Full text

Turn on search term navigation

Copyright Hrvatsko Etnolosko Drustvo 2016

Abstract

This paper focuses on language policy and social changes which have taken place in Croatia during and since the 1991-5 war. I fi rst describe the historical background, the war and the nineties being marked by excesses of linguistic purism and prescriptivism, alongside the formation of post-Yugoslav states in which national belonging was key to defining citizenship. Through examining the relationship between changing linguistic and social orders, I raise a number of issues for discussion. I argue that the legal framework of minority language rights has consolidated and legitimated a nationalist imaginary, increasing social divisions and reinforcing hierarchies asserted by some nationalists between national categories. For this reason, I suggest that the uncritical endorsement of or promotion of linguistic diversity can be dangerous. Second, in an activist-anthropological vein, I discuss possible reasons why academics trained in the social sciences and humanities have rarely participated in sociolinguistic debates concerning the new Croatian standard. I suggest such discussions could greatly benefit from interventions by social scientists, so as to bring sociolinguistics into contact with other strands of the social sciences and humanities and move away from what I believe to be a problematic policy focus on "identity"./Ovaj se rad bavi jezicnom politikom i drustvenim promjenama koje su se dogodile u Hrvatskoj za vrijeme i nakon rata koji je trajao od 1991. do 1995. godine. Pocinjem opisom povijesne pozadine, rata i devedesetih godina 20. stoljeca, koje je obiljezila velika kolicina jezicnog purizma i preskriptivizma u Hrvatskoj te stvaranje postjugoslavenskih drzava u kojima je pripadanje naciji predstavljalo kljuc za definiranje drzavljanstva. Istrazivanjem odnosa izmedu promjena u jezicnom i drustvenom poretku, problematiziram vise tema. Tvrdim da je zakonski okvir prava manjinskog jezika osnazio i legitimizirao nacionalisticki imaginarij, stvarajuci daljnje drustvene podjele i ucvrscujuci hijerarhije koje medu nacionalnim kategorijama promoviraju odredeni nacionalisti. Iz tog razloga, tvrdim da nekriticko odobravanje ili promoviranje lingvisticke razlicitosti mogu biti opasni. Nadalje, u aktivistickoantropoloskom smislu, razlazem moguce razloge zbog kojih su znanstvenici drustvenih i humanistickih znanosti rijetko sudjelovali u sociolingvistickim raspravama koje se ticu novog hrvatskog standardnog jezika. Tvrdim da bi takvim raspravama u znatnoj mjeri doprinijelo sudjelovanje znanstvenika humanistickih i drustvenih znanosti, jer bi se stvorila veza izmedu sociolingvistike i ostalih grana humanistickih i drustvenih znanosti te bi se tako odmaknuli od, prema mojem sudu problematicne, politike usredotocene na "identitet".

Details

Title
CROATIAN LANGUAGE STANDARDIZATION AND THE PRODUCTION OF NATIONALIZED POLITICAL SUBJECTS THROUGH LANGUAGE?: Perspectives from the Social Sciences and Humanities/COMMENTS/REPLY/STANDARDIZACIJA HRVATSKOG JEZIKA I STVARANJE NACIONALIZIRANIH POLITICKIH SUBJEKATA KROZ JEZIK?: Pogled iz ocista drustvenih i humanistickih znanosti
Author
Hodges, Andrew; Abercrombie, Amelia; Balazev, Marina; Costa, James; Kapovic, Mate; Markovic, Jelena; Petrovic, Tanja; Spasic, Ivana
Pages
3-91,251
Publication year
2016
Publication date
2016
Publisher
Hrvatsko Etnolosko Drustvo
ISSN
03511944
e-ISSN
13330993
Source type
Scholarly Journal
Language of publication
English
ProQuest document ID
1858617278
Copyright
Copyright Hrvatsko Etnolosko Drustvo 2016