BROJNOST POPULACIJE PHYLLOCNISTIS CITRELLA STAINTON U MLADIM ZASADIMA CITRUSA U BARU/POPULATION DENSITY OF PHYLLOCNISTIS CITRELLA STAINTON IN YOUNG CITRUS PLANTATION IN BAR

Headnote

lzvod

Proutavanje je bilo usmJcreno oa utvrc1ivanje perioda aktivnosti Phyl/ocllisris cirrel/a, lisnoga minera, u mladim zasadima citrusa, zavisnost brojnosti popuJacije ~tet°Ciue od porasla citrusa i mvrdivanje intenziteta napada.

Kljufne rijefi: lisni miner citrusa, Phy /locnislis cilrelia, brojnost populacije, porast citrusa, procenat miniranih listova

Abstract

Our research has been oriented on monitoring of seasonal pest activity in young plantations, dependence of pest population density on citrus vegetative growth and intensity of infestation.

Key words: Citrus Leaf Miner, Phyllocnislis citrei/o, population density, eitrus vegetative growth. intensity of infestation.

UVOD

Cmogorsko primorje se nalazi na sarnoj perifemoj zoni gajenja cirrusa, pa klimatski uslovi nisu najpovoljniji za njihova gajenje. Jpak povr~ine pod ovom kulturom se stalno uvecavaju. Nijedna vocna vrsta u posljednjih IS-ak godina nema takav trend povecanja proizvodje, a razlog svakako le~i u cinjenici da je to najprofitabilnija biljna lrulrura na otvorcnom prostoru kod nas (Radulovic, 2000).

Uzgoj citrusa pos\jednjih godina ugroUlva pojava iisnog minera Vrstu su kod fias prvi determinisaLi Dimic i sar. (1997) kao Phyl/ocnislis cilrella Stainton (Lepidoptera. Phyllocnisridae).

Kao introdukovana ~\CIOC;na. brw se ~irila u ~\'e ,cone gajenj. c;trus. u Cmoj Gori, jer sa njom iz dOlney;ne nijesu prcnijeti Sl"'ci fi~ni parariloidi i predator;.

Proiv..odaficitrusa 5U poku~ali sa uobicajcnim mjerama suzbijanja, ali hez vcceg wpjoha, Nije ** malo koliko gcncracija ova stclotina irna u oas, bda jo treba snzbija!; i koji su prcparali cfikasni za ojeno suzbijanjc_

U vezi sa iznijelim, za cilj rods postavljeno jc utvrdivanje perioda aktivnosti i intcnzilCL3 napada ove ~lclocine u mladim zasadima, kao i zavisnosti brojnosti popu!acij. mi nen. od porasllI dIrosa,

MATERIJAL I M£TOD

Pracenjc poj,,"e i razvoja lisnog minClll .;trosa obavijeno jo u agrockol o~kim uslovima Bara tokom ! 998. ; 1999. godino. Ispitivanjc jo vr~cno ns spontanim p<Jpulacijama Ph. cilrelil1 iz dva toka!;lC!' u BjcMima (B~r).

Bmjnos! populacije lisnog minera ci!rusa u 1998. godini pracena jc u zasadu mandarine sortc Chahara . Zasad jc u priva!nom vlasni!tvu, sis!Cm uzgoja jc tupasu>-pirarnidall\3 Jouna. razmak sadnje jc 4 X 2.5 m, ukupno 204 s!abla, sUlIosti 3 godinc, I\3vodnjava se plavljenjem 6 tavc pomine. Ogledom je obuhvaCcno 50 stabala. Na svakorn stablu obiljdcna su po dva rnladara nJ kojima je svalcih 14 dana, u periodu od 12.07.-16. 10. odredivan brej: novoimlslih listova, mini ranili listova. tivih gusjenica i lutah.

Objchl jc sa is!etae i sjcvemc strane okruten zasadima Iirnuna i pomorand1c. slaros!i preka 10 godina.

U 1999. gadini ogledjc postavljcn u kolekcionom zasadu citrusa Centra za sup!ropske kulrurc u Baru. U zasadu su zastupljcne faxl iWe vrste i sone citrusa. Starost siabala je 3 godinc, sistem U2goja jc kotlasta Jouna, razmak sadnje jo 3 " 2,5 m, sincm I\3vodnjavanja up po up. Erojnost populacije Ph. drrella i porasl citrus. pmcen je na 18 stabala, na sv.korn stablu oa dva rnladarn, a po metodu iz prcthodne godine. Oej cna jt vrlena svakih 14 daJIa u periodu od 17.06-23. 10.

Brojnost populacijc lisnog minera citrusa iZl'dcna jt brojcrn fivih gusjenica i lu!aka.

Porast citrusa izmfen je prcko ukupnog broja listov! pogodnih za napad lisnag minera,

Intenr";tet napa"" ~tol~ine izrilin jc prOCCnlOm rniniran ih lislo\"a.

