BUREK JE MASTAN, ULTRAMASTAN, VELIK: Uzivanje bureka u nekim generacijskim skupinama u Sloveniji

Abstract

The research on the consumption of greasy bureks showed that some groups of high school children, by indulging in that specific type of pastry, opposed the dominant healthy lifestyle discourse with which they were bombarded in media, advertising, formal and informal education etc. But this opposition cannot be primarily understood as an explicit rebellion against the hegemonic ideas of healthy lifestyle discourse, from which the burek automatically avails itself due to its proverbial greasiness. The opposition of this particualr age group could probably be better understood as a rebellion with and for the burek, and not as a direct and planned revolt against the dominant healthy lifestyle discourse. Moreover, healthy lifestyle discourse looms up, attaches itself like an appendage or a parasite onto the popular burek, a cheap, almost always and everywhere available and filling food, which additionally conditions and colours the rebellion with/for the burek. [PUBLICATION ABSTRACT]

Headnote

Upadljivim uzivanjem masnog bureka, neke se skupine u^enika protive dominantnom diskursu zdravoga zivota, kojim su bombardirani u medijima, oglasavanju, u formalnom i neformalnom obrazovanju itd. No, to protivljenje ne smijemo shvatiti prvenstveno kao eksplicitni bunt protiv hegemonskih ideja diskursa zdravoga zivota, kome je burek, zbog njegove poslovi^ne masno^e, ^esta i omiljena meta. To generacijsko suprotstavljanje vjerojatno treba shvatiti vise kao bunt s burekom i za burek, a ne kao jasan i planski bunt spram dominantnog diskursa zdravoga z ivota. Diskurs zdravoga z ivota pojavljuje se u ulozi svojevrsnog privjeska, parazita na omiljenom i je^inom, gotovo uvijek i posvuda pristupa^nom i zasitnom bureku, sto dodatno osmisljava i daje ton tom buntu s burekom i za burek.

Klju^ne rije^i: burek, masno^e, zdravi zivot, supkulture, bunt

Burek is Greasy, Supergreasy, Big. On the Consumption of Burek Pastry Among Certain Age Groups in Slovenia

Summary

The research on the consumption of greasy bureks showed that some groups of high school children, by indulging in that specific type of pastry, opposed the dominant healthy lifestyle discourse with which they were bombarded in media, advertising, formal and informal education etc. But this opposition cannot be primarily understood as an explicit rebellion against the hegemonic ideas of healthy lifestyle discourse, from which the burek automatically avails itself due to its proverbial greasiness. The opposition of this particualr age group could probably be better understood as a rebellion with and for the burek, and not as a direct and planned revolt against the dominant healthy lifestyle discourse. Moreover, healthy lifestyle discourse looms up, attaches itself like an appendage or a parasite onto the popular burek, a cheap, almost always and everywhere available and filling food, which additionally conditions and colours the rebellion with/for the burek.

Key words: burek, fats, healthy lifestyle, subcultures, rebellion

Burek je...

Taj plebejski, je^ini, "masni podlac", kako ga opisuje vodi^ Lonely Planet za Ljubljanu (Da- venport 2006:35), za dio je slovenske mladezi velika stvar. Ovako ga je okrunio u^enik koji je na minimalisti^ki oblikovanu internetsku stranicu postavio i sljede^i distih, parafrazu jednog od najpoznatijih stihova slovenskog pjesnika Franca Preserna:

Kao lijepe su Ljubljan^anke na glasu oduvijek, ali nijedna nije dobra kao mesni [burek] ( J. 2005)1

Brojne su studije pokazale kako djeca i tinejdzeri ^esto koriste hranu za uspostavljanje au- tonomije osobnosti te kao sredstvo protivljenja autoritetu odraslih (vidi Lupton 1996:55- 59).2 Hrana, naro^ito brza, jedno je od velikih bojnih polja na kojemu se biju bitke izme^u roditelja i djece, starih i mladih. Kao jednu od bitaka na tom bojnom polju mozemo shvatiti i bitku za zna^enje bureka ili burekovu semioti^ku bitku. Kako nam bu^i glasna truba diskursa zdravoga zivota, "masni podlac" ili, kako ^emo ^itati malo kasnije, "masni balast", me^u bun- tovni^kim ^acima - stvar je "bolja od svake Ljubljan^anke" i, kao sto ^emo tako^er vidjeti kasnije, "burek je velik".

No, kako ^emo pokazati u ovom tekstu, taj ^a^ki boj, bunt, nepokoravanje, ne smijemo promatrati kao neposredni sukob ideja, koncepata, diskursa, ideologija, ili, to^nije re^eno, kao eksplicitno protivljenje diskursu zdravoga zivota - diskursu koji nam govori, nalaze, name^e kako moramo zdravo / pravilno zivjeti3 i koji je tog u Sloveniji omiljenog uli^nog junaka stigmatizirao kao "masnog podlaca". No, prije nego sto pristupimo razotkrivanju dvo- smislenosti ^a^kog bunta i ambivalentnosti aktera, svjesno ili neplanirano uklju^enih u bun- tovni^kim djelima,4 osvrnimo se najprije na to kako se diskurs zdravoga zivota izivljava nad burekom, odnosno kako se s njime voli omastiti.

