s tje c u se polozenim odgovarajucim ispitom za odreðeno zvanje [42]. Osim ovoga, clanovi posade moraju s t j e c a t i i posebna ovlastenja, jer se smatra da je brod sposoban za plovidbu, izmeðu ostalog, "ako ima propisan broj strucno osposobljenih clanova posade"na poslovima: navigacije, kretanja i iskrcavanja tereta, odrzavanja cistoce na brodu, licenja broda, rada s mehanickim ureðajima, upravljanja pogonskim i pomocnim strojevima i drugim mehanickim ureðajima.

U svemu se moraju postivati opci i posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu s pomorcem: lijecnicki pregledi o posebnoj zdravstvenoj sposobnosti, drzavljanstvo, strucna sprema i plovidbeni staz, te ovlastenja za obavljanje odreðenih poslova na brodu, kao primjerice prema Konvencijama MOR-a br. 53 (1936.) o minimumu strucne spreme zapovjednika i casnika trgovacke mornarice [47]; Konvencija MOR-a br. 69 (1946.) o diplomi brodskih kuhara [48]; Konvencija MOR-a br. 74 (1946.) o kvalifikacijama mornara i drugima [49].

U cl 3. st. 1. t. 8. Pravilnika utvrðeno je da ugovor o radu mora sadrzavati uglavak o «ocekivanom trajanju ugovora, u slucaju ugovora na odreðeno vrijeme utvrðeno na nacin da se odredi dan kada ugovor prestaje i li luka odredista i rok po isteku kojega pomorcu ili radniku na pomorskom ribarskom plovilu nakon dolaska u luku odredista prestaje radni odnos". Posljednjih godina praksa je nasih brodara da sklapaju ugovore s pomorcima na odreðeno vrijeme, na sest, a najvise devet mjeseci. "Ugovor o radu prestaje, ako je sklopljen na odreðeno vrijeme, istekom roka odreðenog tim ugovorom." Meðutim, i tu je Zakon o radu nedosljedan jer "prekid kraci od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine...", a zapravo brodari prave "duzi" prekid i time idu na stetu pomorcima i ribarima. S l i c n u odredbu ima Zakon o radu u cl. 13. st. 1. t. 5., po kojoj ugovor o radu mora sadrzavati uglavak o "ocekivanom trajanju ugovora, u slucaju ugovora o radu na odreðeno vrijeme". Radni odnos na odreðeno vrijeme, ne samo sto je iznimka vec i jedno v r l o slozeno pravno p i t a n j e i pravni odnos. U skladu s cl. 6. st. 3. t. i) Konvencije MOR-a br. 114 [6 ] ponavlja se odredba st. 1. toga clanka (da se ugovor o radu s ribarom sklapa u p r a v i l u na odreðeno vrijeme, za odreðeno putovanje, ili ako to dopusta naci o n a l n o zakonodavstvo, na neodreðeno vrijeme), pa se o t r a j a n j u ugovora kaze: "ako je s k l o p l j e n na odreðeno vrijeme - odreðuje se i tocan dan prestanka ugovora; ako je ugovor sklopljen za odreðeno putovanje, treba se sporazumjeti o ocekivanom zavrsetku posla i o danu kada ce ribar po povratku u maticnu l uk u ili odreðeno mjesto prestati r a d i t i . Ako je ugovor o radu sklopljen na neodreðeno vr i jeme, svaka strana moze o t k a z a t i ugovor u otkaznom roku, tako da t a j otkazni rok za v l a s n i k a ribarskog broda ne moze biti kraci nego za ribara.

