NAUTICKI TURIZAM - DEFINICIJE I DILEME/Nautical Tourism - Definitions and Dilemmas

Headnote

UDK 338.48:797.1

Prethodno priopcenje

Preliminary communication

Sazetak

Nauticki turizam fenomen je koji je u protekla tri desetljeca zabiljezio jednu od najvisih razvojnih stopa poznatih u europskom i hrvatskom gospodarstvu. Ekonomski prognosticari razvoja turizma slazu se da se nauticki turizam nalazi u pocetnom razvojnom razdoblju i da se visoki rezultati tek ocekivaju. Razvoj nautickog turizma sa znanstvenog aspekta nedostatno je zastupljen u turistickoj znanosti. Za Hrvatsku to je nova gospodarska razvojna sansa, sto je potaknulo sve zivlju znanstvenu i istrazivacku aktivnost u nas i opcenito na Mediteranu. Da bi se bolje razumjelo sto se moze ocekivati od nautickog turizma, potrebno ga je prije svega definirati, i to kao multifunkcionalnu djelatnost. Vec postojecoj definiciji i razvrstavanju nautickog turizma nastalima u humanistickoj skoli u Zadru, potrebno je suceliti i pridruziti nove oblike definiranja i razvrstavanja.

U tom smislu, nauticki se turizam definira s nekoliko prakticnih i znanstvenih aspekata, ali najjednostavnije bi bilo: nauticki je turizam multifunkcionalna turisticka djelatnost s veoma izrazenom pomorskom komponentom.

Prakticna podjela nautickog turizma temelji se na nekoliko izvora, i to na legislativnom i statistickom, kojemu pridruzujemo Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti. Tako se nametnula osnovna podjela nautickog turizma na:

1. luke nautickog turizma,

2. charter,

3. cruising.

Unutar te podjele praksa je uputila i na druge podvrste pa ih je potrebno znanstveno istraziti i razvrstati.

Zasto je ovakvo razvrstavanje prakticno i logicno? Sto je uporiste znanstvenom definiranju nautickog turizma s prakticnog aspekta? Negira li taj prakticni pristup razvrstavanje Humanisticke skole? Zbog cega definiramo i razvrstavamo nauticki turizam? Sve su to pitanja na koja se u ovom clanku daje iscrpan odgovor.

Kljucne rijeci: cilj definiranja, metodologija definiranja, izvori definiranja, humanisticka skola nautickog turizma, znanstveno-prakticna skola nautickog turizma, razvrstavanje nautickog turizma, luke nautickog turizma, charter, cruising.

Summary

Nautical tourism is a phenomenon which has recorded in the last three decades one of the most developed rate well-known in European and Croatian economy. Economic predictors of tourism development agree that nautical tourism is at the initial developing period and the valuable developed results are only to be expected. The development of nautical tourism from the scientific print of view has not been sufficiently presented in touristic science. Nautical tourism means a new economic developing chance for Croatia and that has stimulated ever growing, vivid, scientific and research activity in Croatia and on the Mediterranean. To understand better what we can expect from nautical tourism, first of all, it is necessary to define it. Nautical tourism, being a multifunctional activity, is possible to be investigated and defined in multi-disciplinary way. It is necessary to confront and add some new forms of defining and classification to already existing, definition and classification of nautical tourism developed at the School of Humanistic Science - Zadar.

In this respect nautical tourism is defined with some practical and scientific aspects but the simplest definition is nautical tourism is a multi-functional touristic activity with a very emphasized nautical component.

A practical division of nautical tourism is based on several sources, legislative, statistical which is added by National classification activity. In that way the basic classification of nautical tourism has been imposed:

1. Ports of nautical tourism

2. Charter

3. Cruising

Within this division the practice has been shown other sub-divisions which are necessary to be investigated and classified.

Why is this classification practical and logical? What is the point to scientific definition of nautical tourism from practical aspect? Does the practical classification of nautical tourism negate classification of the School of Humanistic Science? Why is nautical tourism defined and classified. All these questions have been answered here in detail.

Key words: purpose of defining, methodology of defining, sources of defining, humanistic school of nautical tourism, scientific-practical school of nautical tourism, classification of nautical tourism, ports of nautical tourism, charter, cruising.

1. Uvodno obrazlozenje ili zasto definicija?

Introductory Explanation or Why a Definition?

Definiranje nekog pojma ima svoj razlog i pristup.

Zasto zelimo dati jasnu definiciju nautickog turizma? Kada govorimo o nautickom turizmu, cini se, na prvi pogled, da je sve jasno. No je li to bas tako? Sto je to nauticki turizam? Sto se sve u njega ubraja? I na kraju, zasto to pitamo?

Nauticki turizam, kao jedan od novijih pojmova, profilirao se kao pojam koji se, vrlo cesto, srece u poslovnim krugovima kao djelatnost novijega datuma. Njime se bave pomorski i turisticki orijentirani studiji. S obzirom na to da su poslovni i financijski rezultati nautickog turizma sve zapazeniji, i od iznimnoga su interesa za nacionalno gospodarstvo, tim se pojmom bavi i sluzbena legislativa i politika, te se on posebno evidentira u sluzbenoj statistici. Analiziramo li uporabu tog pojma u praksi, vec na prvi pogled mozemo uociti da on nije jasno i transparentno definiran. Razlike u njegovu shvacanju sve su vece sto se dublje ulazi u ovu problematiku, a kad se taj pojam pokusa odrediti na temelju vrste definiranja (realno, konceptualno, preskriptivno, nominalno ili neko drugo), posve je jasno da je pojam nautickog turizma dosad ostao nedefiniran.

Ako znamo da je definicija logican postupak kojim se odreduje sadrzaj nekoga pojma koji treba izvesti s pomocu najblizega rodnog pojma i vrsne razlike, uocavamo potpunu nejasnocu pojma nautickog turizma.