REZUL T A Ti l D1SKUSIJA

Limirirajuti fOOor za ",zvieo lisnog minora citrusa jc odsustvo novog pornsta biljkc domacina (1i~a i mladara) koje ova ~telatil\3 isklju~ivo uapada.

U na~;m ;strn:fiYa,uima u 1998. I 1999. godin! pralili smo >:avisnosl brojnO.I; Ph. cirrella od porOSta citrusa. rad, odredivanja momenla suzbijanja.

Brojnost populn~ije Ph. cirrella (labela 1 ; 2). prateDa u istim vrcmenskim intervalimol kada i pomsl citrus ** ukazuje da brojnosl populacije mincl1I {gusjenice i lUlke) prat; porast mladara cllru.a (graflkon I i 2).

Tokom istraliYanja u 1995. sodin; prye I""'e minera nadtne iu u usadn lirnuna u IljcMirna, krajcrn juna. BroJnost populacije raStc cd juna ka OklObru, sa dva rnaksimurna, polctkom avgusta (5 18 gusjcniea i 20 lutaka no 100 mladara) i sredinom scptcmbra Pl8 gusjenica i 102 lutke), ~10 se podudar:t sa naj"ccim brojem listoVll U porasru. Pad broJnosti minera 27. avgusta vjcrovatno je posljcdica manjeg broja listova pogoonih za inf.sta~iju (205).

U drugoj godj ni istrafivanja prvc larve mincra nadene su u kolekcionom zasadu citrusa Centra za suptropske kultu rc \4. maja. U zasadu u Bjeli~ima prve larve nadenc su i 1999. godine krajcm juoa. Maksimalna brojnost gusjenica i lutaka zapazena je krajem jula (335 gusjenica i 37 \Ulaka oa 38 mladara), kada jc konstatovan i maksimalall broj listova u porastu. Smanjcnjc brojnosti mincra (87 gusjenica i 54 lutake) zapa1a se krajem septcmbra. Ovakvo stanje se odriava oa pribliwo iSlam nivall i tokom oktobra kao posljedica smanjenog porasta u zasadu.

Zive larve minera, U obje godine istrazivanja, nalazili smo u zasadima do kraja novembra.

Na grafikonu 3 i 4 prikazani su meteorolo~ki podaci (minimalne j maksimalne dnevne temperature, relativna vlatnost vazduha i padavine) za podrucj,e. Bara (za period jul- oktobar) u 1998. i 1999. godini.

Analizirajuci brojnost popu\acije Ph. cilrel/o i klimatske llslove U loku istrazivanja zapazamo da su temperature u pcriodu jU\-oklObar povoljnc za razvoj ave §tetoeine i da ostali klimatski uslov! nemaju znacajnijeg uticaja oa brojnost populacije minera. §to se moie tumaclli njegovim nal:inom fivota, unutar tkiva. SJicna zapa.zanja imase Priore i Lopez (1998), a Patsias (1996) navodi da vcoma visoke temperature, 38-42°C, mogu biti limitirajuci fakler za razvicc Ph. cill'ella.

Procenat miniranog li§cu (broj miniranih listova u odnosu oa ukupan broj lislOVU na mladaru) u zasadima raste adjula ka oktobru (grafikon 5 i 6) .

U 1998. godini procenal miniranog liM:a u ljetnjem porasluje niii, do 50%. zbog intenzivnog parasla mladara dok je populacija u porastu. U jescnjem periodu zapaia se visok procenat miniranog lisea (oko 1 00%), ~to je posljedica povecanja brojnosti populacije minera i smanjenja broja listova pogodnih za infcstaciju. Najveci procenat miniranih listova konstatovan je u periodu od pocetka septembra do potelka oktobra. kada jc ujedno bio i maksimalan broj mina po list u.

U drugoj godini istraZivanja visok procenat miniranih listova zapafen je vee krajem jula, prcko 75%, sto je posljedica umjerenijeg porasta u zasadu u OdllOSU na prethodnu godinu. lzvjesno smanjeoje procenta miniranih listova zapaieno je krnjem avgusta, t:iji uzrok nisma utvrdili.

Dak:le, kao i u mnogim drugim zcrnljama u kojima je ova ~leto6ina prisuma, Spaniji (Costa-Comellcs i sar., 1997), ltaJjji (Nucifora. 1996; Onu, 1997), Kipru (Iordaoou i Charalambous, 1998; Patsias,) i Floridi (Knapp i sar., 1996), tako i kod nas pro\jeeni porast citrusa ostaje posteden iJi slabo napadnut, dok ljetnj i i jeseni bivaju ja6e oapadnuti i mogu pretrpjeti znaeajne stele. Priore i Lopez (1998) i Siscaro i sar. (1997) navode da jc proljceni porasl citrusa slabo oapadnut jer spoJja~nji uslovi nisu najpovoljoiji za razvoj stetocine. Priore j Lopez (1998) takode iznose da u istraZivanjima u 1996. i 1997. godini u Cataniji (Italija) nije zapa.zena diapauza ove stetoeine, vee su zenke bile aktivne i u jaouaru i februaru.