S l i j e d e odredbe ugovora o radu s pomorcem i l i radnikom na pomorskom ribarskom plovilu, koje mogu biti precizno uglavljene. Ako to n i j e s l u c a j , onda umjesto tih uglavaka "moze se u ugovoru u p u t i t i na odgovarajuce zakone, druge propise, kolektivne ugovore ili p r a v i l n i k e o radu koji ureðuju ta pitanja" (cl. 3. st.1. t. 9., 10. i 11., te st. 2. P r a v i l n i k a ) . Spomenuto se odnosi na: " t ra j a n j e placenog godisnjeg odmora na koji pomorac il i radnik na pomorskom ribarskom plovilu ima pravo"; "osnovna placa, dodaci na placu, novac u kojem ce se isplacivati, te razdoblja isplate"; otkazni rokovi kojih se mora pridrzavati pomorac ili radnik na pomorskom ribarskom plovilu, odnosno poslodavac...". Slicno rjesenje ima i Zakon o radu u cl. 15., st. 1. t. 6., 7., 8. i 9., tako da u t. 6. govori o godisnjem odmoru; t. 7. - otkaznim rokovima; t. 8. - osnovnoj placi; a u t. 9. o trajanju redovitog radnog dana ili tjedna (ove odredbe u Pravilniku nema).

Trajanje godisnjeg odmora odreðuje Zakon o radu, u svakoj kalendarskoj godini "od najmanje cetiri tjedna" (cl. 77. st. 1.), dok maksimalno trajanje nije odreðeno. Ostale odredbe o godisnjem odmoru u Zakonu o radu su sadrzane u cl. 76.-85. U cl. 84. st. 6. propisano je, pored ostalog, da clan posade broda "moze godisnji odmor u cijelosti koristiti u sljedecoj kalendarskoj godini". Godisnji odmor pomorca ureðuje Konvencija MOR-a br. 91 (1949.) o placenom godisnjem odmoru pomoraca [50]. Broj dana godisnjeg odmora odreðen je u cl. 3. za zapovjednika i casnike, odnosno za druge clanove posade.

Otkazni rokovi vrijede pri ugovoru o radu na neodreðeno vrijeme, a mogu se ugovoriti i pri ugovoru o radu odreðenog trajanja (cl. 118. Zakona o radu). Prema kolektivnom ugovoru za pomorce [46], zaposlenje pomorca moze prestati: istekom ugovora o zaposlenju, na zahtjev pomorca i prema odluci poslodavcabrodara. Zaposlenje po zahtjevu pomorca prestaje, uz otkazni rok od 30 dana, u tocno odreðenim slucajevima, a moze prestati i uz obostranu suglasnost brodara i pomorca. Ukoliko se dogodi slucaj potpunog ili izvanrednoga gubitka broda, prodaje ili rashodovanja, te ako poslodavac ne moze osigurati pomorcu zaposlenje pod istim uvjetima (ugovorenim), pomorac moze raskinuti ugovor bez, za sebe, stetnih posljedica, a poslodavac snosi troskove repatrijacije. Svaki raskid ugovora o radu mora se s pomorcem ili ribarom pisano potvrditi.

Najslozenije i najosjetljivije pitanje u ugovoru o radu je placa, kao "odreðeni novcani iznos" na kojega pomorac i radnik na pomorskom ribarskom plovilu imaju pravo za izvrseni rad. Placa se utvrðuje zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Odredbe o placi sadrzane su u Zakonu o radu u odredbama cl. 90. - 97. U ugovoru o radu s pomorcem i radnikom na pomorskom ribarskom plovilu mora se upisati osnovna placa, dodaci na placu, novac u kojem ce se isplacivati, te razdoblja isplate place. "Placa se isplacuje nakon obavljenog rada" (cl. 92. st. 1. Zakona o radu). Posebno se ugovara ili upucuje na kolektivni ugovor kad se radi o troskovima ukrcaja i repatrijacije, koje snosi poslodavac. Nadalje, zbog posebnih uvjeta rada na brodu ugovaraju se: radno vrijeme, prekovremeni rad, drzanje straze, naknada za rad subotom i nedjeljom i dr. Na kolektivni ugovor treba uputiti kad se ugovaraju pitanja: zdravstvene skrbi, naknade za bolovanje, gubitak zivota, smrti za vrijeme sluzbe, sluzbe u podrucjima ratnih i ratu s l i cn i h operacija, onesposobljenosti, prehrane, smjestaja, komfora i dr. U ugovorima o radu upisuje se valuta u kojoj ce se isplacivati placa, a u kolektivnom ugovoru za pomorce spomenute su tablice najnize place na brodu. Isplata place obavlja se u gotovini i l i na racun banke koju pomorac ili ribar odredi. Za izvanredne poslove na brodu ugovara se posebna naknada. Posebne naknade pripadaju pomorcima za rad na posebnim brodovima (OREBULK-OIL brodovi, tanker i sl).

