Polifazna karakterizacija i tehnološke mogućnosti nestarterskih bakterija mliječno-kiselog vrenja iz alžirskog sirovog devinog mlijeka

Abstract

Pozadina istraživanja. Spontano fermentirano devino mlijeko često se konzumira u Alžiru, što ga čini održivim izvorom različitih bakterija mliječno-kiselog vrenja, koje se mogu dodati starter kulturi radi poboljšanja kakvoće i sigurnosti fermentiranih mliječnih proizvoda. Eksperimentalni pristup. Dvanaest uzoraka sirovog devinog mlijeka upotrijebljeno je kao izvor autohtonih bakterija mliječno-kiselog vrenja, koje su zatim okarakterizirane pomoću 39 fenotipskih osobina što imaju tehnološki značaj. Rezultati i zaključci. Trideset i devet nestarterskih bakterija mliječno-kiselog vrenja izolirano je iz 12 uzoraka alžirskog sirovog devinog mlijeka, te je mikrobiološki, biokemijski i genetički okarakterizirano. Neki su izolati imali proteolitičku aktivnost, svojstvo zakiseljavanja, sposobnost korištenja citrata i proizvodnje dekstrana i acetoina. Etanol, acetaldehid, metil-acetat, acetoin i octena kiselina glavni su hlapljivi spojevi pronađeni u uzorcima. Klasterskom analizom pomoću metode UPGMA (engl. unweighted pair group method with arithmetic mean) određena je prosječna udaljenost klastera na osnovu trideset i devet ispitanih fenotipskih značajki, te je potvrđena mikrobiološka raznolikost sirovog devinog mlijeka. Novina i znanstveni doprinos. Sojevi izolirani iz netipičnog izvora imali su zanimljive tehnološke značajke koje ih čine prikladnim za dodavanje starter kulturi. Klasterska analiza na osnovu ispitanih fenotipskih osobina pokazala se kao koristan alat za tipiziranje izolata u slučaju kad ne postoje genetske informacije o sojevima. Ove spoznaje mogu se primijeniti u industrijskoj proizvodnji prerađevina devinog mlijeka.

Alternate abstract:

Research background. Consumption of spontaneously fermented camel’s milk is common in Algeria, making it a feasible source of diverse lactic acid bacteria (LAB) with the potential to be used as adjunct cultures to improve quality and safety of fermented dairy products. Experimental approach. Twelve raw camel´s milk samples were used as a source of indigenous LAB, which were further characterised by examining 39 phenotypic traits with technological relevance. Results and conclusions. Thirty-five non-starter LAB (NSLAB) were isolated from 12 Algerian raw camel's milk samples and they were microbiologically, biochemically and genetically characterised. Some isolates showed proteolytic activity, acidifying capacity, the ability to use citrate, and to produce dextran and acetoin. Ethanol, acetaldehyde, methyl acetate, acetoin and acetic acid were the major volatile compounds detected. Cluster analysis performed using the unweighted group with arithmetic average (UPGMA) method, and based on the thirty-nine phenotypic characteristics investigated, reflected the microbial diversity that can be found in raw camel´s milk. Novelty and scientific contribution. The isolated strains, from a non-typical source, showed interesting technological traits to be considered as potential adjunct cultures. Cluster analysis based on the examined phenotypic characteristics proved to be a useful tool for the typification of isolates when no genetic information is available. These findings may be of use towards an industrialised production of camel's milk dairy products.