Avanture kulture. Kulturalni studiji u lokalnom kontekstu, Sanja Puljar DÁlessio i Nenad Fanuko, ur., Naklada Jesenski u Turk i Hrvatsko sodolosko drustvo, Zagreb, 2013., 294 str.
Unato" tome sto su kulturalni studiji na doma%oj znanstvenoj sceni prisutni ve% vise od desetlje%a, kao i "injenici da su stru"njaci koji u tome polju djeluju zivot kulturalnih studija u"inili izrazito plodnim (monogra'je, eland, javna predavanja, preddiplomski i diplomski studij na Filozofskom fakultetu u Rijeci i dr.), u siroj je javnosti, a djelomi"no i onoj (bliskoj) akademskoj, pitanje sto su zapravo kulturalni studiji i dalje prisutno. Neki od problema koji se javljaju vezano uz (ne) razumijevanje kulturalnih studijamoglibi, formuliranipitanjem, izgledati ovako: u "emu se djelovanje stru"njaka koji svoj rad nazivaju kulturalnostudijskim razlikuje od, primjerice, socioloskog, knjizevnoteorijskog ili kulturnoantropoloskog? Kako se, bilo u odnosu na spomenute discipline, bilo mimo njega, definiraju kulturalni studiji? Imaju li kulturalni studiji, uz teorijsku, i prakti"nu stranu svoga djelovanja? Sto bi, kona"no, u lokalnoj, hrvatskoj varijanti, trebalo biti podru"je zivanja kulturalnih studija, osobito ukoliko se na umu imaju zna"ajke razvoja kulturalnih studija u akademskim sredinama Zapada? Ova, ali i mnoga druga "sporna" mjesta kulturalnih studija eksplidtno su ili implicitno utkana u priloge koje okuplja zbornik Avanture kulture: kulturalni studiji u lokalnom kontekstu, a potpisuju ih djelatnici spomenutog Odsjeka za kulturalne studije s Filozofskog fakulteta u Rijeci.
"Sto su kulturalni studiji?" pitanje je kojim urednici zbornika Sanja Puljar D 'Alessio i Nenad Fanuko otvaraju uvodni"ki tekst u kojemu u kratkim crtama iznose klju"ne zna"ajke kulturalnih studija ("mreza, inter-, trans- i anti-disciplinarno podru"je koje obuhva%a vrlo sirok ne uvijek skladan skup teorijskih i metodoloskih pristupa") osobito se pritom osvr%u%i na neka kriti"na mjesta toga akademskog polja. Me$u ostalim, otvaraju i obrazlazu i pitanje razlikovanja u "misiji" kulturalnostudijskoga djelovanja u doma%em i zapadnja"kom kontekstu te upu%uju na neka od mogu%ih mjesta zanimanja kulturalnih studija u lokalnom, hrvatskom kontekstu (primjerice polozaj manjina, tranzicijskai postsocijalisti"ka "struktura osje%aja", komercijalizacijamedija, diskurs politi"kih elita, nacionalizam itd.). Kratkim pregledom priloga koji slijede urednici zbornika "itatelju uspijevaju pribliziti tematsku, teorijsku i metodolosku raznovrsnost kulturalnostudijskog djelovanja (i) u doma%em kontekstu i zainteresirati ga za nastavak "itanja publikacije, me$u ostalim i zbog propitivanja ideje kako su kulturalni studiji "ono sto napravimo od njih", kako to isti"u Puljar D 'Alessio i Fanuko.