Ponovimo, odredbe o t r a j a n j u placenoga godisnjeg odmora, osnovnoj placi i otkaznim rokovima nalaze se u zakonu, konvencijama, pravi l nicim a i kol e k t iv n im ugovorima, pa se u ugovoru o radu na njih moze upu t iti (cl. 3. st. 2. Pravilnik a). To su vrl o slozena p i t an ja s brojnim detaljima, i uputni je je to tako napisati u ugovoru o radu.

Ugovor o radu pomorca i radnika na pomorskom ribarskom plovilu mora sadrzavati i "uglavak da je poslodavac upoznao s pravili ma i obvezama koje proizlaze iz ugovora, te da ih je pomorac ili radnik na pomorskom ribarskom plovilu p r ih va t i o ili da je pri sklapanju ugovora bio nazocan predstavnik s i nd ik a ta" (cl. 3. st. 1. t. 12. Pravilnik a).

U cl. 6. st. 3. t. j) Konvencije MOR-a br. 11 4 [6] propisano je da ugovor sadrzi i "sve druge podatke koje z ah t ije v a nac i o na l n o zakonodavstvo". U tom smislu uputno je, pr i l i ko m sklapanja tih ugovora, utv rditi obveze iz Pomorskoga zakonika, Zakona o radu, Zakona o zastiti na radu [51], Kolektivnog ugovora za pomorce i drugih akata i na njih uputiti u skladu s odredbom stavka drugog cl. 3. Pravilnik a. Tu se misli na pitan ja naknade za nezaposlenost zbog brodoloma, mirovinama, z a st i t i na radu, minimalnim standardima i drugo. U tom smislu sigurnu pomoc nalazimo u konvencijama i preporukama MOR-a.

Postupak registracije ugovora o radu i sadrzaj registra / Procedure of the registration of the employment contract and the content of the registry

Ugovor na registraciju nadleznom tijelu podnosi poslodavac u tri primjerka u roku osam dana od dana kada je pomorac ili radnik na pomorskom ribarskom plovilu zapoceo raditi (cl. 4. Pravilnika). To se u skladu s Pravilnikuom moze uciniti i elektronskim putem. Zasto je zakonodavac odredio taj rok i zasto je propisao da to bude nakon sto "je pomorac ili radnik na pomorskom ribarskom plovilu zapoceo raditi", nije jasno. Prema tomu, poslodavac sklapa s pomorcem ili radnikom na pomorskom ribarskom plovilu ugovor o radu, obavlja se ukrcaj na brod, upisuje se u sastav posade broda, a onda poslodavac podnosi ugovor o radu na registraciju. Ako to poslodavac ne obavi, cini prekrsaj i moze biti kaznjen od 61.000 do 100.000 kuna (cl. 229. st. 1. t. 3. Zakona o radu). "Poslodavac je duzan u roku od osam dana prijaviti nadleznom tijelu svaku promjenu ugovora", koje se registriraju kao i ugovor. "Nadlezno tijelo duzno je registrirati ugovor i l i promjenu ugovora u roku osam dana od dana podnosenja ugovora ili njegove promjene na registraciju" (cl. 8. i 9. Pravilnika).

Nadlezno tijelo za registraciju vodi tri knjige: registar ugovora, zbirku isprava i abecedni imenik. "Redni broj pod kojim je ugovor upisan u registar stalan je i svaka promjena tog ugovora registrira se pod tim brojem". (cl. 5. st. 4. Pravilnika). U Registar ugovora unose se podaci, prema cl. 5. st. 2. Pravilnika. To je posebna knjiga sa sljedecim podacima: Republika Hrvatska, zupanija (npr. Primorsko-goranska), Ured za rad; redni (registarski) broj pod kojim je ugovor upisan (nakon upisa podataka iz ugovora u registar, na ugovor se upisuje taj broj); naziv, tvrtka i sjediste poslodavca; ime i prezime, OIB, datum roðenja, mjesto roðenja i prebivaliste pomorca ili radnika na pomorskom ribarskom plovilu: mjesto i dan sklapanja ugovora; vrijeme na koje je ugovor sklopljen (odreðeno ili neodreðeno vrijeme).