Razvoj nautickog turizma i njegovi dobri poslovni rezultati nisu donedavno praceni adekvatnim istrazivanjem, a sto je inace osnovni zadatak znanosti. Ako znamo da su osnovna nacela definiranja nekoga pojma sveobuhvatnost, konciznost, sadrzajnost i jasnost - onda mozemo zakljuciti da ovaj pojam tako treba definirati.

2. Dileme u definiranju nautickog turizma

Dilemmas in Defining Nautical Tourism

Nauticki turizam pojavio se kao uspjesna gospodarska djelatnost. Njezin razvoj trazio je adekvatne kadrove i njihovu edukaciju. Vrijedno je pritom napomenuti da je prva katedra nautickog turizma osnovana 1974. godine na Pedagoskoj akademiji u Zadru, pod vodstvom prof. dr. sc. Vlatka Jadresica, jednoga od pionira nautickog turizma u Hrvatskoj. Pedagoska akademija razvila je tzv. humanisticku skolu nautickog turizma, pa je razvrstavanje nautickog turizma prema kriterijima te skole specificno.

Uskoro zatim pojavio se studij "Upravljanje lucicama i marinama" na pomorskim fakultetima, a na nekim ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj, posebno u priobalnim sveucilistima, formirane su i katedre nautickog turizma, pa se ta djelatnost pocela vrlo uspjesno proucavati s vise znanstvenih aspekata, sto je potvrda njegove multidisciplinarnosti. Sve je to proizvelo stanovit kaos u njegovu shvacanju jer se izucavanje nautickog turizma prosirilo i na neke druge studije, kao na studij geografije. To je pridonijelo, na prvi pogled, nejasnom definiranju njegova pojma, pa nedvojbeno potvrduje potrebu multidisciplinarnoga pristupa, poradi cega se jos vise istice slozenost njegova definiranja.

U domeni nacionalne legislative, nauticki je turizam odigrao posebnu ulogu. Kako?

Shvativsi da je nauticki turizam sve zanimljiviji za nacionalno gospodarstvo, drzavna administracija preuzela je aktivnu ulogu u njegovu razvoju, sto se prvenstveno odnosi na donosenje adekvatne legislative. Tijekom tog postupka pokazalo se da je nauticki turizam, zbog tematskih podrucja svoje djelatnosti, povezan s nekoliko ministarstava, i to s: Ministarstvom turizma, Ministarstvom pomorstva prometa i veza, Ministarstvom zastite okolisa, prostornog uredenja i graditeljstva, Ministarstvom razvitka, a povremeno i s drugim ministarstvima. Ipak, u tome se posebno isticu svojim djelovanjem Ministarstvo turizma i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, sto se posebno intenziviralo zadnjih 5-6 godina, kad je drzavna administracija donijela vise podzakonskih akata koji reguliraju problematiku nautickog turizma. Usto je i taj problem izrazite dvojne kompetencije rijesen osnivanjem zajednickog Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Novi ustroj ministarstva pridonio je uskladbi na administrativnoj razini, ali nije rijesio nas problem definiranja tog pojma, posebno kad je rijec o definiranju nautickog turizma kao gospodarske djelatnosti.

Ipak, bez obzira na taj nedostatak nauticki se turizam ubrzano razvijao profilirajuci nove subdjelatnosti i nove kadrovske profile, kao njegove aktivne subjekte. Klasicne luke pocele su mijenjati svoj profil i namjenu, industrija plovila dijelom se usmjerila i specijalizirala za plovila namijenjena rekreaciji, razonodi, krstarenju, transoceanskim regatama i slicno, a pojavile su se i nove djelatnosti.

3. Izvori sustavnog definiranja

Sources of Systematic Defining

"Pomaknut cu kuglu zemaljsku ako mi date jednu cvrstu tocku", rekao je Arhimed isticuci vaznost oslonca. Po tom uzoru i mi isticemo da je moguce definirati svaki pojam ako imamo izvor definiranja kao njegovu polazisnu tocku.

Gdje je ta tocka? Znaci li definiranje nekog pojma i njegovo konacno odredenje? Je li ono u dinamicnom gospodarstvu moguce?

Zivimo u uvjetima dinamicnih promjena koje upucuju na relativnost svih tvrdih i konacnih stavova, pa tako i definicijâ. Definirati pojam mozemo s mnogo aspekata, ovisno o tome sto je svrha definiranja, a to je u nasem nastojanju jasna prakticna gospodarska i istrazivacka funkcija. Iz te prakticne gospodarske funkcije dolazimo do znanstvene potrebe definiranja, koja je s gospodarstvom uvijek u mrtvoj utrci jer jedna drugu poticu i uvjetuju, a u ovom je slucaju znanost ocito zaostala.

Ako znamo da se uredeno drustvo i uredeno gospodarstvo temelje na nacionalnoj legislativi, onda tu cvrstu tocku trebamo potraziti upravo u njoj. Legislativa je dobar izvor jer, ako je ispravno shvatimo, vidjet cemo da ona nije sama, vec je dio makrosustava kojim se zele postici zacrtani gospodarski i razvojni ciljevi uredenoga drustva. Legislativa u funkciji definiranja nautickog turizma dio je slozenoga sustava koji se sastoji od tri subizvora, cinitelja, sto mozemo graficki prikazati.

Dakle, sustav definiranja nasega pojma cine relevantna nacionalna legislativa lex specialis zakona i podzakonskih akata, Jedinstvena klasifikacija djelatnosti (JKD), to jest Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD)1, koja je uskladena s europskom klasifikacijom, te statistika.

3.1. Nacionalna legislativa - lex specialis nautickog turizma

National Legislation - Lex Specialis - of Nautical Tourism

Svaka zemlja, pa tako i Hrvatska, u domeni svojih strateskih gospodarskih interesa trudi se legislativom regulirati stanje u odredenoj djelatnosti koja joj je od interesa, i to tako da na temelju relevantne legislative definira i zastiti svoje interese. To je i razlog sto svaka drzava neku djelatnost regulira drugacije nego neka druga zemlja. Te su razlike posebno izrazene kad usporedujemo nacin reguliranja neke djelatnosti promatrano s pozicija reguliranja turisticki emitivne i receptivne zemlje. Ipak, i tu treba imati velik stupanj opreza jer ne postoje apsolutno emitivna i apsolutno receptivna zemlja.