Mastan

Masno^e, naro^ito zivotinjskog porijekla, jos ne tako davno visoko cijenjena komponenta prehrane, danas u znanstveno-stru^nom i popularnom diskursu imaju status "vrazje supstan- cije" (Lupton 1996:82; Williams i Germov 1999:207).5

Kao sto sam pokazao u knjizi Burek.si?! Koncepti / recepti (Mlekuz 2011), masno^a je jedna od dominantnih konotacija bureka, vjerojatno naj^es^a u drustvu onih koji naglasavaju materijalne zna^ajke bureka. Dapa^e, burek je postao ozna^itelj koji je vrlo ^esto, ako ne i naj- ^es^e, na djelu kad se pise, govori, razmislja o masno^i. Masno^a bureka nedvojbeno je ona to^ka oko koje se najvise vrti diskurs zdravoga zivota, naro^ito onaj njegov dio koji burekom upravlja u ^ktivnom, fantazijskom i idejnom smislu.6

Brojni intervjuirani sugovornici7 koji su mi povjerili da burek ne jedu ili ga jedu vrlo ri- jetko, kao uzrok su naj^es^e navodili njegovu masno^u. To su spominjali ^esto, premda ih o masno^i uop^e nisam pitao. Zerdin, tako, na pitanje: "Mozete li podastrijeti jos neku do- datnu/drugu misao u vezi 'bureka' i 'supkultura', u vezi bureka i 'slo. kulture' ili u vezi bureka op^enito?", kratko odgovara: "Da. Meni se ^ini da je burek previse mastan."8 Masno^a je vrlo ^esto spominjana i u razli^itim medijskim napisima o bureku.9 Tako, u ^lanku "Odje^a ^ini vojnika", koji govori o novoj odje^i slovenske vojske, izme^u ostalog ^itamo: "Materijali su pri^a za sebe: jakna, hla^e i suknja su iz te^onski obra^ene mjesavine vune i poliestera, koja je vodootporna i oleofobna. To zna^i: vrlo tesko upija mrlje, sto je naro^ito dobrodoslo kod konzumiranja masnog bureka" (Mal 2004:24). U ^lanku vragolastog naslova "Krotitelji ti- grova u skolskim klupama" u savjetima mladima ^itamo: "Za stjecanje svih tih osobina vrlo je vazno kretanje, pravilna prehrana (treba jesti zdravu hranu, odre^i se przenih odrezaka, pomfrita, bureka i drugog masnog i slatkog balasta" (Zajec 2000:3). U komentaru o bivsem treneru nogometnog kluba Maribor, Brani Oblaku, na sportskim stranicama dnevnika Ve^er, izme^u ostaloga, pise:

Na h^ p://talk.to/braneoblak mozemo tako nai^i na kojesta vulgarno (Ako ga tu sretnemo, kastrirat ^emo ga), masno (Oblak je burek), sumnjivo (Bi li Maribor igrao vise napada^ki, da je Oblak bio na klupi?), srceparaju^e (Ljudima koji su te nekad voljeli pokazao si svoje sportsko ponasanje), pomirljivo (Obla^e, zao nam te je). (Stoji^ 1999:19)

Na omotu prve antologijske zbirke stripova autora i autorica iz Isto^ne i Srednje Europe, na- zvane Stripburek: Comic ^om Behind the Rusty Iron Curtain, kao posebnog, tematskog izdanja slovenskog strip-magazina Striburger, u jednadzbi za burek nalazimo masno^u s pridodanim kvadratom (Klemen^i^ i Ruijters 1997):

No, diskurs zdravoga zivota nije zagrizao samo u svijet medija, gdje se ^ovjek moze omasti- ti nebrojenim masnim burek-izjavama. Umastio je, stovise, posteno namastio i burek-pro- dukciju. Gotovo svi komercijalni proizvo^a^i bureka, kao i nekomercijalni pekari bureka, u razgovorima su mi povjerili kako su razli^itim postupcima smanjili unos masno^a (vise u Mlekuz 2011). Tom odmas^ivanju bureka dodajmo recept za "low fat burek od sira" od inte- gralnog vu^enog tijesta (mozemo ga kupiti, kako smo pro^itali u receptu, u trgovini Hofer), s nepasiranim, odnosno lakim svjezim sirom "(Co^age Cheese 0,9% m.m.)", s dva jaja i bez (navedenih) drugih masno^a. Recept mozemo na^i na internetskoj stranici portala Maxxi- mum, koja "je namijenjena sirenju znanja o sportskoj i zdravoj prehrani, ^tnessu i bodybuildin- gu", i koju odlikuje slogan "predani ^t ^lozo^ji". Komad bureka s 329,5 kalorija sadrzi 32,5 g bjelan^evina, 34,1 g ugljikohidrata i 6,4 g masno^a (Grom 2006). Pedantno i zdravo, zar ne?

Diskurs zdravoga zivota je u masno^i bureka, dakle, vidio i otkrio Ahilovu petu te u nju usmjerio glavninu svojih kopalja. Proglasavanje bureka masnim zna^ilo je po^etak pogroma s inkvizicijom i lovom na vjestice, uz sav pripadaju^i spektakl. No, pridruzimo se mladima i njihovom uzivanju ultramasnog bureka.