Osim tih podataka u Upisniku (Registru) u Uredu za rad vode se i podaci: oznaka broda ili brodova na kojima je pomorac obvezan raditi kao clan posade (npr. plovna dizalica, remorker, ribarski brod i sl.); naziv sluzbe, odnosno radnoga mjesta na kojem radnik radi kao clan posade broda (npr. zapovjednik, kormilar, I. casnik, strojar, mazac, upravitelj stroja, mornar, motorista i sl.); priblizna prosjecna placa za redovni, prekovremeni i nocni rad; nadnevak i mjesto u kojem po iskrcaju prestaju prava iz radnog odnosa zasnovanog na odreðeno vrijeme ili mimo volje radnika (npr. istekom plovidbenoga zahvata); trajanje otkaznog roka (obvezatnog) ako doðe do prestanka radnog odnosa; trajanje godisnjeg odmora; pojedina posebna vaznija prava (dio place u stranoj valuti, uvjeti za premjestaj), prava u svezi sa strucnim usavrsavanjem i l i obrazovanjem, placeni dopust i dr.; izmjene ugovora o zaposljavanju i odluke kojima su izvrsene promjene u vrsti i opsegu pojedinih prava i obveza, te promjena uvjeta za njihovo ostvarivanje.

Na svaki primjerak ugovora stavlja se potvrda o registraciji koja obvezno sadrzi podatke iz cl. 6. Pravilnika. "Nakon izvrsene registracije nadlezno tijelo dostavlja svakoj od stranaka po jedan primjerak ugovora" (cl. 6. st. 2. Pravilnika), a jedan se primjerak p o l aze u Zbirku isprava. U abecedni ime n i k u pi s uj e se: ime i prezime, OIB, p re b iva li ste pomorca ili ribara i redni broj pod k ojim je ugovor upisan.

U Pra vi l n i k u nema odredbi kojima se u re ð u j e cuvanje ovih isprava i registara. U odredbama cl. 29. Zakona o radu, koje reg u liraj u zastitu privatnosti zaposlenika propisano je da "osobni podaci za cije cuvanje vise ne postoje privatni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi nacin ukloniti". No, navedeno moze biti predmetom reguliranja provedbenim propisima uz Pomorski zakonik shodno cl. 10 21 . i 1 02 2. toga Zakonika.

ZAKLJUCAK / Conclusion

Opca koncepcija radnih odnosa sadrzana je i u radnopravnom statu s u pomorca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima. Meðutim, istaknuta je r az l i c i tos t (posebnost) u usporedbi s drugim radnim odnosima. Bitn a razlicitost i javnopravna karakteristika toga statusa jest i u registraciji ugovora o radu ribara i pomorca.

Radni odnos pomorca i ribara (radnika na pomorskim ribarskim plovilima) kroz ugovor o radu i njegovu registraciju je izrazito odnos intuitu personae - vezan uz brodara i ribara, kao poslodavce, ali i uz brod kao mjesto rada (i zivota dok plovidbeni ili ribarski pothvat traje). Time se istice i profesionalnost i inkorporacija pomorca i radnika na pomorskom ribarskom plovilu u sastav posade trgovackog ili ribarskog broda. Sklapanje ugovora o radu s ribarom i pomorcem uvjetovano je prethodnim ispunjavanjem brojnih posebnih uvjeta za upis u popis posade i ovlastenjima za sluzbu na brodu stricto iure radi sigurnosti plovidbe i zastite pomorca i ribara. U praksi su to ugovori o radu na odreðeno vrijeme "radi odreðenog poslovnog pothvata ili ukrcaja posade na brod". No, i za to vrijeme, oblikom i registracijom ugovora, zeli se postici sigurnost plovidbe i sigurnost zivota i rada na brodu - pomorca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima. Time se pokazuje interes drzave ( javne vlasti) za ove radne odnose, a i pravo nadzora sklopljenih ugovora o radu.