Hrvatska, kao dominantno receptivna zemlja u nautickom turizmu, pozicionirala je nauticki turizam kao djelatnost od strateskog interesa, na takav nacin koji ocrtava njezinu razvojnu politiku i ulogu drzave u tome. Izrazito ziva aktivnost hrvatske drzavne administracije na planu legislativnog reguliranja nautickog turizma odvija se od kraja 90-ih godina do danas. U tom razdoblju Hrvatska je izgradila vrlo bogat legislativni sustav koji se odnosi na nauticki turizam. Njegov model mogli bismo prikazati graficki.

Nauticki turizam, kao spoj turizma i pomorstva, reguliran je s dva osnovna zakona na kojima se bazira njegov razvoj i djelovanje, a to su:

- Zakon o turistickoj djelatnost iz 1996. godine (NN, 8/96.),

- Pomorski zakonik iz 2004. godine (NN, 181/2004.).

U skupini lex specialis zakona koji se odnose i na nautickoturisticku djelatnost, mozemo navesti nekoliko najvaznijih, kao:

- Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN, 158/2003.),

- Zakon o koncesijama (NN, 89/92.) (u pripremi novi zakon - podatak na Internetu),

- Zakon o plovidbi unutarnjim vodama (NN, 19/1998.),

- Zakon o luckim kapetanijama (NN, 124/1997.),

- Zakon o hrvatskom registru brodova (NN, 81/96.),

- Zakon o Plovputu (NN, 73/97.).

Navedeni zakoni obraduju pomorski i turisticki aspekt nautickog turizma, ali je njihova uloga posebno vazna iz razloga sto su oni nositelji razvoja legislativnoga sustava nautickog turizma. Razina njihova donosenja je parlamentarna. Oni daju podlogu za detaljnju razradu nautickog turizma i njegovih cinitelja kroz pravilnike, uredbe, odluke i naredbe sa zakonskom snagom, koji su spusteni na razinu ovlastenoga ministarstva ili ministarstava.

Vazni pravilnici, uredbe, odluke i naredbe sa zakonskom snagom koji se ticu nautickog turizma su sljedeci:

- Pravilnik o zvanjima i uvjetima za stjecanje zvanja clanova posade trgovackih brodova unutarnje plovidbe Republike Hrvatske (NN, 171/2003.),

- Pravilnik o uvjetima koje mora zadovoljavati plovni objekt, te fizicka ili pravna osoba koja obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila (NN, 41/2005.),

- Pravilnik o brodicama i jahtama (NN, 27/2005.),

- Pravilnik o turistickim uslugama u nautickom turizmu koje moze pruzati gradanin (NN, 109/96.),

- Pravilnik o vrstama i kategorijama plovnih objekata nautickog turizma (NN, 11/1997.),

- Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautickog turizma (NN, 142/99.),

- Pravilnik o sadrzaju, obrascima i nacinu vodenja brodskih isprava i knjiga brodova trgovacke mornarice (NN, 55/91.).

Vazne uredbe, odluke i naredbe su:

- Uredba o uvjetima za dolazak i boravak stranih jahti i brodica namijenjenih sportu i razonodi u unutarnjim vodama u teritorijalnom moru Republike Hrvatske (NN, 40/2006.),

- Uredba o odredivanju gradevina od vaznosti za Republiku Hrvatsku (NN, 6/2000.),

- Uredba o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (NN, 23/2004.),

- Uredba o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru (NN, 36/2004.),

- Uredba o uredenju i zastiti zasticenog obalnog podrucja mora (NN, 128/2004.),

- odluke o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog koristenja luke posebne namjene - Luke nautickog turizma »naziv marine« (donose se pojedinacno u "Narodnim novinama"),

- Naredba o visini naknade za upis broda, jahte i brodice u upisnik brodova, odnosno jahti i ocevidnik brodica (NN, 41/2005.),

- Naredba o visini naknade za privremeno obavljanje djelatnosti iznajmljivanja jahti i brodica (NN, 2/2005.),

- Naredba o visini naknade za sigurnost plovidbe koju placaju strane jahte i brodice (NN, 2/2005.).

Uz navedene zakone, pravilnike, uredbe, odluke i naredbe sa zakonskom snagom tematiku nautickog turizma dodiruju i mnogi drugi zakoni i podzakonski akti koji se bave drugim gospodarskim podrucjima, kao na primjer gradenjem, komunikacijskim sustavima, prometom i drugim.

Radi pojasnjena doprinosa razvoju nautickog turizma kroz razvoj legislative u Hrvatskoj, dajemo konkretno obrazlozenje i reguliranje temeljnih cinitelja u ovoj djelatnosti.

- Luke nautickog turizma regulirane su »Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautickog turizma« (NN, 142/99.), uz vise dopuna toga pravilnika. U razvoju luka nautickog turizma javlja se potreba za uvodenjem novog pojma nauticke lucice, za sto se ocekuje reguliranje dopunom Pravilnika u najskorije vrijeme.

- Plovila nautickog turizma u smislu kategorizacije i odredivanja minimalnih tehnickih uvjeta regulirana su »Pravilnikom o vrstama i kategorijama plovnih objekata nautickog turizma« (NN, 11/1997.) i s vise dopuna toga pravilnika.

- Skipper, kao istaknuti subjekt nautickog turizma i nauticar koji se komercijalno bavi prijevozom turista i upravljanjem jahtama, reguliran je manjim dijelom »Pomorskim zakonikom«, a detaljno »Pravilnikom o brodicama i jahtama« (NN, 27/2005.). Taj pravilnik regulira gotovo sve pojmove koji se odnose na plovila i plovidbu, pa i osnovne uvjete gradnje plovila i nacin upisa u registar.