Ultramastan

Kako se pokazalo u razgovorima s ljubljanskim srednjoskolcima, neke skupine mladi^a, ve^i- nom u^enici gimnazija,10 upraznjavaju simboli^ku potrosnju, egzibicijsko konzumiranje ma- snog bureka kao otpor spram dominantnog diskursa zdravoga zivota, kojim su bombardirani u medijima, oglasavanju, u formalnom i neformalnom obrazovanju.11

Za te generacijske, naro^ito ili isklju^ivo skupine mladi^a, nije svaki burek jednako dobar. Dobar, odnosno pravi je samo masni burek, sto ga albanski buregdzije pripremaju i prodaju na gradskim ulicama. Bureci koji vaze za manje masne, dakle bureci iz "slovenskih" pekara i industrijskih pogona, ne spadaju u dobre bureke. Ideal bureka je, dakle, kao sto mozemo ^uti i od srednjoskolaca, "ultramasni burek", od koga se "mast cijedi kroz papir". U^enik katoli^ke Sko^jske gimnazije A. J.,12 koji, kao sto sam priznaje, s burekom u ruci ismijava mrsavljenje i brojenje kalorija, tvrdi "da je masniji burek obi^no bolji (...) kad dobijes burek koji vidis kroz papir, unaprijed znas da ^e biti dobar." U^enik ljubljanske gimnazije Bezigrad J. V. jos je izravniji: "De^nicija bureka je da mora biti mastan." No, o takvoj subverzivnosti potrosnje bureka ne govore samo neposredne izjave. Uzivanje masnog bureka ^esto je za^injeno sala- ma na ra^un prebrojavanja konzumiranih kalorija, gojaznosti, zenskoga izbjegavanja masne hrane i hrane koja deblja op^enito, te zdravlja. Navedimo samo nekoliko takvih izjava (neke su citati spomenutog u^enika J. V.-a, a neke sam zabiljezio promatraju^i manju skupinu ^aka pri uzivanju bureka, jednog proljetnog prijepodneva 2007. godine ispred ljubljanske pe^e- njarnice "Dino Burek"):

Daj ajmo brojit kalorije.

Jedan put je kolega pitao [prodava^a bureka] da mu da dijetni burek . Onaj ni ne znam ako ga je skuzio.

"Ja nikako ne^u cijeli burek, ajmo svi jednoga". Ima nas pet. [Sale se.] A cure dvije-tri uzmu jednog zajedno. Ja sam sam smazao dva.

Burek masni tamo [u uli^noj buregdzinici] nije zdrav, idemo u McDonald's, tamo je zdra- viji.

Ja ne smijem burek, udebljat ^u se.

Skupina ^aka iz gimnazije Bezigrad, koji povremeno zamijene skolsku uzinu za burek ili ga sebi priuste nakon zamorne nastave u obliznjoj buregdzinici, ^esto se zabavlja na ra^un za- poslene prodava^ice. Ona, kako navode, pere ruke samo jedan put tjedno i u tom (ne)pranju lezi klju^ za masno^u bureka. Naime, ako opere ruke u ^etvrtak nave^er, onda ^e u petak ujutro burek biti malo mastan, da bi svaki sljede^i dan u tjednu bio sve masniji.

Burek, dakle, me^u ^acima zadrzava ulogu koju mu je namijenio diskurs zdravoga zivota - ozna^itelj za masno^u, za masnu, nezdravu hranu, koja se pak ne shva^a vise isklju^uju^e, negativno, nego odobravaju^e, pozitivno (usp. Hall, 2002:269-275; Dylan 2008). Masno^a, ta vrazja supstancija, taj glavni kamen spoticanja, barem onog ^ktivnijeg segmenta diskursa zdravoga zivota, postala je, dakle, me^u u^enicima kvaliteta o kojoj se govori na sav glas. No u ovoj pri^i, barem po mojem misljenju, glavna uloga pripada bureku. I to ne samo zbog njego- ve poslovi^ne masno^e i ^estoga "pajdasenja" s diskursom zdravoga zivota, nego i, prije svega, zbog omiljenosti u ^aka - pristupa^nosti, zasitnosti i sveprisutnosti bureka u slovenskom drustvu i kulturi. Naime, burek danas u Sloveniji nije samo ozna^itelj, metafora za masnu i nezdravu prehranu, i nije samo na meti diskursa zdravoga zivota. Burek je stekao status svoje- vrsnog snaznog, izrazito namagnetiziranog ozna^itelja, meta-simbola (vidi Miller 1998), koji je sposoban privu^i vrlo razli^ita zna^enja / uporabe - naj^es^e, ali niposto ne i isklju^ivo, nacionalisti^ka (vidi Mlekuz 2011).13 No, zapo^nimo ovu pri^u s druge strane.

Kao sto opetovano tvrdi Foucault, odnosi mo^i ne mogu postojati bez mjesta neposlusnosti:

Ako je, naime, to^no da je za odrazavanje odnosa mo^ i potrebna stalna neposlusnost i ne- kakva sustinska tvrdokornost principa slobode, onda nema odnosa mo^i bez sredstava za osloba^anje ili mogu^nosti za bjezanje. (2010:118)

