Cosmopolitika. Kulturalni studiji, feminizam i zenski casopisi

Abstract

Tako su za razumijevanje speci' "nih artikulacija reprezentacija zenstvenosti u hrvatskom izdanju Cosmopolitana, kao i doma%ih varijanti kontradikcija ina"e karakteristi "nih za zenske "asopise najzasluznija dva faktora: "socijalisti"ka crijepna podloga" (Dean Duda) na kojoj je 1990-ih stvarano novo drustveno i ekonomsko ure$enje te feministi"ka orijentiranost prvih urednica i novinarki Cosmopolitana. Autorica uo"ava kako se hrvatsko izdanje sve vise priblizava mati"nom ameri"kom izdanju, gotovo posve lisenom bilo kakvog aktivnog politi"kog angazmana te zaklju"uje kako su danasnji zenski "asopisi (doma%i i strani) obiljezeni jednom druga"ijom kontradikcijom, onom izme$u feminizma koji je shva%en kao kolektivni drustveni pokret utemeljen na zenskoj solidarnosti te "laznog", odnosno "aspiracijskog feminizma" ( Janice Winship) "vrsto utemeljenog u "kapitalisti"koj ideologiji kompetitivnog individualizma" (kurziv V. L.) koji prvenstveno sluzi kao poticaj na potrosnju te obilato koristi parole feminizma (poput slobode, jednakosti i samopouzdanja) kako bi korisnicama "ruzi- "astog geta" prodao trake za depilaciju i kreme protiv bora. Uklopljenos%u u kapitalisti"ki ekonomski sustav te zaposljavanjem velikog broja istih suradnika, konkurencija dvaju "asopisa svodi se na simboli"ku igru blago modi' ciranih prezentacija istih i/ ili sli"nih tema i proizvoda namijenjenih potrosnji (potrosnji kao preduvjetu "rada na sebi" ili potrosnji kao "inu hedonizma).

Masa Grdesic, Cosmopolitika. Kulturalni studiji, feminizam i zenski casopisi, Disput, Zagreb, 2013., 292 str.

Knjiga Cosmopolitika: kulturalni studiji, feminizam i zenski "asopisi Mase Grdesi% prera$ena je verzija autori"inog doktorskog rada "Kulturalni studiji i feminizam: reprezentacije zenskosti u hrvatskom izdanju Cosmopolitana" te ujedno predstavlja rezultate njezinog dugogodisnjeg akademskog interesa za zensku popularnu kulturu. Organizirana u tri glavna poglavlja te zaklju"ak, ova knjiga, s jedne strane, donosi pregled osnovnih teorijskih problema povezanih s prou"avanjem zenskih popularnokulturnih zanrova iz rakursa feministi"kih kulturalnih studija dok, s druge strane, nudi autori"inu tekstualnu analizu hrvatskog izdanja "asopisa Cosmopolitan.

U prvom dijelu knjige naslova "Kulturalni studiji i feminizam" autorica nudi kratak pregled osnovnih teorijskih postavki kulturalnih studija, osobito kulturalnostudijskog inzistiranja na politi "koj dimenziji proizvodnje i recepcije (popularne) kulture. Relativna usuglasenost oko osnovnih postavki kojima se polje kulturalnih studija vodilo pri odabiru tema i pristupa njihovom istrazivanju (paradigme francuskog strukturalizma i britanskog kulturalizma) uvelike je uzdrmana kada se 1970-ih po"inje formirati podru"je feministi"kih kulturalnih studija. Primjenom feministi"kih teorija te posljedi"nim inzistiranjem ne samo na pitanjima klase, ve% i na pitanjima roda otvoren je put analizi zenskih zanrova popularne kulture kao politi"ki relevantnog polja kulturalne proizvodnje i recepcije. Daljnjom teorijskom razradom Grdesi% propituje dimenzije i kriti"ki potencijal zenskih zanrova unutar sustava kapitalisti"ke ekonomije. Prostor "ruzi"astog geta" (Catherine Kirkland) u koji patrijarhat smjesta zensku popularnu kulturu na prvi pogled moze djelovati kao prostor u kojem je zenama mogu% susret i uzivanje u zajedni"kim, "zenstvenim interesima", no unutar sustava kapitalisti"ke ekonomije "ruzi"asti geto" prvenstveno funkcionira kao trzisna nisa koja, time sto arti' cijelno odvaja "zenske" od "muskih" prostora popularne kulture, reklamnim industrijama nudi pojedinke/pojedince "iji su identiteti ve% konstruirani kao zenski ili muski te koje/koji time posjeduju odre$eni kulturni kapital s kojim marketinska industrija moze ra"unati.