- Charter, u smislu definiranja plovila, nacina poslovanja i registriranja poslovanja, reguliran je »Pravilnikom o uvjetima koje mora zadovoljavati plovni objekt, te fizicka ili pravna osoba koja obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila« (NN, 41/2005.). Problematika poslovanja chartera jednim je dijelom regulirana »Pravilnikom o brodicama i jahtama« (NN, 27/2005.) i »Naredbom o visini naknade za upis broda, jahte i brodice u upisnik brodova, odnosno jahti i ocevidnik brodica« (NN, 2/2005.) .

- Vinjeta i druge naknade te reguliranje strane jahte u plovidbi hrvatskim dijelom Jadrana obuhvaceni su »Uredbom o uvjetima za dolazak i boravak stranih jahti i brodica namijenjenih sportu i razonodi u unutarnjim vodama u teritorijalnom moru Republike Hrvatske« (NN, 40/2006.) i »Naredbom o visini naknade za upis broda, jahte i brodice u upisnik brodova, odnosno jahti i ocevidnik brodica« (NN, 41/2005.).

- Koncesija, kao vrlo vazna karakteristika poslovanja luka nautickog turizma, regulirana je »Zakonom o koncesijama« (NN, 89/92.) i »Uredbom o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru« (NN, 23/2004.), a rjesava se na drzavnoj i na zupanijskoj razini na temelju odluka o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog koristenja luke posebne namjene - luke nautickog turizma »naziv marine«, a objavljuje se pojedinacno u »Narodnim novinama«.

- Plovni putevi, odrzavanje objekata vaznih za sigurnost plovidbe (svjetionici), obavljanje radijske sluzbe i istrazivacki radovi zakonski su regulirani »Zakonom o Plovputu« (NN, 73/97.). Na temelju toga zakona omogucena je realizacija zanimljivog projekta nauticke turisticke ponude - svjetionika kao posebne i specificne ponude.

- Tko se moze i kako baviti nautickim turizmom, u domeni maloga osobnog poduzetnistva regulirano je »Pravilnikom o turistickim uslugama u nautickom turizmu koje moze pruzati gradanin« (NN, 109/96.).

Problematika gradnje u pomorskom pojasu, ekologija i druge vazne teme reguliraju se nizom ostalih zakona i podzakonskih akata.

Ova zakonska regulativa dozivljava dogradnju dopunom zakona i podzakonskih akata, sto potvrduje dinamicnost legislativnog sustava, a ocituje se i u redizajniranju ovlastenosti, posebno u postupnom jacanju zupanijske razine odlucivanja. Time se pojacava motiviranost boljom povezanoscu administracije s regionalnim i lokalnim gospodarstvom, cime se pridonosi boljem upravljanju resursima. Posebno dobre rezultate tako profilirane suradnje administracije i nautickog turizma postizu nase zapadne zupanije na Jadranu.

3.2. Statistika

Statistics

Statistika je vrlo vazan dio drzavnog sustava koji uzimamo kao jedan od izvora pri definiranju nautickoga turizma.2 U cemu je pritom vaznost statistike?

Kao sto znamo, statistika je znanost koja se bavi proucavanjem masovnih pojava i utvrdivanjem slicnosti i razlika medu njima. Subjekti nautickog turizma su turisti kojima, zbog specificnog nacina konzumiranja nautickog turizma, dajemo ime nauticari, ali nauticari su samo aktivniji subjekti nautickog turizma, a svi ostali su subjekti/turisti, kao i u klasicnom turizmu. U postupku definiranja turizma statistika je morala najprije definirati turista kao pojedinca kako bi na taj nacin definirala turizam kao djelatnost. Taj je redoslijed logican ako znamo da su tablice osnovni nacin statistickog prikaza i statisticke analiticke komunikacije. Dakle, statistika je regulirala tko se ubraja u turiste, a tko ne, da bi medunarodno udruzenje znanstvenih turistickih eksperata (AIEST) prihvatilo preskriptivnu definiciju turizma W. Kurzikera i K. Krafta, koja glasi: »Turizam je skup odnosa i pojava nastalih prilikom putovanja i boravka stranaca u nekom kraju ukoliko taj boravak ne znaci stalno nastanjivanje i nije vezan za stjecanje zarade.«3 Buduci da se statistika bavi nautickim turizmom kao dijelom turizma, njezina je uloga u definiranju i razvrstavanju nautickog turizma vrlo bitna. Nauticki je turizam, u hrvatskim uvjetima, ispunio cetiri osnovna kriterija selektivne turisticke vrste:4

- trzisnu prepoznatljivost,

- troskovnu dominantnost u strukturi troskova nauticara,

- dodatnu potraznju nauticara koja se izdvaja iz klasicnog turizma, a realizira se kroz dodatnu ponudu nautickog turizma,

- statisticki dovoljno masovan da bi bio statisticki signifikantan.

Kako je nauticki turizam ispunio navedena cetiri osnovna kriterija selektivne gospodarske i turisticke vrste, statistika ga evidentira i analizira kao oblikovani turisticki fenomen. Navedeno mu je pribavilo posebno mjesto u statistici i statistickim istrazivanjima, a koja su sve cesca i kompleksnija. Prioritetan je zadatak statistike razluciti i definirati nauticare kao subjekte u nautickom turizmu, sto je ona i uradila.