Kao sto je pokazao Dick Hebdige (1979) na primjeru britanskih supkultura, neposluh i bunt odvijaju se i pokazuju ve^ na razini svakodnevnih, naizgled banalnih i nevaznih stvari. Prema Hebdigeu, supkulturni izazov dominantnoj kulturi ne proizlazi neposredno iz suprotstavlja- nja, ve^ se odrazava i odvija naro^ito na razini stila. U slu^aju ^a^ke potrosnje bureka, taj se bunt ^ini jos predmetniji i jos vise materijaliziran. To zna^i da taj ^a^ki bunt ne smijemo prvenstveno shvatiti kao suprotstavljanje hegemonskim idejama diskursa zdravoga zivota, u kome burek ^gurira samo kao nekakav medij, semioti^ko oruzje, ozna^itelj. Naprotiv, drzim kako taj srednjoskolski otpor valja razumjeti vise kao bunt s burekom i za burek, a ne kao jasan i planski bunt protiv dominantnog diskursa zdravoga zivota. Tako se diskurs zdravoga zivota pojavljuje u ulozi svojevrsnog privjeska, parazita na "superpopularnom", omiljenom i je^inom, gotovo uvijek i posvuda pristupa^nom i zasitnom bureku, sto dodatno osmisljava i daje ton tom otporu s burekom i za burek. O tome nam svjedo^e i razgovori s ^acima uzi- vateljima bureka, koji rijetko i tesko vide, prepoznaju, osmisljavaju toboze velikog neprijate- lja - diskurs zdravoga zivota. M. ^., prijatelj i skolski kolega citiranoga J. V.-a, komentira to prijateljevo zbijanje sala i svoje saveznistvo s burekom ovako:

Da, J. V. voli govorit takve stvari. I onda se smijemo. Ali bar sto se ti^e mene obi^no se vise radi o zafrkavanju cura koje briju da su debele i da moraju smrsavit i to. A i to da je burek dobar. Na pobunu protiv medija uop^e nisam pomislio jer obi^no uop^e ne ^ itam takve stvari a ^ak i kad ih ^itam to me ne dira.

Burek je, naime, kao sto smo ve^ spomenuli, za taj dominantni diskurs zdravoga zivota znak, predmet nepozeljnog identiteta koji ugrozava dominantan svijet. U toj borbi za burek neki "burekoborci" - ali niposto svi - vise ili manje svjesno prepoznaju i tog neprijatelja bureka, koji je, pak, uslijed svoje sveprisutnosti, uske povezanosti s djevoja^kom opsjednutos^u vit- kim i lijepim tijelom, a vjerojatno jos uslijed koje^ega, naro^ito prikladan, zabavan i omiljen neprijatelj. No, ^ini se kako su u svemu tome vaznije fore, vicevi i zabava, negoli ozbiljan bunt, visoke ideje i ciljevi.14

Kako je pokazao Dick Hebdige (1979), supkulturu ne smijemo razumjeti kao neposred- nu pobunu protiv dominantne kulture, hegemonije, konsenzusa, kao sto je to nametnuto od strane vladaju^ih. Otpor supkultura odvija se putem spektakularnog stila, koji, kako isti^e Hebdige (1979:100 i dalje), valja razumjeti kao ciljnu komunikaciju - komunikaciju koja je u supkulturama naglasena i neobi^na, koja usmjerava pozornost na sebe, premjesta, preokre^e i rusi dominantna zna^enja i uporabe robe.15 No, tu ciljnu komunikaciju, moramo - barem u slu^aju ^a^ke potrosnje bureka - ^itati ponajprije kao ciljnu na razini supkulture. A to, na- ravno, ne zna^i da je svjesno vo^ena niti da je razumljiva svim pojedincima uklju^enim u supkulturu. Rije^ bunt tako najvjerojatnije treba staviti u navodnike. Naime, prema misljenju Susan Seymor (2006:305), o buntu mozemo govoriti samo u slu^aju svjesnih i namjernih aktivnosti suprotstavljanja.16

Stoga, smatram kako u odgonetavanju tog ^a^kog prisvajanja bureka po^etak pri^e valja potraziti u pristupa^nosti, je^ino^i, zasitnosti i, dakako, tako^er ili ^ak prvenstveno u "super- popularnosti" bureka. I tek nakon toga nastupaju diskurs zdravog zivota i "bunt" protiv njega, koji tu potrosnju, prisvajanje, dodatno za^injavaju. Parafraziraju^i Karla Marxa: ljudi pridaju stvarima zna^enja, ali ne u okolnostima koje su sami izabrali.17

Subverzivnost ili barem svojevrsnu ironiju spram hegemonskog diskursa zdravoga zivota - dakako u kontekstu bureka i njegove nezdravosti, masno^e - nalazimo i izvan ^a^kog mi- ljea. Poput Foucaulta, mozemo re^i kako su "to^ke otpora prisutne posvuda u mrezi mo^i" (2000:100). "Obi^an prosje^ni ^ovjek, ali velik burekolog", kako je sebe opisao Franc Ma- rusi^-Lanko (2006), prilikom ocjenjivanja raznih bureka neprestano ima u vidu, ocjenjuje i vrednuje i njihovu masno^u.18 Na internetskoj stranici dnevnog lista Delo, u "Burek blogu", prilikom ocjenjivanja bureka s tikvicama iz pekare "Damajanty Seam" u Ljubljani, izme^u ostalog, pise i ovo:

(...) utvrditi je li za suho^u krivo nemasno biljno punjenje ili buregdzinica i svje- tonazori glavnog pekara bureka. (...) Blizina bolnica daje buregdzinici dasak zdravlja ili barem zdravstvene sigurnosti ... koja je po mom misljenju ujedno i glavni krivac za nemasnost bureka. (Marusi^ 2006)