Prilozi koji slijede, njih ukupno jedanaest, tematski su grupirani u tri cjeline: Teorija, Memorija i Praksa. Prva cjelina zbornika, kako joj i naziv sugerira, okuplja radove koji o kulturalnim studijima progovaraju iz teorijske Perspektive. Rije" je tu ponajprije o promisljanjima niza kritika koje se upu%uju kulturalnim studijima (bilo da je ta kritika upu%ena (ne)mogu%nosti jedinstvenoga definiranja polja kulturalnih studija, nedefiniranosti njihova odnosa prema drugim disciplinama i znanostima ili pak prema antidisciplinarnoj prirodi kulturalnih studija) koje autorima (ne)posredno sluze kao povod da u argumentiranoj raspravi osvijetle relevantnost kulturalnih studija u istrazivanju kulture i drustva u kojima zivimo. Predstavljaju%i kulturalne studije kao "nedvojbeno kriti"ki pothvat koji propituje teorijske i epistemoloske osnove tzv. normalne znanosti" Nenad Fanuko ("Sociogenesis, Fractality and Institutionalization: A Sociology of Cultural Studies") bavi se teorijskom i historijskom dinamikom toga polja te obrazlaze kako je, unato" nepostojanju konsenzusaoko definicije kulturalnih studija, izniza radova s togapodrucjamoguce uo"iti postojanje dodirnih to"aka, i to u analiti"koj, pedagoskoj i politi"koj dimenziji. U prilogu koji slijedi, Sarah Czerny ("Cultural Studies as a "Non-discipline": Producing Knowledge without Problems") polazi od anti-disciplinarne pozicije koju u svome radu naj"es%e zauzimaju stru"njaci iz kulturalnih studija (a upravo je takva pozicija jedno od klju"nih mjesta zestoke kritike usmjerene prema kulturalnim studijima) te potom, analiziraju%i koncept interdisciplinarnosti, preispituje potencijale kulturalnostudijskog angazmana koji bi umjesto anti- bio ne-disciplinaran. U tako postavljenom odnosu kulturalnih studija prema drugim disciplinama Czerny vidi mogu%nost da kulturalnostudijsko djelovanje zauzme promatra"ku poziciju koja bi stru"njacima omogu%ila da istovremeno zadrze svoju kriti"ku ostrinu i da promoviraju dijalog me$u disciplinama. U prilogu koji zatvara cjelinu, Benedikt Perak i Sanja Puljar DÁlessio ("Kulturakao emergentno svojstvo otjelovljene spoznaje") kulturu konceptualiziraju kao kompleksan sustav sa"injen odfizickih, bioloskih i simbolickih pojavnosti te isti"u da je za razumijevanje takvog sustava vazna integracija - temeljena na teoriji emergencije i utjelovljene spoznaje - ina"e tradicionalno odvojenih humanisti"kih, drustvenih i prirodnih znanosti.
Duga cjelina zbornika sadrzi priloge fokusirane na kulturu, odnosno politiku sje%anja u doma%em kontekstu. Nikola Petkovi% ("The Practice of Rememberance: Between Present Continuous and Future in the Past") analizira prakse obiljezavanja povijesnih doga$aja i li"nosti posredstvom spomenika (Mili Budaku u Svetom Roku, dragovoljcima Domovinskog rata, Bruceu Leeju u Mostaru te Bobu Marleyu u Banatskom Sokolcu) osvjetljuju%i pritom problem vrebanja "sablasti" iz proslosti, kao i pi tanja protusje%anja i protupovijesti, odnosno borbe izme$u sje%anja i zaborava. Promjene u politici sje%anja koje se doga$aju u Flrvatskoj - ponajprije u kontekstu komemoracija zrtvama Drugog svjetskog rata (Jasenovac i Bleiburg), ali i drugih (spornih) mjesta artikulacije sje%anja na blizu povijest - u sredistu su zanimanja drugoga priloga ove cjeline, koji potpisuje Vjeran Pavlakovi% ("Croatiás (New) Commemorative Culture and Politics of the Past").
Avanture kulture shva%ene vrlo siroko, i to ponajprije u svakodnevnom, lokalnom, doma%em kontekstu, zajedni"ko su obiljezje tekstova koje okuplja posljednja cjelina zbornika. Tri su priloga ovdje fokusirana na medijsku kulturu: Boris Ruzi% ("Filmska i televizijska slika: od analogne simulacije vje"nosti do digitalne stvarnosti trenutka") u analizi filmske i televizijske slike osobitu pozornost usredoto"uje na njezinu dijalosku prirodu, ideolosku uvjetovanost i semanti"ku pluralnost; Hajrudin Hromadzi% ('"Dirpo (rije"kome) Korzu': analiza medijske konstrukcije socijalne realnosti na primjeru novinske fotogra'je") analizira vizualne i tekstualne dimenzije medijske konstrukcije (Novi list) drustvene stvarnosti grada Rijeke te se, uz osobit fokus na reprezentaciju rije"koga Korza, bavi i simboli"kim manifestacijama pojma skopofilije; Katarina Peovi% Vukovi% ("Novomedijski znaki njegova recepcija: dva novomedijska soka"), pak, iznose%i primjer slu"aja "virtualnog premijera" (intervju s navodnim premijerom Ivom Sanaderom koji je objavljen u Jutarnjem listu) i "virtualnog dara" (pornografske snimke pjeva"ice Severine Vu"kovi%), propituje osnovanost drustvene kritike koja se, me$u ostalim, bazira na uvjerenju da su za devalvaciju drustvenih vrijednosti umnogome odgovorni digitalni mediji i Mreza.