3.3. Nacionalna klasifikacija djelatnosti

National Classification of Activities

Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD), ili Jedinstvena klasifikacija djelatnosti (JKD), drzavni je dokument koji je na poseban nacin prikladan za daljnju upotrebu u zakonodavstvu i statistici, a kojim se definiraju sve gospodarske djelatnosti. Svaka europska zemlja uskladila je taj dokument s klasifikacijom Europske unije (NACE Rev. 1.), a koja je sukladna medunarodnoj standardnoj klasifikaciji djelatnosti Ujedinjenih naroda (ISIC Rev. 3.). Nacionalna klasifikacija djelatnosti relativno je stalan dokument koji se uskladuje ovisno o razvoju gospodarstva i promjena u klasifikacijama vise razine, kao sto su NACE i ISIC. Proslo uskladenje NKD-a u Hrvatskoj izvrseno je krajem 2002. godine, a objavljeno je u »Narodnim novinama«, 52/2003. Pri obrazlozenju NKD-a kao vaznog cinitelja u definiranju nautickog turizma kao djelatnosti, potrebno je dati dodatna obrazlozenja. NKD je, kao sto smo rekli, drzavni dokument u obliku popisa svih gospodarskih djelatnosti, napravljenoga po posebnim kriterijima. Uloga NKD-a je prvenstveno statisticka, manje gospodarska, te je kao takva na prvi pogled nelogicna. Tako, charter i cruising nalazimo u podrucju 61 - »vodeni prijevoz« i 71 - »iznajmljivanje opreme i strojeva bez rukovatelja«, a »poslovanje marina« nalazimo u podrucju 92 - »rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti«. Prema istoj klasifikaciji, poslovanje turoperatora i turistickih agencija, pa i pruzanje usluga turistima, nalazimo u podrucju 63 - »pratece i pomocne djelatnosti u prijevozu«. Takve i slicne nelogicnosti susrecu se i za druge djelatnosti, te je jasno da je uloga NKD-a podredena drugom cilju i svrsi - prvenstveno statistickoj. Zbog toga treba biti oprezan pri uporabi NKD-a i odredivanju njegove uloge u definiranju nekoga gospodarskog pojma. U definiranju nautickog turizma uloga NKD-a sastojala se u definiranja tri njegove temeljne djelatnosti, sto je NKD ispunio evidentirajuci njegove tri selektivne vrste. Uz doprinos lex specialis hrvatske legislative, Hrvatska je tocno odredila osnovne vrste i podvrste nautickog turizma, te njihovo mjesto i ulogu u nacionalnom gospodarstvu.

Dakle, NKD Republike Hrvatske u podrucjima NKD-a 61, 71 i 92 definira djelatnosti od vaznosti za shvacanje nautickog turizma.

Ipak treba reci da se statisticka metoda, vrlo cesta pri definiranju nautickog turizma, odnosi na reguliranje djelatnosti i podredena je osnovnoj svrsi, nomenklaturi djelatnosti, dakle potrebama statistike. Nomenklatura djelatnosti, kao drzavni dokument, vrlo dobro i precizno definira i klasificira sve gospodarske djelatnosti, ali se ne bavi definiranjem pojma nautickog turizma. Zbog toga mislimo da statisticka metoda ne pridonosi usporednom definiranju nautickoga turizma, vec specificiranju njegovih vrsta i oblika kao gospodarske djelatnosti, iz cega izvlacimo pojam nautickog turizma. Ta uloga statisticke metode i NKD-a kao njezina dijela, vrlo je vazna.

4. Definiranje nautickog turizma, suprotstavljeni ili dopunjujuci pristupi?

Defining of Nautical Tourism, Opposite or Supplementary Approaches

U domeni znanstvenog istrazivanja nautickog turizma profilirala su se dva pristupa:

a) znanstveno-prakticni pristup,

b) humanisticka skola nautickog turizma.

Iz daljnjeg obrazlozenja vidjet cemo da se ti pristupi medusobno dopunjuju pridonoseci znanstvenom istrazivanju nautickog turizma i prakticnoj implementaciji istrazivackih rezultata.

4.1. Znanstveno-prakticni pristup proucavanju nautickog turizma

Scientific-practical Approach to Study of Nautical Tourism

Kao sto smo obrazlozili, tri su osnovna izvora iz kojih izvodimo i definiramo pojam nautickog turizma.

Zakonsko reguliranje nautickog turizma definirano je »Zakonom o turistickoj djelatnosti«, koji kaze:5 »Nauticki turizam je plovidba i boravak turista - nauticara na plovnim objektima (jahta, brodica i sl.), kao i boravak u lukama nautickog turizma radi odmora i rekreacije.« Takvom se definicijom regulira i definira nauticki turizam kao gospodarska djelatnost, cime se zakonski definira nacin gospodarenja. Radi pojasnjenja djelatnosti nautickog turizma u Zakonu se clankom 53. definiraju i grupiraju usluge nautickog turizma kao:

1. iznajmljivanje prostora uz uredenu i djelomicno ili potpuno zasticenu obalu (u daljnjem tekstu: vez) za smjestaj plovnih objekata i turista nauticara koji borave na njima,

2. iznajmljivanje plovnih objekata za odmor i rekreaciju (charter, cruising i sl.),

3. usluge skipera,

4. prihvat, cuvanje i odrzavanje plovnih objekata na vezu u moru i suhom vezu,

5. usluge opskrbe nauticara (vodom, gorivom, namirnicama, rezervnim dijelovima, opremom i sl.),

6. uredenje i priprema plovnih objekata,

7. davanje razlicitih informacija nauticarima (vremenska prognoza, nauticki vodici i sl.),

8. skole jedrenja, obuke za skipere i voditelje brodica,

9. druge usluge za potrebe nautickog turizma.

Takva legislativna definicija, s aspekta zakona i specificiranja djelatnosti, posve zadovoljava svrhu definiranja. Ona se koristi i pojmovima chartera, cruisinga i najma vezova, te poslovanja marina.

Osnovna klasifikacija nautickog turizma koju nalazimo u NKD-u je:6

* Podrucje 61 - Vodeni prijevoz (cruising):

- 61.10.1 pomorski i obalni prijevoz putnika:

- iznajmljivanje brodova i camaca s posadom (charter),

- prijevoz brodovima ili camcima za izlete, kruzna putovanja i razgledavanje (cruising),

- iznajmljivanje plovila s rukovateljem (charter).