ZAKLJUCAK

Na osoovu rezultata ostvarenih u istraZivanjima u 1998. i 1999. godioi mogu se iZVllCi sledeCi zaklju~ci :

Lisni miner j e u zasadima citrusa na Cmogorskom primorju alaivan ad maja do kraja Ilovembra.

Brojnost populacije minera prati porast mladara citrusa. Maksimalna brojnost minera konstatovana je pri maksimalnom broju listova u porastu.

Proccnat miniranog lisCa u zasadu raste ad jula ka oktobru. U Ijetnjem periodu porasla proccnat minirnnog lisea jc manj i, zbog intenzivnog porasta mladanl. dok je populacija u porastu. U jesenjem pcriodu proccnat rniniranog mea jc 100% i posljcdica je povecanja broj nosti populacije mincra i smanjenja pora sla u zasadu.

Ljetnji parast, vaZan za plodonosenje u narednoj godini, trpi znacaJna ostccenja pa je ovo period kada treba stititi citrusc. Kako su ostccenja koja ova stetocina pricinjava nepovratna (nastale mine su rrajno prisurne, bez obzira sto su gusjenice u njima uginule) pocctak porasta je pravo vrijeme za suzbijanje ave stetocine.

Sidebar

POPULA nON DENSITY OF PHYLLOCNISTfS CITRELLA ST AINTON TN YOUNG CITRUS PLANT A nONS IN BAR

by

Tatjana PeroviC, Biotechnical insticule-Podgor;ca

Summary

The presence of Citrus Leaf Miner in MOnlenegro has been detected since 1995 .. II spread rapidly in the whole citrus-growing area, seriosly attacking new vegetative growth in citrus planlations. However, in our country nOI many data exist on its biology, number and timing of insecticide sprays.

Our research has been orienled on monitoring of seasonal pest activity and dependence of pest population density on citrus vegetative growth (new leaf flush) and intensity of infestation. The increase in population density of Citrus Leaf Miner and citrUs vegetative growth have been observed under enviromentai conditions in Bar during 1998. and 1999.

Our observation discovered that Citrus Leaf Miner in young citrus plantations in Bar was active from May till end of November .. Due to low miner population density the infestation on spring leaf remains mostly unregistered. The summer and autumn vegetative growth are more severely infested and damaged. The increase in number of Ph. cirreiJa correlated with the increase in intensity of new leaf flush.

References

LlTERATURA

Costa-Come lies, 1., Aiiaga, J.L., Vercher, R., Garcia-Mati, F.(l997): Evolution of the population of the citrus leaf miner and its parasitoids during 1995 in Valencia (Spain). Bulletin OILS, Vol. 20 (7), 1- 6.

Dimie, N., Spasic, R., Petie; P., Hmcic, S. (1997): Miner lista agruma - Phyllocnistis citrella Staiaron (Lepidoptera: Phyllocnistidae) nova stet°Cina u Jugoslaviji. Biljni lckar, 6, 623-625.

lordanou, N. i Charalambous, P. (1998): Chemical control of the leafminer, Phyl/ocnistis cirrella Stain ton (Lepidoptera, Phyllocnistidac), in Cyprus. Technical bulletin, 197.

Knapp, J.L., Browning, H. W., Albrisc, J.C., Pena, J .E., Stans!y, P.A., Dulock, R.C.(1996): Management of the citrus leaf miner: Chemical options. Citrus industry.

Nucifora, A.(1996): la minatrice serpentina dei germoli di agrumi in Sicilia. Catcdra di Entomologica Agraria, Universita degli Studi di Katania, 1-19.

Ortu, S. (1997): Osservazioni sulle infestazioni di Phyliocnistis citrella in Sardegna. Inforrnatore fitopatologico, 9, 55-60.

Priore, R., lopez, C. (1998): Nota di morfologia e biologia di Phyllocnistis cirrella in Campania. InformBtore fitopatologico , 11 ,7-1 1.

Patsias, A. (1996): The Status of Citrus Leaf Miner (ClM) Phyllocnistis cill'ella in Cyprus. Support.

Radulovic, M.(2000): Mandarina Unshiu Japanska mandarina. Edicija - suptropsko vocarstvo, Obod, Cetinj e.

Siscaro, G., Barbagallo, S., Longo, S., Patti, I. (1997): Prime acquisizioni sui controllo biologico c integrato dela rrunatrice scrpentina degli agrumi in halia. Infonnatore fitopatologico, 7~8, 19-26.