Velik

Vratimo se mladima i njihovom uzivanju bureka. Valja re^i kako su u ^a^koj i, op^enito, omladinskoj simboli^koj potrosnji bureka prisutni i drugi aspekti bunta. Kao sto sam ve^ napomenuo, u ^a^koj se konzumaciji bureka radi prije svega o buntu s burekom i za burek, sto valja shvatiti kao svojevrstan bricolage razli^itih zna^enja, interesa, asocijacija. Nesumnji- vo je, tako^er ili prvenstveno, rije^ o otporu spram "amerikanizacije" ili "mcdonaldizacije" (usp. Ritzer 1996), dakle, o suprotstavljanju standardiziranoj, racionaliziranoj, hegemonskoj ameri^koj kulturi (o ^emu svjedo^e brojne diskusije na internetskim stranicama; na kraju krajeva i sam naslov rasprave "Burek VS McDonald's"), o, kao sto smo ve^ spomenuli, suprot- stavljanju ili, stovise, bijegu od dominantne obiteljske strukture prehranjivanja i, op^enito, o otporu, bijegu od autoriteta odraslih, o neprihva^anju jugofobije,19 balkanofobije i drugih nacionalisti^kih pojava (sto se sve manifestira u diskusijama, komentarima, izjavama na broj- nim internetskim stranicama, forumima - spomenimo samo naslov teksta "Burek bi, a dza- mije ne bi, a??" na internetskoj stranici Student Info, koji se razvila u uzavrelu diskusiju). Ova simboli^na zna^enja bureka me^u ^acima i mladima op^enito manifestiraju se i u bogatoj (sup)kulturnoj proizvodnji: u razli^itim oblicima tekstova, razli^itim kontekstima u slengu, u mnostvu razli^itih oblika na internetskim stranicama, u vicevima, forama, storijama i jos ponegdje. Sto mislite, sto zna^e ove zvrljotine?

Rije^ je o natpisu "burek je velik" na arapskom jeziku, parafrazi "Bog/Alah je velik", sto ga nalazimo na internetskoj stranici u^enika Sko^jske gimnazije, autora distiha s po^etka teksta (J. 2005).

Burekom je nazvao i svoj server. Njegova elektronska adresa, dakle, glasi: mesni@bu- rek.(...). O tome, izme^u ostalog, kaze sljede^e: "Neki [ljudi, koji su posjetili internetsku stranicu i bili odusevljeni] su me zamolili za e-mail adresu na mom serveru, i naravno da su je dobili. Adresa na bureku pravi je statusni simbol." Na pitanje "Zasto burek?", odgovara u maniri zena: "Mozda zato jer volim jesti burek :)."

U odgonetavanju tog ^ a ^ kog prisvajanja i u z ivanja bureka - ^esto za^ injenog s alama na ra^un hegemonskog diskursa zdravoga zivota - moramo, dakle, po^etak pri^e potraziti u pristupa^nosti, je^ino^i i zasitnosti (dakle omiljenosti) bureka. I tek poslije toga pojavljuju se diskurs zdravog zivota i buntovnistvo, koji tu potrosnju, prisvajanje, dodatno za^injavaju, ili, bolje re^eno, zamas^uju. Drugim rije^ima, ^aci koji uzivaju ultramasni burek, ne ^ine to primarno zbog protivljenja diskursu zdravoga zivota. ^ine to zato jer je burek "popularan", je^in, gotovo uvijek pri ruci, zasitan, jer se jede rukama i jer je ukusan. A jos je ukusniji zbog toga sto za hvalisavi, glasni i zamorni diskurs zdravoga zivota predstavlja "masnog podlaca".

Footnote

1 Od nekdaj lepé so Ljubljanke slovele, al bolj s e od mesn'ga [bureka] bilo ni nobene.

2 Tu spadaju a^nitet prema brzoj hrani, vegetarijanstvo i poreme^aji prehrane. Naro^ito djevojke i mlade zene, prema Deborah Lupton (1996:55-56), hranu koriste za izrazavanje neslaganja ili bunta, budu^i da na raspolaganju imaju manje drustvenih izvora od muskaraca. S druge, roditeljske, strane, ^ini se da je prehrana jedno od vaznih podru^ ja uspostavljanja autoriteta roditelja i odraslih te discipliniranja djece i mladih. Jasno je da hrana dijeli roditelje i djecu na vise razina. Tako, primjerice, omiljena jela djece i mladih imaju u pravilu razmjerno nizak prehrambeni status.