* Podrucje 71 - Iznajmljivanje strojeva i opreme bez rukovatelja:

- 71.22 Iznajmljivanje plovnih prijevoznih sredstava (charter),

- 71.22.0 Iznajmljivanje plovnih prijevoznih sredstava (charter),

- 71.40.1 Iznajmljivanje sportske opreme - iznajmljivanje camaca za zabavu (charter).

* Podrucje 92 - Rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti; podskupina

- 92.62.1 Djelatnosti marina (poslovanje marina).

Kao sto smo naglasili, NKD ima za nas ulogu potvrde postojanja prepoznatljivih djelatnosti kao priznatih selektivnih vrsta nautickog turizma. Time je uloga NKD-a zavrsena i tu pocinje uloga nacionalne legislative, koja zakonima lex specialis definira svaku od tih vrsta i razvrstava subdjelatnosti, subjekte i objekte unutar njih. Na taj nacin definiran je nacionalni sustav, u kojemu se nautickom turizmu daje poseban gospodarski znacaj.

Iz svega mozemo definiranju pojma nautickog turizma, koje je proizislo iz Zakona o turizmu, pridruziti definiciju koju izvodimo iz definicije turizma kao:7 Nauticki turizam je ukupnost aktivnosti i odnosa koji su uzrokovani boravkom turista nauticara u lukama nautickog turizma ili izvan njih, te koristenjem plovnih objekata i drugih objekata vezanih za nauticku turisticku djelatnost, radi rekreacije, sporta, razonode i drugih potreba.8 Ta definicija ima elemente realne, konceptualne i nominalne definicije jer rasvjetljava bit stvari, odreduje njegov sadrzaj i pojasnjava znacenje rijeci.

U cemu smatramo definiciju prihvatljivom s obzirom na objektivne okolnosti u kojima se odvija nautickoturisticka djelatnost?

1. Da bismo primijenili kriterij sveobuhvatnosti, koliko je god bilo moguce odbacili smo zamku da ulazimo u detaljiziranje nautickoturistickih djelatnosti. Naime, analiza TOMAS 2004, kao i druge analize, pokazala je da plovidba na plovilima nije uvjet nautickog turizma. Jedan dio korisnika nauticke turisticke ponude boravi na plovilu, a da tijekom cijelog svog boravka ne isplove. Osim toga, cruising kao veliki svjetski business, koji spada u nauticki turizam, obuhvacamo ovom definicijom tako da se ne ogranicavamo samo na luke nautickog turizma vec uvodimo i plovila kao sredstvo. Zato smo rijec plovidba zamijenili rijecju koristenje, sto je sveobuhvatnije, a time i primjerenije situaciji.

2. Nauticari ne borave samo u lukama nautickoga turizma nego i u uvalama ili na »divljem vezu«, pa je tu cinjenicu trebalo uzeti u obzir. Prevladava misljenje da je potrebno dopustiti nauticaru nocenje izvan »kliseja« luke nautickog turizma, to prije sto je rijec o karakteristici koja privlaci turiste na hrvatski dio Jadrana. Razvoj nautickog turizma u smislu odrzivog razvoja, koji podrazumijeva limitiranje saturacije obale, poradi zastite prirode kao motivacijskog turistickog resursa, potencira multidisciplinarno istrazivanje obale.9 Zbog toga smo u definiciju uveli pojam »ili izvan nje« (misli se na luku nautickog turizma).

3. U definiciju smo uz neizostavni pojam »plovilo«, ubacili »i drugih objekata povezanih s nautickoturistickom djelatnosti« jer se sama djelatnost siri zbog svoje diversifikacije. Tako je nocenje u okviru nautickoturisticke ponude sve cesce povezano s nocenjem u objektima koji su sastavni dio ponude marina na Mediteranu. Pojavljuju se i druge aktivnosti i vrste plovila (turisticke podmornice i batiskafi) koja se razvrstavaju u domeni nautickog turizma lokacijski vezana za luke nautickog turizma.10

4. Osim sporta, rekreacije i razonode, koji obuhvacaju gotovo sve ljudske potrebe i interesne sadrzaje u potraznji nautickog turizma, uveli smo pojam »i drugih potreba«. Razlog je tome potraznja koja se gotovo svakodnevno siri u smislu motiva i dio je sve jacega, vertikalno izrazenog, strateskog menadzmenta marina, kao najviseg stupnja kvalitete ponude.

U biti, ova definicija sadrzava sve elemente nautickoturisticke djelatnosti koje su uocili i drugi autori. Ipak, kao svaka nova definicija, vise se priblizava objektivnim pojavama uocenima u nacinu konzumiranja nautickoturistickih proizvoda, a ne samo proizvoda luka nautickog turizma. Treba medutim naglasiti da su turizam i nauticki turizam izvedeni pojmovi sto predstavljaju skup djelatnosti koje se u njih svrstavaju, a koje se mogu s vremenom mijenjati i dopunjavati. Zbog toga kazemo da je nauticki turizam multidisciplinarna djelatnost koja nije jednoznacno odredena.

Radi jednostavnosti definiranja pojma nautickog turizma i njegove uporabe u svakodnevnoj praksi, predlazemo ovakvu definiciju: Nauticki turizam je multifunkcionalna turisticka djelatnost s vrlo izrazenom pomorskom komponentom.11

Ta jednostavna i prakticna definicija istice osnovne karakteristike nautickog turizma koje ga svrstavaju u turisticku djelatnost, gdje se uz turisticko znanje traze i pomorske vjestine i znanja.

I nadalje ostaje pitanje sto sve, u gospodarskom smislu, podrazumijeva pojam nautickog turizma.