Na primjeru festivala "Melodije Istre i Kvarnera" Dijana Grguri% i Alida Lesnjakovi% ("O identitetu iz Perspektive popularne glazbe") preispituju identifikacijski potencijal popularne glazbe, naro"ito u kontekstu uloge koju u procesima identifikacije ima pojam autenti"nosti te pritom skre%u pozornost na vaznost znanstvenog bavljenja popularnim diskursom. Na primjeru priru"nika za samopomo%, to"nije nerazmjera izme$u njihove recepcije i znanstvenih, kriti"kih studija koje se bave tim fenomenom u doma%em kontekstu, Iva Zuri% ("Priru"nici za samopomo% - tekst i kontekst (samo)pomo%i") raspravlja o prikladnosti kulturalne teorije te isti"e nuznost interdisciplinarnoga istrazivanja takvih manifestacija popularne kulture, tim vise sto je njihova industrija u stalnome porastu. Zbornik zatvara prilog Olgice Klepa" ("Urbana politika: teorijski zna"aj i politi"ke mogu%nosti") koja, bave%i se glavnim zna"ajkama radikalizirane modernosti, transformacijom gradova, globalnim ekonomskim utjecajima i socijalnim problemimapreispituje transnacionalnu paradigmu u drustvenim znanostima, ponajprije u kontekstu mjesta koju u njoj zauzima politi"ka uloga urbanog-lokalnog.
Iznimno zanimljivi, tematski, teorijski i metodoloski raznovrsni tekstovi usredoto"eni na odbljeske bliske nam, suvremene kulture "ine zbornik Avanture kulture dobrodoslim doprinosom boljem poznavanju kulturalnih studija op%enito, a napose njihove doma%e, lokalne ina"ice. Studentima, ali i drugim zainteresiranim "itateljima nesumnjivo %e biti poticajan u razumijevanju i istrazivanju nekih novih, unaprijed nepredvidljivih, avantura kulture.
Ana-Marij a Vukusi%
You have requested "on-the-fly" machine translation of selected content from our databases. This functionality is provided solely for your convenience and is in no way intended to replace human translation. Show full disclaimer
Neither ProQuest nor its licensors make any representations or warranties with respect to the translations. The translations are automatically generated "AS IS" and "AS AVAILABLE" and are not retained in our systems. PROQUEST AND ITS LICENSORS SPECIFICALLY DISCLAIM ANY AND ALL EXPRESS OR IMPLIED WARRANTIES, INCLUDING WITHOUT LIMITATION, ANY WARRANTIES FOR AVAILABILITY, ACCURACY, TIMELINESS, COMPLETENESS, NON-INFRINGMENT, MERCHANTABILITY OR FITNESS FOR A PARTICULAR PURPOSE. Your use of the translations is subject to all use restrictions contained in your Electronic Products License Agreement and by using the translation functionality you agree to forgo any and all claims against ProQuest or its licensors for your use of the translation functionality and any output derived there from. Hide full disclaimer
Copyright Hrvatsko Etnolosko Drustvo 2014
Abstract
Predstavljaju%i kulturalne studije kao "nedvojbeno kriti"ki pothvat koji propituje teorijske i epistemoloske osnove tzv. normalne znanosti" Nenad Fanuko ("Sociogenesis, Fractality and Institutionalization: A Sociology of Cultural Studies") bavi se teorijskom i historijskom dinamikom toga polja te obrazlaze kako je, unato" nepostojanju konsenzusaoko definicije kulturalnih studija, izniza radova s togapodrucjamoguce uo"iti postojanje dodirnih to"aka, i to u analiti"koj, pedagoskoj i politi"koj dimenziji. U prilogu koji slijedi, Sarah Czerny ("Cultural Studies as a "Non-discipline": Producing Knowledge without Problems") polazi od anti-disciplinarne pozicije koju u svome radu naj"es%e zauzimaju stru"njaci iz kulturalnih studija (a upravo je takva pozicija jedno od klju"nih mjesta zestoke kritike usmjerene prema kulturalnim studijima) te potom, analiziraju%i koncept interdisciplinarnosti, preispituje potencijale kulturalnostudijskog angazmana koji bi umjesto anti- bio ne-disciplinaran. Iznimno zanimljivi, tematski, teorijski i metodoloski raznovrsni tekstovi usredoto"eni na odbljeske bliske nam, suvremene kulture "ine zbornik Avanture kulture dobrodoslim doprinosom boljem poznavanju kulturalnih studija op%enito, a napose njihove doma%e, lokalne ina"ice.
You have requested "on-the-fly" machine translation of selected content from our databases. This functionality is provided solely for your convenience and is in no way intended to replace human translation. Show full disclaimer
Neither ProQuest nor its licensors make any representations or warranties with respect to the translations. The translations are automatically generated "AS IS" and "AS AVAILABLE" and are not retained in our systems. PROQUEST AND ITS LICENSORS SPECIFICALLY DISCLAIM ANY AND ALL EXPRESS OR IMPLIED WARRANTIES, INCLUDING WITHOUT LIMITATION, ANY WARRANTIES FOR AVAILABILITY, ACCURACY, TIMELINESS, COMPLETENESS, NON-INFRINGMENT, MERCHANTABILITY OR FITNESS FOR A PARTICULAR PURPOSE. Your use of the translations is subject to all use restrictions contained in your Electronic Products License Agreement and by using the translation functionality you agree to forgo any and all claims against ProQuest or its licensors for your use of the translation functionality and any output derived there from. Hide full disclaimer