3 U skladu s teoreti^arima kasne moderne (Giddens 1990; Beck 1992), danasnju pove^anu brigu za tijelo, zdravlje i prehranu mozemo shvatiti kao individualizirani odgovor na sve slozenija drustvena zbivanja koja pojedinca udaljuju od politi^kih i drustve- nih odluka. Usredoto^enost pojedinca na vlastito tijelo, kako pise Tanja Kamin (2004:19-20), predstavlja "povla^enje u prividno kontroliranu sferu, individualizirano iskustvo, koje je ujedno i drustvena prezentacija individualne odgovornosti prema sebi i prema sirem drustvu. Odgovornosti koja se na razini drustva pokazuje (i ocjenjuje) u [tabelama s] pokazateljima (ne)zdravog tijela". Uzroci usredoto^enosti na osobne strategije prezivljavanja leze u slabljenju socijalne drzave krajem osamdesetih godina, nedostatku sred- stava za socijalnu i zdravstvenu sigurnost i, s tim u vezi, u pozivima medicinskih stru^njaka i drzave na individualnu odgovornost za zdravlje. Medicinski diskurs - diskurs zdravoga zivota - koji je jedan od dominantnih u suvremenim zapadnim drustvima, izrazito prozimlje svakodnevni zivot i njime upravlja (Kamin i Tivadar 2003), bas kao i popularni, novinarski diskurs, diskurs stila zivota i jos poneki diskurs, o ^emu govore brojni autori (vidi Kamin 2004:89). Medikalizacija svakodnevnih praksi, kako pise Kevin W hite (2002:48), pred pojedinca postavlja pitanje: zeli li doista medikalizirati sve aspekte svog zivota - osobnost, ljubavni zivot, bra^nu vezu, djecu? Pritom se mozemo upitati: postavlja li on pojedincu samo pitanja? Ne name^e li mu u velikoj mjeri i odgovore?

4 Gra^u za sredisnji dio ovog istrazivanja ^ine usmeni razgovori i dopisivanje putem elektronske po s te 2005. i 2006. godine, a djelomi^no i neposredno promatranje ^a^kog uzivanja "ultramasnog bureka", 2007. godine.

5 Kako su pokazale studije provedene u zapadnim (post)industrijskim drustvima, ljudi masnu hranu rutinski ozna^uju nezdravom, naro^ito kada su masno^e vidljive (vidi Lupton 1996:80-82). Sedamdesetih godina dvadesetog stolje^a medicinska znanost, dr zavni zdravstveni i drugi autoriteti te modna industrija, zauzele su "protumasni" stav (Williams i Germov 1999:207). Sli^nu sudbinu kao masno^e dozivjeli su i broji drugi prehrambeni sastojci i namirnice (se^er, bijeli kruh i op^enito bijela boja u hrani, koja je jos sezde- setih godina dvadesetog stolje^a bila visoko vrednovana).

6 Ako je u znanstvenom stru^nom prehrambenom diskursu velik udio masno^a obi^no samo jedna od negativnih zna^ajki bureka, ^ini se kako ona u nestru^nom, popularnom miljeu, prevladava.

7 Tekst se zasniva na gra^ i koju sam prikupio za potrebe opse z nijeg istraz ivanja o bureku u Sloveniji u razdoblju od 2005. do 2007. godine. Ono je objavljeno u knjizi Burek.si?! Koncepti / recepti (Mlekuz 2011). U okviru tog istrazivanja obavio sam tridesetak uglav- nom nestrukturiranih usmenih razgovora i imao otprilike isto toliko dopisivanja putem e-poste, u kojima sam ispitivao o mnogim stvarima u vezi bureka, kao i, uglavnom nesto neizravnije, o ulozi suvremenog medicinskog diskursa o zdravom zivotu prilikom vrednovanja bureka te o utjecajima tog diskursa na uzivanje bureka.

8 Isticanja u citatima su, ukoliko nije posebno navedeno, autorova.

9 Pojam burek-izjava, koji se u velikoj mjeri zasniva na Foucaultovom (1998) pojmu izjave, detaljnije sam prikazao u knjizi Burek. si?! Koncepti / recepti (Mlekuz 2011).

10 Kako sam ve^ napomenuo, gra^u za sredi snji dio ovog istrazivanja ^ine usmeni razgovori i dopisivanje putem elektronske poste 2005. i 2006. godine, u kojemu je sudjelovalo desetak u^enika gimnazije Bezigrad i katoli^ke Sko^jske gimnazije, a djelomi^no, u dva navrata u travnju 2007. godine, i neposredno promatranje ^a^kog uzivanja "ultramasnog bureka" nekolicine u^enika gimnazije Bezigrad. Kao sto su mi u razgovorima povjerili ^aci, sli^no egzibicijsko konzumiranje masnog bureka moze se na^i i kod njihovih kolega i prijatelja u drugim gimnazijama.