Registracijom se utvrðuje i sadrzaj ugovora te su odreðeni njegovi bitni elementi. Analiza sadrzaja pokazuje da oni odgovaraju po nazivu i broju onima koje zahtijeva ITF standard, dakako, uz pretpostavku da postoji sklopljen kolektivni ugovor. To se odnosi, pored ostalog na: radni dan, trajanje ukrcaja, troskove repatrijacije, isplatu place, radno vrijeme, zastitu na radu, zdravstvenu zastitu i dr. U tom je smislu neophodno "azurirati" sadrzaj kolektivnog ugovora za pomorce, kojega potpisuje Sindikat pomoraca Hrvatske s brodarima ciji brodovi viju hrvatsku zastavu. Analogna rjesenja mogu se naci i za ribare. U tom pogledu autori predlazu da spomenuto bude temelj kao de lege ferenda rjesenje za kolektivni ugovor

Propisi o pomorcima i ribarima nisu uredili na primjeren nacin njihov radnopravni i socijalnopravni status. De lege ferenda treba vise i kvalitetnije urediti pitanje zaposljavanja (posebne burze za zaposljavanje pomoraca), zatim zdravstvenog i mirovinsko-invalidskog osiguranja pomoraca i ribara, cime bi se mogao postici cilj evidencija (registracija) i urediti taj izrazito specifican radni i socijalni status, u skladu s zahtjevima meðunarodnoga pomorstva i ribarstva i standardima koje zahtijevaju konvencije i preporuke MOR-a te pravna stecevina EU-a.

Pored brojnih konvencija i preporuka te drugih propisa (regionalnih i nacionalnih), u primjeni ovoga Pravilnika treba imati u vidu i propise o radnom vremenu, odmorima i dopustima radnika na pomorskim ribarskim plovilima, o utvrðivanju uvjeta zdravstvene sposobnosti clanova posade pomorskih plovila, o zvanjima i svjedodzbama o osposobljenosti pomoraca kao i mnoge druge. Odnosi u pomorstvu su iznimno slozeni i zahtijevaju visoku razinu specijalnosti, pa tako i pravne potkovanosti. Spomenuti Pravilnik samo je jedan vazan segment u reguliranju sustava, kojemu nedostaje jos drugih vaznih "kotacica" kako bi funkcionirao na zadovoljavajuci nacin, u skladu s, meðu ostalim, meðunarodnim heteronomnim izvorima (Konvencije MOR-a).

References

LITERATURA / References

[1] Zakon o radu, NN br. 93/2014.

[2] M. Ð. Ucur, Nomotehnika, Veleuciliste, Rijeka, 2007.

[3] Pravilnik o postupku registracije i sadrzaju registra ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima NN br. 32/2015 od 20. 3. 2015.

[4] ILO No. 186 Maritime Labour Convention (2006.), dostupno na: http://www.ilo.org/dyn/normlex/ en/f?p=NORMLEXPUB:91:0:NO:91:P91_ INSTRUMENT_ID:312331:NO (posjeceno 1. 7. 2015.).

[5] M. Ð. Ucur, Konvencija MOR-a broj 186 o radu pomoraca (2006.) Pravni vjesnik, vol. 26., br. 2., 2010., pp. 125-146.

[6] ILO No. 114 Fishermen's Articles of Agreement Convention (1959), dostupno na: http://www. ilo.org/dyn/normlex/ en/f?p=NORMLEXPUB:1 2100:0:NO:P12100_INSTRUMENT_ID:312259 (posjeceno 01.07.2015.).

[7] M. Ð. Ucur, S. Laleta, Konvencije MOR-a s komentarima, Pravni fakultet Rijeka i TIM-press, Zagreb, 2007.

[8] R. Kyovski, Konvencije i porocila MOR-a, Ljubljana, 1975., p. 275-278.

[9] Zakon o morskom ribarstvu NN br. 81/2013, 14/2014 i 152/2014.

[10] M. Ð. Ucur, Pitanja rada i radnih odnosa u Zakonu o morskom ribarstvu, Radno pravo, 7-8/10 Zagreb, 2010. p. 40.

[11] M. Ð. Ucur, Radnopravni status pomoraca, Pravni fakultet Rijeka, Rijeka, 2003.