Drugi dio knjige, pod naslovom "Hrvatski Cosmopolitan, zenstvenost i feminizam", zapo"inje osvrtom na speci' "nosti povezane s po"etakom izlazenja hrvatskog izdanja Cosmopolitana. Prema Grdesi%, iznimna politi"ka vaznost i kriti"ki potencijal zenskih "asopisa po"iva na "injenici da su oni jedini zenski zanr koji je u potpunosti posve%en proizvodnji suvremenih zenstvenosti. Me$utim, tip "reprezentacija zenstvenosti" (Charlo& e Brunson) proizvedenih "asopisom uvelike ovisi o kontekstu u kojem "asopis izlazi. Tako su za razumijevanje speci' "nih artikulacija reprezentacija zenstvenosti u hrvatskom izdanju Cosmopolitana, kao i doma%ih varijanti kontradikcija ina"e karakteristi "nih za zenske "asopise najzasluznija dva faktora: "socijalisti"ka crijepna podloga" (Dean Duda) na kojoj je 1990-ih stvarano novo drustveno i ekonomsko ure$enje te feministi"ka orijentiranost prvih urednica i novinarki Cosmopolitana.

Dok se vaznost "socijalisti"ke crijepne podloge" realizira ulogom Cosmopolitana kao savjetnika koji je nekadasnje drugarice upoznavao s radostima potrosnje, naklonjenost feminizmu prvih dviju urednica ogleda se, kako u kontradikciji izme$u tradicionalno poimane zenstvenosti i feminizma, tako i u upravo bolnoj kontradikciji izme$u zelje urednica za feministi"kim aktivizmom i nadosobnih zadanosti samog zanra koje od "asopisa traze uljepsavanje zivota njegovim "itateljicama bez ve%eg upliva realnosti "vanjskog svijeta" u Cosmopolitanov ruzi"asti svijet fantazije.

Drugi dio knjige zavrsava Grdesi%inom analizom recentnijih izdanja Cosmopolitana. Autorica uo"ava kako se hrvatsko izdanje sve vise priblizava mati"nom ameri"kom izdanju, gotovo posve lisenom bilo kakvog aktivnog politi"kog angazmana te zaklju"uje kako su danasnji zenski "asopisi (doma%i i strani) obiljezeni jednom druga"ijom kontradikcijom, onom izme$u feminizma koji je shva%en kao kolektivni drustveni pokret utemeljen na zenskoj solidarnosti te "laznog", odnosno "aspiracijskog feminizma" ( Janice Winship) "vrsto utemeljenog u "kapitalisti"koj ideologiji kompetitivnog individualizma" (kurziv V. L.) koji prvenstveno sluzi kao poticaj na potrosnju te obilato koristi parole feminizma (poput slobode, jednakosti i samopouzdanja) kako bi korisnicama "ruzi- "astog geta" prodao trake za depilaciju i kreme protiv bora.

Tre%i dio knjige: "Cosmopolitan i Elle: konkurencija, potrosnja i "itanje" posve%en je analizi konkurencije na hrvatskom trzistu zenskih "asopisa, osobito konkurenciji izme$u Cosmopolitana kao prvenstveno zenskog "asopisa koji nuka "itateljice na stalno samopoboljsanje i Ellea kao prvenstveno modnog "asopisa koji "itateljicama naglasava njihovo pravo, odnosno duznost uzitka. Uklopljenos%u u kapitalisti"ki ekonomski sustav te zaposljavanjem velikog broja istih suradnika, konkurencija dvaju "asopisa svodi se na simboli"ku igru blago modi' ciranih prezentacija istih i/ ili sli"nih tema i proizvoda namijenjenih potrosnji (potrosnji kao preduvjetu "rada na sebi" ili potrosnji kao "inu hedonizma). Imperativ potrosnje tako uklanja svaku bitnu razliku izme$u dvaju "asopisa te zatomljuje njihov kriti"ki i politi"ki potencijal.

U zaklju"nom dijelu knjige pod naslovom "Budu%nost zenskih "asopisa" autorica propituje budu%nost zenskih "asopisa, kao i prednosti i mane njihovog eventualnog susreta s feminizmom te raspravlja o svom vi$enju uloge feministi"ke teoreti"arke popularne kulture. Zahvaljuju%i svojoj "esto ambivalentnoj poziciji (istovremeno obozavateljica i prou"avateljica odre$enog zanra), Grdesi% smatra kako bi feministi"ka teoreti"arka morala zadrzati kriti"ku ostrinu, ali i zamijeniti pokroviteljski ton obra%anja postovanjem prema konzumentima popularnokulturnih proizvoda.

Iako predstavlja, kako i sama Grdesi% napominje, analizu tek jednog (tekstualnog) aspekta zenskog "asopisa, ova knjiga je bitna zato sto funkcionira kao svojevrstan priru"nik i/ili usustavljivanje gra$e iz podru"ja feministi"kih kulturalnih studija te je stoga pristupa"na na vise razina: za "itatelje neupoznate s podru"jem feministi"kih kulturalnih studija ona moze posluziti kao dobar uvod, dok oni upoznati s doti"nom tematikom mogu "ponoviti gradivo" i polemizirati s autori"inom analizom hrvatskog izdanja Cosmopolitana.