11 Kao sto je pokazala studija o prehrambenim navikama ljubljanskih osmoskolaca, "ti su u^enici dobro upoznati sa zdravim na- ^inom zivota i prehranjivanja kao i to da brzu hranu ne svrstavaju u zdravu" (Medved i dr. 1998:211). Isto tako, u razgovorima s ^acima moglo se primijetiti da su dobro upoznati "sa zdravim na^inom zivota i prehrane". Preokret u slovenskom diskursu promocije zdravlja dogodio se devedesetih godina dvadesetog stolje^a, na po^etku, kako nalazi Tanja Kamin (2004:97), razdoblja intenzivnog porasta komunikacijskih intervencija za promociju zdravlja, koje su usmjerene na pojedince i uskla^ene s pomacima prema novoj zdravstvenoj zastiti. Premda autorica govori prije svega o promociji zdravlja, devedesete su se godine tako^er pokazale kao razdoblje primjetnog stupanja medicinskog diskursa u svakodnevni zivot. Istrazivanja slovenskog javnog mnijenja pokazuju kako se ljudi od devedesetih nadalje sve vi se bave zdravljem, sve vi se rekreiraju, sve vise rabe "zdrave" namirnice, sve vise preventivno odlaze lije^ni- ku, sve manje ih pusi itd. (vidi Tos i Malnar 2002:91-94). Pri tome tako^er opazamo ve^u u^estalost medijskih sadr zaja koji se kako implicitno, tako i eksplicitno bave zdravljem. Osim ^asopisa Zdravje, koji izlazi od 1978. godine te je po metodi zadnjega ^itanja (re- cent reading) u drugom polugodistu 2005. dosegao mjese^nu nakladu od 169.000 ^itatelja, sto ga je uvrstilo na "odli^no" tre^e mjesto u kategoriji mjese^nih izdanja na slovenskom trzi stu. Na tom je trzi stu od prosinca 1993. prisutan jos mjese^nik Viva, s podnaslovom ^asopis za zdravi zivot, te od ozujka 2004. mjese^nik Lepa in zdrava. Tako^er su i brojne slovenske dnevne novine po^ele uvoditi posebne priloge o zdravlju, a sadrzaji o zdravlju sve vise prostora nalaze i u ^asopisima o stilovima zivota kao i op^enito u mnogim drugim medijima. Vjerojatno bi bilo mogu^e biljeziti velik porast zanimanja i sadr zaja o zdravlju i na drugim podru^ jima u javnom (primjerice u oglasavanju) i privatnom zivotu (primjerice u neformalnim razgovorima). Medikalizacija svakodnevnoga zivota bez sumnje je u velikoj mjeri odgovorna za porast zanimanja za (zdravu) prehranu. U tom kontekstu spomenuo bih kako svi navedeni ^asopisi velik dio prostora posve^uju zdravoj prehrani. No, taj porast zanimanja za hranu nije se pojavio, artikulirao samo unutar me- dicinskog diskursa. Ovdje valja istaknuti sve ve^u vaznost tjelesnog izgleda, porast vaznosti aktivnosti u slobodnom vremenu (u koje spada i kuhanje, kao i prehrana), kao i sve ve^u stilizaciju zivota, unutar koje hrana ima, odnosno moze imati vrlo istaknuto mjesto.

12 Kod mladoljetnih osoba navodim samo incijale.

13 O tome govori ve^ sam frazem "ti si burek", sto se ^esto moze ^uti uglavnom u slengu i koji naj^es^e zna^i nesposobnjakovi^, bu- dala. U toj uvredljivoj upotrebi rije^i, burek moze implicirati i zatucanog i nesposobnog "juznjaka", Balkanca, doseljenika. U nekim slu^ajevima, na primjer u obra^ivanim vrsnja^kim (^a^kim) skupinama, taj frazem moze predstavljati i izraz naklonosti.

14 U tom je kontekstu zanimljiva i za nas slu^aj pou^na studija Chapman i Maclean (u Lupton 1996:58) o prehrani kanadskih tinejdzerki. Konzumaciju nezdrave hrane one povezuju kako s pozitivnim (ugoda, zabava, druzenje s prijatelji/ca/ma, odsutnost roditeljskog autoriteta), tako i s negativnim aspektima (gojaznost, krivnja, lakomost). S druge strane, zdrava je hrana asocirana s domom, kontroliranjem tijela i tjelesne tezine, brigom oko izgleda i roditeljskim nadzorom. Unato^ dijetetskoj osvijestenosti, one nezdravu hranu shva^aju kao normu, a zdravu kao ^udastvo, sto se moze tvrditi i za slovenske ^ake-" burekozdere". Pristupa^nost i omiljenost bureka proizlazi, dakako, i iz takve adolescentske "norme", no ipak tvrdim da je burek kod intervjuirane mladezi vise nego "nezdrava hrana", odnosno vi se nego samo jedan predstavnik "nezdrave hrane". Autori tako^er isti^u i jaku vezu izme^u samostal- nosti, adolescentskog identiteta i nezdrave prehrane, koja je vidljiva i kod promatranih "burekozdera". To sv jedo^i i o konstituitivnoj ulozi bureka me^u mladima, no to je tema za neki drugi naslov.

15 U britanskim supkulturnim stilovima, barem u Hebdigeovo vrijeme, ta je rekontekstualizacija robe, predmeta, bila najizrazitija i najprimjetljivija u na^inu odijevanja pankera. Predmeti s najbanalnijim kontekstima - uzice s WC vodokotli^a, ziherice, plasti^ne vre^ice, tamponi, zileti - postali su dio njihovoga stila (Hebdige 1979:107 i drugdje).

16 Nedvojbena je vaznost razumijevanja i konceptualizacjie bunta - mora li on biti planiran i namjeravan, da bismo o buntu uop^e mogli govoriti? O tome kada i u kojim slu^ajevima mozemo govoriti o buntu, postoje, dakako, razli^iti pogledi (Hollander i Einwoh- ner 2004:544).

17 U originalu, u srpskom prijevodu: "Ljudi prave svoju vlastitu istoriju ali je ne prave po svojoj volji niti pod okolnostima koje su sami izabrali, nego pod okolnostima koje su neposredno zatekli, koje su date i nasle^ene. Tradicija svih mrtvih generacija pritiskuje kao mora mozak zivih" (Marx 1949:15).

18 U opisu svojeg bloga navodi sljede^e: "Ideja je jednostavna. Kvaliteta bureka u buregdzinicama jako varira. Cijena nesto manje. Nakon svakog pojedenog bureka tu ^u napisati kakav je bio. Koliko mastan, kako ukusan, oblik, cijena." Masno^u, dakle, pretpostav- lja ukusu.