Kao sto smo naveli, »Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautickog turizma« (NN, 142/99.), »Pravilnik o vrstama i kategorijama plovnih objekata nautickog turizma« (NN, 11/1997.) i »Pravilnik o brodicama i jahtama« (NN, 27/2005.) tri su kljucna pravilnika koja pridonose pojasnjenju razvrstavanja osnovnih djelatnosti nautickog turizma. Na temelju tih pravilnika, koji reguliraju djelatnosti poslovanja luka nautickog turizma, djelatnosti chartera i djelatnosti cruisinga, poradi detaljnijega pojasnjenja prikazat cemo nauticki turizam i njegove osnovne djelatnosti graficki sljedecim modelom.

Kao sto vidimo iz prikazanog modela djelatnosti nautickog turizma, ova je djelatnost vrlo slozena i jos uvijek nedovoljno obradena. To nam potvrduju i neki vrlo vazni drzavni razvojni dokumenti, kao »Strategija razvoja nautickog turizma RH«,12 u kojoj se charter jedva pojmovno spominje, a o cruisingu nema ni rijeci. Time ne zelimo umanjiti vrijednost toga drzavnog dokumenta, vec zelimo uputiti na problem definiranja ovog pojma, koji se jos uvijek dominantno vezuje za luke nautickog turizma, ili samo za marine. Vaznost je luka nautickog turizma neosporna, ali to ne negira vaznost cruisinga i chartera.13 Upozoravamo na izvjesnost da ce cruising, kako domaci tako i svjetski, vrlo brzo promijeniti profil najvecih hrvatskih luka, sto upucuje na potrebu jasnog definiranja, shvacanja i tretmana nautickog turizma kao slozene djelatnosti.

4.2. Humanisticka skola nautickoga turizma

Humanistic School of Nautical Tourism

Kao jednu od klasicnih skola u kojoj je zastupljen nauticki turizam vrijedno je spomenuti humanisticku skolu nautickog turizma 70-ih godina pri Pedagoskoj akademiji u Zadru. Uz izucavanje drustvenih i socijalnih aspekata nautickog turizma kojima se pridonosi njegovu odrzivom razvoju, ta skola dala je i specificne podjele nautickog turizma i njegovih turistickih vrsta koje stavljaju u srediste razmatranja covjeka/turista kao korisnika turistickih usluga. U cemu je svrha i doprinos tih podjela? One imaju za cilj razmotriti sve pozitivne i negativne drustveno-socioloske aspekte u razvoju nautickog turizma i upozoriti na njih, ako je moguce, prije njihova nastanka.14

Razvrstavanje osnovnih vrsta nautickog turizma s obzirom na prevladavajuci motiv koji ih oblikuje, omogucuje nam da razlikujemo ove tipove nautickog turizma: mobilni, plovidbeni, kupalisni, boravisni, sportski, zimovalisni, izletnicki, ribolovni, kulturni, zdravstveni i ambijentalni.

Sa stajalista velicine i vrste plovila, nauticki turizam dijelimo na:

- brodski ili »veliki« (putnicki, putnicko-turisticki brodovi, putnicko-teretni brodovi, trajekti, ferry boat i hidrokrilni brodovi, brodovi - plovece kuce ili ploveci hoteli i sl.),

- jahting turizam (jahte raznih tipova i velicina za krstarenje i izlete),

- moto-nauticki turizam (jedrilice, camci s motorom i bez njega, gliseri razlicitih vrsta, raznovrsna plovila za sport i rekreaciju, specijalna plovila za podvodnu aktivnost itd.).

S gledista udjela, opsega i podrucja plovidbe te znacenja u nautickom turizmu, razlikujemo:

- »veliki« nauticki turizam (plovidba u vecim plovnim objektima - oceanska krstarenja, krstarenja u zatvorenim morima, cruising, duzi izleti, charteri),

- »mali« nauticki turizam ili zabavna navigacija (suvremeno malo brodarstvo -»mala ili 4. flota«, jahte, jedrilice, sportski camci, gliseri, razni plovni objekti za zabavu i dokolicu i sl.).

Sa stajalista organizacije plovidbe razlikujemo ove podvrste nautickog turizma:

- individualni,

- grupni - masovni,

- nauticki turizam u konvojima.

Podjela nautickog turizma prema itinererima (planu plovidbe):

- u zatvorenim morima, rijekama i jezerima,

- prekomorski i oceanski - lokalni,

- nacionalni,

- medunarodni.

Tipovi nautickog turizma prema svrsi plovidbe:

- izletnicki,

- krstarenje, jedrenje,

- plovidba radi sporta i razonode,

- podvodna plovidba,

- kombinirani i brzi turisticki prijevoz.

Podjela nautickog turizma prema sektorima (podrucjima):

- obalni,

- kupalisni (razlicita plovila-vozila za rekreaciju i sport na moru na nozni, rucni ili motorni pogon),

- nauticki kamping,

- ladanjski (boravisni) u turistickim lukama,

- nauticki turizam na otvorenim morima i oceanima - otocni.

Tipovi nautickog turizma s obzirom na opseg mogu se promatrati s tri stajalista: zemljopisno-fizickoga, tehnickog i komparativnog, a u odnosu prema drugim oblicima turizma.

Jedan od vodecih znanstvenika predstavnika humanisticke skole nautickog turizma u Hrvatskoj prof. dr. Vlatko Jadresic, razmatrajuci navedene podjele zakljucuje15: »Sve te podjele i organizacijski oblici rezultat su zadovoljenja covjekove motivacije za odredenom potrebom ili uslugom, te covjekova mentaliteta (kolektivnog, grupnog ili interpersonalnog i individualnog). Humanisticko izucavanje nautickog turizma doprinos je njegovom ispravnom profiliranju i usmjeravanju njegovog razvoja prema principima odrzivosti. Stoga ovo izucavanje treba podrzati i nadalje razvijati.«

Nase razmatranje izucavanja nautickog turizma u ovom radu vise je ekonomski i gospodarski usmjereno, pa cemo s tog aspekta nastaviti svoja nastojanja. Ipak, neosporna je cinjenica medusobne ovisnosti svih cinitelja nautickog turizma i aspekata njegove analize, sto znaci da podrzavamo koncept odrzivoga razvoja nautickog turizma i u Hrvatskoj i na Mediteranu.

