Bliski istok: politika i povijest

BLISKI ISTOK: POLITIKA I POVIJEST Kasapovic, Mirjana, ur. (2016) Bliski istok: politika i povijest. Zagreb: Fakultet politickih znanosti, 412 str.

Bliski istok je najkompleksnija regija na svijetu, puna etnickih, vjerskih, socioekonomskih i teritorijalnih rascjepa i sukoba. Taj je dio svijeta interesna zona gotovo svih zapadnih drzava. Na Bliskom istoku je vecina drzava nastala bez nacija, kao zapadnjacki projekt. U studijama koje se bave Bliskim istokom javljaju se visestruki problemi. Te studije su uglavnom ideoloski, politicki i kulturno obojane, pune stereotipa i bez dovoljno znanja zbog otezanog pristupa informacijama. Bliski istok: politika i povijest, urednice Mirjane Kasapovic, prvi je pokusaj ovako detaljne politicko-povijesne analize najznacajnijih drzava Bliskog istoka u Hrvatskoj. Autori koriste studije slucaja i regionalne studije, uz pretpostavke medunarodne i komparativne politike, kako bi pruzili osnovne podatke o politickoj povijesti ove regije. Knjiga je podijeljena u tri cjeline: u uvodu se objasnjava pojam Bliski istok, potom slijedi razrada politicke povijesti, strukture drustva i politickog sustava nekih bliskoistocnih drzava (Egipat, Irak, Izrael, Jordan, Libanon, Palestina, Sirija i Turska), a u zakljucnoj cjelini problematizira se demokratska tranzicija na Bliskom istoku.

U prvoj cjelini objasnjava se pojam Bliski istok, koji u znanosti nije potpuno odreden. Bliski istok je kontinentalno, jezicno, etnicki, vjerski, povijesno, zemljopisno i politicki iznimno raznolika regija cija je taksonomija prijeporna od samih zacetaka studija o Bliskom istoku. Regija se nazivala Orijent, Levant, Plodni polumjesec, a britansko eurocentricno nazivlje s kraja 19. stoljeca - Bliski istok i Srednji istok - uvrijezeno je danas, ukljucujuci i hrvatsku literaturu. Prostorna taksonomija izaziva jos vece nesuglasice i uglavnom ovisi o znanosti i autoru koji ih pokusava klasificirati. U sirim definicijama Bliski istok obuhvaca i do tridesetak drzava, a jezgru cine drzave poblize opisane u ovoj knjizi, te Iran. Politicki, regija ima nekoliko zajednickih strukturnih svojstava: 1) osmansko nasljede, 2) moderno kolonijalno nasljede, 3) slabe drzave, tvorevine europskih kolonijalnih sila, 4) nedemokratski politicki rezimi (osim Izraela, Turske, dijelom Libanona i odnedavno Tunisa), te 5) iznimno vazno dinamicko svojstvo - osnovni oblik interakcije je konflikt, i to na svim stupnjevima (unutardrzavnom, regionalnom i meduregionalnom).

Prvo poglavlje druge cjeline, koje se bavi Egiptom, najmnogoljudnijom drzavom na Bliskom istoku, napisao je Borna Zguric. Egipat je tijekom 20. stoljeca bio svojevrsni "trendseter" na Bliskom istoku, koji, nakon sto je prosao liberalizam i naserizam, postaje...