19 O najrazli^ itijim manifestacijama jugofobije u Sloveniji i o njihovim posljedicama na zivot doseljenika iz drugih dijelova bivse Jugoslavije izme^u ostalih pise i Janja Zitnik Sera^n (2008; 2012).

References

LITERATURA I IZVORI

Beck, Ulrich. 1992. Risk Society. Towards a New Modernity. London, Newbury Park, New Delhi: Sage.

Davenport, Fionn. 2006. Best of Ljubljana. The Ultimate Pocket Guide and Map . Footscray, Oakland, London: Lonely Planet Publi- cations.

Dylan, Clark. 2008. "The Raw and the Ro^en. Punk Cusine". U Food and Culture. A Reader. Carrole Counihan i Penny Van Esterik, ur. New York, London: Routledge, 411-422.

Foucault, Michel. 1998. Arheologija znanja. Beograd, Novi Sad: Izdava^ka knjizarnica Zorana Stojanovi^a.

Foucault, Michel. 2000. Zgodovina seksualnosti. Volja do znanja. Ljubljana: Zalozba SKUC.

Foucault, Michel. 2010. Spisi i razgovori. Beograd: Fedon.

Giddens, Anthony. 1990. The Consequences of Modernity. Cambridge: Polity Press.

Grom, Stasa. 2006. Maxximum portal. h^p://www.maxximum-portal.com/sport/313.html (pristup 12. 7. 2006.).

Hall, Stuart. 2002. "The Work of Representation". U Representation. Cultural Representations and Signifying Practies. Stuart Hall, ur. London: Sage, Milton Keynes, The Open University, 13-74.

Hebdige, Dick. 1979. Subculture. The Meaning of Style. London, New York: Methuen Co.

Hollander, Jocelyn. A. i Rachel L. Einwohner. 2004. "Conceptualizing Resistance". Sociological Forum 19/4:533-554.

J., A . 2005. "Burek". h^p://burek.uni.cc/ (pristup 16. 8. 2006.).

Kamin, Tanja i Blanka Tivadar. 2003. "Lai^no upravljanje s telesom v imenu zdravja. Iskanje ravnotezja s prehranjevanjem". Teorija in praksa 5:891-908.

Kamin, Tanja. 2004. Promocija zdravja kot mit opolnomo^enega drzavljana. Ljubljana: Fakulteta za druzbene vede.

Klemencic, Jakob i Marcel Ruijters. 2007. "Slika na zadnji strani ovitka". U Stripburek. Comic ^om Behind the Rusty Iron Curtain. Mirovi^ Katarina, Jani Klemen^i^, Igor Prassel, Matjaz Bertoncelj i Robert Boyd, ur. Ljubljana: Forum Ljubljana, Striburger.

Lupton, Deborah. 1996. Food, the Body and the Self. London: Sage

Mal, Domen. 2004. "Obleka naredi vojaka". Ve^, 6. 2.:24.

Marusic, Franc. 2006. "Burekblog". h^p://www.delo.si/blog/ivanmars/index.php?BLOG_PATH=220andBLOG_ARCHIVE (pristup 14. 10. 2006.).

Marx, Karl. 1949. Der achtzehnte Brumaire des Louis Bonaparte. Osamnaesti brimer Luja Bonaparte. Beograd: Kultura.

Medved, Meta, Nevenka Kelsin, Natasa Milosevi^, Tadej Ul^akar i Primoz Kus. 1998. "Prehrambene navade ljubljanskih osmosol- cev". Zdravstveno varstvo 37:211-217.

Miller, Daniel. 1998. "Coca-Cola. A Black Sweet Drink from Trinidad". U Material Cultures. Why Some Things Ma^er. Daniel Miller, ur. London: UCL Press, 169-187.

Mlekuz, Jernej. 2011. Burek.si?! Koncepti / recepti. Beograd: Clio.

Ritzer, George. 1996. The McDonaldization of Society. An Investigation into the Changing Character of Contemporary Social Life. Lon- don, New Delhi: Thousand Oaks, Pine Forge Press.

Tos, Niko i Brina Malnar. 2002. "Stalis^a o zdravju in zdravstvu. Analiza rezultatov raziskav iz obdobja 1994-2001". U Druzbeni vidiki zdravja. Niko Tos i Brina Malnar, ur. Ljubljana: FDV - IDV, Center za raziskovanje javnega mnenja in mnozi^nih komunikacij, 87-161.

Seymor, Susan. 2006. "Resistance". Anthropological Theory 6/3:303-321.

Stojic, Aljosa. 1999. "Oblak je faca". Ve^er, 23. 9:19.

White, Kevin. 2002. An Introduction to the Sociology of Health and Illness. London: Sage Publications.

Williams, Lauren i John Germov. 1999. " The Thin Ideal. Women, Food, and Dieting". U A Sociology of Food and Nutrition. The Social Appetite. Lauren Williams i John Germov John, ur. South Melbourne: Oxford University Press, 205-227.

Zitnik, Janja. 2008. "Statistical Facts are Human Fates. Unequal Citizens in Slovenia". Journal of Ethnic and Migration Studies 34/1:77- 94.

Zitnik Serafin, Janja. 2012. Bridges and Walls. Slovenian Multiethnic Literature and Culture. Frankfurt am Main: Peter Lang.

Zajec, Diana. 2000. "Krotilci tigrov v solskih klopeh". Delo, 4. 9:3.