Content area
Abstract
Hladni rat je predstavljao rat ideologija bez presedana u istoriji. Nijedan drugi rat, ni pre ni posle ovog višedecenijskog hladnog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika, nije bio rat koji se vodio u tolikoj meri u sferi meke moći kao Hladni rat. Odsustvo neposrednog oružanog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza učinilo je da se Hladni rat odvija kao takmičenje u sferi ekonomije, tehnologije i nauke, kao trka u nuklearnom i konvencionalnom naoružanju i kao svemirsko nadmetanje. Pored takmičenja u sferi tvrde moći, Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez vodili su intenzivnu bitku u oblasti meke moći. Ovo je bio sukob između američke liberalno-demokratske ideologije i sovjetske marksističke ideologije. Svaka od ove dve zemlje težila je tome da ubedi građane one druge zemlje da je njen društveni i ekonomski sistem idealan i da je bolji i pravedniji od sistema njenog glavnog suparnika.
Uzrok propasti Sovjetskog Saveza i komunizma u istočnoj Evropi nikada sa sgurnošću neće moći da bude određen. Okolnosti koje su dovele do raspada Sovjetskog Saveza, pada Berlinskog zida 1989. godine i urušavanja komunizma u Evropi ne mogu se svesti na skup vojnih, političkih, ekonomskih i društvenih činilaca koji su, nezavisno jedni od drugih, doveli do tektonskih promena u međunarodnim odnosima. Svi ovi činioci zajedno, isprepletani u kompleksnu mrežu poluga, učinili su da se Sovjetski Savez uruši i da Sjedinjenim Američkim Državama prepusti ulogu pobednika u Hladnom ratu. Pritom, Amerika nije bila samo vojni i ekonomski pobednik. Amerika je iz Hladnog rata izašla kao moralni i ideološki pobednik.
Hladni rat predstavlja temu izuzetno velikog broja radova, ali mali broj tih radova se bavi analizom američko-sovjetskog sukoba u sferi meke moći. Stoga je cilj ovog istraživanja i rada rasvetljavanje, objašnjene i tumačenje poluga meke moći koje su Sjedinjene Američke Države institucionalizovale, pokrenule i upotrebile u ideološkoj borbi protiv Sovjetskog Saveza u vreme Hladnog rata. Međutim, Sjedinjene Američke Države nisu od svog nastanka u drugoj polovini 18. veka do Hladnog rata osmišljeno primenjivale svoju meku moć. Do Hladnog rata upotreba poluga meke moći bila praksa kojom su se Sjedinjene Američke Države bavile isključivo u vreme učešća u oružanim sukobima. Tek sa Hladnim ratom u Americi se javlja potreba za namenskom i osmišljenom upotrebom poluga meke moći. Odmah nakon Drugog svetskog rata Sovjetski Savez je počeo da vrši uticaj na druge zemlje šireći marksističku ideologiju i komunističke ideje. Osim širenja marksističke ideologije Sovjetski Savez je vodio i dobro osmišljenu kampanju protiv Sjedinjenih Američkih Država i američkog načina života.
Američka administracija je kao odgovor na sovjetsku spoljnu politiku u periodu od 1946. do 1950. godine stvorila politiku obuzdavanja Sovjetskog Saveza i sovjetskog uticaja u svetu svim sredstvima. Ovo je podrazumevalo kako upotrebu poluga tvrde moći tako i primenu poluga meke moći. U to vreme u američkom društvu postojao je konsenzus o upotrebi političkih, vojnih i ekonomskih oruđa u borbi protiv Sovjetskog Saveza, ali je upotreba poluga meke moći bila predmet duge javne rasprave. Jedna od izuzetno važnih poluga meke moći su državni programi informisanja, odnosno ono što se u Sjedinjenim Američkim Državama smatra propagandom, a propaganda se od nastanka Sjedinjenih Američkih Država do danas smatra nečasnom delatnošću autokratskih režima.
Sjedinjene Američke Države su u periodu neposredno nakon Drugog svetskog rata sprovele zakonske, institucionalne i strukturalne promene koje su omogućile trajno ustanovljavanje poluga meke moći zarad širenja američkih vrednosti, ideja i kulture i zarad ideološke borbe protiv Sovjetskog Saveza i sovjetske marksističke ideologije. Zakoni doneti u to vreme su na snazi i danas i pružaju okvir za mnogobrojne programe i aktivnosti na polju primene poluga meke moći po celom svetu.