5. Zakljucak

Conclusion

Iz dosad navedenoga vidi se da je definiranje pojma i djelatnosti nautickog turizma relativno slozeno. Mi smo ga temeljili na drzavnom sustavu koji se sastoji od legislative, statistike i nacionalne klasifikacijske djelatnosti. Razlog je tome u prakticnosti i gospodarskoj primjenjivosti definiranja, a sto proizlazi iz cinjenice da bez zakonskog reguliranja gospodarskih djelatnosti nema ni njihove transparentnosti. Pri definiranju nautickog turizma nailazi se na slozen problem iz razloga vrlo utjecajne pomorske komponente u njemu. Kako smo vidjeli, dominantne ovlasti nad nautickim turizmom ima Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, sto je s obzirom na karakter djelatnosti sasvim logicno. U interesu pojednostavljenja definiranja, jos jednom isticemo vrlo prakticnu definiciju, od koje u svim analizama i diskusijama treba zapoceti: Nauticki turizam je multifunkcionalna turisticka djelatnost, s veoma izrazenom pomorskom komponentom. Ta definicija jednostavna je i jasna i objasnjava osnovni sadrzaj ovoga turistickog fenomena i djelatnosti. Zato nije oportuno izucavati nauticki turizam na ekonomskim i pomorskim fakultetima, kao i drugima, na takav nacin kao sto je to u Hrvatskoj. Znacaj nautickog turizma i njegovu multidisciplinarnost shvatile su i emitivne zemlje, kao Njemacka, koje istrazuju ovaj turisticki fenomen na studijima turizma. Potrebu multidisciplinarnog istrazivanja i razvoja nautickog turizma prihvatila je i 7. konferencija IASSTa (International Association for Safety and Survival Training)16, odrzana u Sibeniku 9. listopada 2006. Poradi kontroliranog upravljanja odrzivim razvojem nautickog turizma na obalama Mediterana, Konferencija je preporucila i podrzala rad na standardizaciji i certifikaciji poslova u marinama u dvije skupine poslova, ekonomskim i pomorskim. Kako nista nije konacno i definitivno, tako ce se i definicija nautickog turizma sigurno dopunjavati, ali da bi se mogla dopunjavati i mijenjati, treba je pocetno odrediti.

Footnote

1 Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, NKD 2002, »Narodne novine«, 52/2003.

2 Na statisticki kriterij u definiranju turizma i nautickog turizma poziva se prof. dr. sc. Ante Dulcic, Nauticki turizam i upravljanje lukom nautickog turizma, Ekokon d.o.o., Split, 2002.

3 Rjecnik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001.

4 Iz predavanja 2006. godine »Selektivni turizam« prof. dr. sc. Vlatka Jadresica i dr. sc. Tihomira Lukovica na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveucilista u Dubrovniku

5 »Narodne novine«, 8/1996, clanak 52.

6 Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, NKD 2002, »Narodne novine«, 52/2003.

7 Iz predavanja 2006. godine »Nauticki turizam« dr. sc. Tihomira Lukovica na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveucilista u Dubrovniku.

8 Vrlo slicnu definiciju nalazimo u: prof. dr. sc. Ante Dulcic, Nauticki turizam i upravljanje lukom nautickog turizma, Ekokon d.o.o., Split, 2002, str. 11.

9 Prof. dr. sc. Vlatko Jadresic, Turizam u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, Skolska knjiga, Zagreb, 2001, str. 299.

10 Prof. dr. sc. Josip Samanovic, Nauticki turizam i management marina, Visoka pomorska skola u Splitu i prof. dr. sc. Ante Dulcic, Nauticki turizam i upravljanje lukom nautickog turizma, Ekokon d.o.o., Split, 2002.

11 Iz predavanja 2006. godine »Nauticki turizam« dr. sc. Tihomira Lukovica na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveucilista u Dubrovniku.

12 Internet, www.hhi.hr

13 Prof. dr. sc. Josip Samanovic, Nauticki turizam i management marina, Visoka pomorska skola u Splitu, Split, 2002, str. 105 - 152.

14 Vlatko Jadresic, Turizam u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, Skolska knjiga, Zagreb, 2001, str. 144 - 147.

15 Vlatko Jadresic, Turizam u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, Skolska knjiga, Zagreb 2001, str. 144. - 147.

16 »The Human Element in safety and Survival at Sea«, Zbornik radova, 7th International Conference, October 9th - 10th, 2006, Sibenik, Croatia

References

Literatura

References

1. Dulcic, Ante, Nauticki turizam i upravljanje lukom nautickog turizma, Ekokon Split, 2002.

2. Jadresic, Vlatko, Nauticki turizam, Pedagoska akademija Zadar, Zadar, 1978.

3. Jadresic, Vlatko, Turizam u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, Skolska knjiga, Zagreb, 2001.

4. Lukovic, Tihomir, Sveuciliste u Dubrovniku, predavanja na katedri za nauticki turizam u zimskom semestru 2006. godine

5. Lukovic, Tihomir, Marketing koncepcija razvoja nautickog turizma Hrvatske, Ekonomsko istrazivacki biro, Split, Split, 1995.

6. Lukovic, Tihomir & koautori, Nauticki turizam europskog dijela Mediterana, Hrvatska Paneuropska Unija Split, Split, 2002.

7. Lukovic conte Tihomir & Jurgen Strasburger, Yachting on the european part of the Mediterranean, Verlag Robert-Mayer-Scholz, Nuernberg, 2005

8. Samanovic, Josip, Nauticki turizam i management marina, Visoka pomorska skola Split, Split, 2002.

9. Internet, razni zakoni i podzakonski akti.

Rukopis primljen: 28. 11. 2006.