[12] ILO No. 126 Accommodation of Crews (Fishermen) Convention (1966), dostupno na: http://www.ilo.org/dyn/normlex/ en/f?p =NORMLEXPUB:12100:0:NO:12100:P12100_ INSTRUMENT_ID:312271:NO (posjeceno 30. 6. 2015.).

[13] S. Alfierevic, Kadrovi kao faktor razvoja malog ribarstva, Problemi i unapreðenje morskog ribarstva, (Zbornik), Punat, 1980.

[14] Pomorski zakonik, NN br. 181/2004. 76/2007, 146/2008, 61/2011, 56/2013, 25/2015

[15] Zajednicka ribarstvena politika EU-a, dostupno na: http://ec.europa.eu/fisheries/cfp/index_ en.htm (posjeceno 28.06.2015).

[16] Ugovor o funkcioniranju Europske Unije, (Treaty on the Functioning of the European Union), Official Journal of the European Union (OJ), C 83/47, od 30. 3. 2010.

[17] Zelena knjiga o reformi zajednicke ribarske politike, od 22.04.2009., dostupno na: http:// eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ. do?uri=COM:2009:0163:FIN:EN:PDF (posjeceno: 28. 6. 2015.).

[18] Regulation (EU) No 1380/2013 of the European Parliament and of the Council of 11 December 2013 on the Common Fisheries Policy, amending Council Regulations (EC) No 1954/2003 and (EC) No 1224/2009 and repealing Council Regulations (EC) No 2371/2002 and (EC) No 639/2004 and Council Decision 2004/585/EC, OJ L354/22, 28. 12. 2013.

[19] Regulation (EU) 2015/812 of the European Parliament and of the Council of 20 May 2015 amending Council Regulations (EC) No 850/98, (EC) No 2187/2005, (EC) No 1967/2006, (EC) No 1098/2007, (EC) No 254/2002, (EC) No 2347/2002 and (EC) No 1224/2009, and Regulations (EU) No 1379/2013 and (EU) No 1380/2013 of the European Parliament and of the Council, as regards the landing obligation, and repealing Council Regulation (EC) No 1434/98, OJ L133, 29.05.2015.

[20] Odluka Europskog suda C 438/05 International Transport Workers's Fedreation and Finnish Seamen's Union v. Viking Line ABP and OÜ Viking Line Eesti, [2007] ECR I-10779. Odluka Europskog suda, C-213/89, The Queen v Secretary of State for Transport, ex parte: Factortame Ltd and others, ECR [1990] I-2433.

[21] H. Horak, N. Bodiroga-Vukobrat, More liberal and economic and less social approach (Impact of the recent ECJ rulings), Croatian Yearbook of European Law and Policy, No. 4., 2008., pp. 49.-74.

[22] Pomorski zakonik, NN br. 181/2004. 76/2007, 146/2008, 61/2011, 56/2013, 25/2015

[23] Pravilnik o o sadrzaju i nacinu registracije ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskom ribarskom plovilu, NN br. 70/2010.

[24] Zakon o sustavu drzavne uprave, NN br. 150/2011, 12/2013.

[25] Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva rada i mirovinskog sustava, NN br. 25/2014.

[26] ILO No. 22 Seamen's Articles of Agreement Convention (1926.), dostupno na: http://www. ilo.org/dyn/normlex/en/f?p=NORMLEXPUB :12100:0:NO:12100:P12100_INSTRUMENT_ ID:312167:NO (posjeceno: 15. 6. 2015.).

[27] N. Bodiroga-Vukobrat, V. Smokvina, Promjene zastave broda i radnopravni status pomoraca kroz djelatnost MOR-a i odluke suda EU-a, Nase more, vol. 61., br. 3-4, 2014, p. 52-57.

[28] ILO No. 147 Merchant Shipping (Minimum Standards) Convention (1976.), dostupno na: http://www.ilo.org/dyn/normlex/en/f?p =NORMLEXPUB:12100:0:NO:12100:P12100_ INSTRUMENT_ID:312292:NO (posjeceno 15. 6. 2015.).

[29] Zakon o obveznim odnosima, NN br. 35/2005, 41/2008.

[30] Pravilnik o sadrzaju i nacinu registracije odluke o izboru radnika-pomorca za clana posade broda i njegove izjave o prihvacanju prava i obveza u radnom odnosu, SL br. 35/1979.

[31] Zakon o radnim odnosima, SL br. 11/1978.

[32] M. Ð. Ucur, Polazista i konvencije u ureðivanju radnopravnog statusa pomoraca, Pomorski zbornik, vol. 31, 1993, pp. 171-188.

[33] Pravilnik o sadrzaju i nacinu registracije odluke o izboru odnosno ugovora o zaposljavanju radnika pomoraca kao clana posade broda, NN br. 73/1994.

[34] Zakon o radnim odnosima, NN br. 25/1992

[35] Uredba o ustrojavanju zupanijskih ureda, NN br. 116/1993.

[36] Pravilnik o sadrzaju i nacinu registracije ugovora o radu pomoraca i ribara, NN br. 8/1996, objavljen dana 31. sijecnja 1996. godine.

[37] Zakon o radu, NN br. 38/1996

[38] Pravilnik o postupku registracije i sadrzaju registra ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima NN br. 70/2010.

[39] Zakon o trgovackim drustvima, NN br. 111/1993, 34/1999, 121/1999, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 137/2009, 125/2011, 152/2011, 111/2012, 68/2013.

[40] Zakon o obrtu, NN br. 143/2013.

[41] Zakon o zadrugama, NN br. 34/2011, 125/2013 i 76/2014.

[42] M. Ð. Ucur, Javnopravne karakteristike zaposljavanja i zastite pomoraca, Pomorski zbornik, vol. 32, 1994., pp. 237-258.

[43] M. Ð. Ucur, Novi propisi o zvanjima i osposobljenosti pomoraca, Nase more, vol. 61., 2014., No. 3-4, pp. 47-51.

[44] A. Vukovic, D. Bodul, Utjecaj prakse Europskog suda pravde na kriterije za imenovanje zapovjednika broda - kriterij "drzavljanstva", Nase more, Vol. 62., 2015., No. 1., pp. 1-7.

[45] ILO No. 155 Merchant Shipping (Improvement of Standards) Recommendation (1976.), dostupno na: http://www.ilo.org/ dyn/ normlex/en/f?p=NORMLEXPUB:12100:0:NO :12100:P12100_INSTRUMENT_ID:312493:NO (posjeceno 20.06.2015.).

[46] International Labour Conventions and Recommendations 1919-1991 (Vol. I. i II), Int. Labour Office, Geneva, 1992., str. 664.

[47] M. Ð. Ucur, Nacionalni kolektivni ugovor za hrvatske pomorce na brodovima u meðunarodnoj plovidbi (2013.-2015.), Nase more, Vol. 61., 2014., No. 5-6, pp. 118-125

[48] ILO No. 53 Officers' Competency Certificates Convention (1936.), dostupno na: http://www. ilo.org/ dyn/normlex/en/f?p=NORMLEXPUB :12100:0:NO:12100:P12100_INSTRUMENT_ ID:312198:NO (posjeceno 12. 5. 2015.).

[49] ILO No. 69 Certification of Ships' Cooks Convention (1946.), dostupno na: http://www. ilo.org/dyn/ normlex/en/f?p=NORMLEXPUB :12100:0:NO:12100:P12100_INSTRUMENT_ ID:312214:NO (posjeceno: 12. 5. 2015.).

[50] ILO No. 74 Certification of Able Seamen Convention (1946.), dostupno na: http://www. ilo.org/dyn/normlex/ en/f?p=NORMLEXPUB :12100:0:NO:12100:P12100_INSTRUMENT_ ID:312219:NO (posjeceno 12. 5. 2015.).

[51] ILO No. 91 Paid Vacations (Seafarers) Convention (Revised) (1949.), dostupno na: http://www. ilo.org/dyn/normlex/ en/f?p=NORMLEXPUB :12100:0:NO:12100:P12100_INSTRUMENT_ ID:312236:NO (posjeceno 12. 5. 2015.).

[52] Zakon o zastiti na radu, NN br. 71/2014, 118/2014 i 154/2014

[53] Nacionalni kolektivni ugovor za hrvatske pomorce na brodovima u meðunarodnoj plovidbi (2015.-2017.), NN br. 94/2015.