EMOCIONALNI ODGOVOR NA POSAO ZDRAVSTVENIH SURADNIKA ZAPOSLENIH U BOLNICKOM ZDRAVSTVENOM SUSTAVU REPUBLIKE HRVATSKE*

Headnote

Sazetak: Kao dio sireg istrazivanja emocionalnog dobrostanja zdravstvenih suradnika, rad se bavi njihovim emocijama prema poslu. U tu svrhu istrazit ce se dobne razlike u samoprocjeni emocionalnih odgovora na posao te priroda njihove povezanosti s kontraproduktivnim ponasanjima ifizickim simptomima stresa.

Istrazivanjem je obuhvaceno 112 zdravstvenih suradnika zaposlenih u bolnickom zdravstvenom sustavu Republike Hivatske koji su dragovoljno i cjelovito popunili upitnik. Temelji se na 4 mjerna instrumenta, koja su sluzila za procjenu emocionalnih odgovora na posao, pojavu kontraproduktivnih ponasanja na poslu ifizickih simptoma stresa te dobivanja mida u sociodemografska obiljezja ispitanika. U svrhu ostvarivanja ciljeva u obradipodataka koristene su: deskriptivna analiza, faktorska analiza, analiza varijance i kanonicka korelacijska analiza.

Rezultati pokazuju da je za najmlade zdravstvene suradnike karakteristicno istovremeno dozivljavanje pozitivnih i negativnih emocija, a za najstarije, vece dozivljavanje pozitivnih emocija. Najmanje pozitivnih emocija dozivljavaju zdravstveni suradnici srednje dobne skupine, koje posao najvise zamara i cini tjeskobnim. Dozivljavanje negativnih emocija prema poslu povezano je s povecanom ucestaloscu kontraproduktivnih ponasanja ifizickih simptoma stresa.

Iako izvjesno ogranicenje predstavljaju prigodni uzorak ispitanika, metoda samoiskaza i prikupljanje podataka u jednoj vremenskoj tocki, dobiveni rezultati koji odgovaraju dosadasnjim empririjskim spoznajama, posluzili su kao polazna tocka daljnjim istrazivanjima (u tijeku) kojima ce se utvrditi osobna i organizacijska obiljezja koja doprinose pojavi odredenih emocionalnih odgovora na posao. Na taj nacin prosirit ce se spoznaje o emocionalnom dobrostanju zdravstvenih suradnika, koje mogu imati prakticnu upotrebljivost pri kreiranju odgovarajucih programa podrske i pomoci ovim profilima pomagaca. Ovim istrazivanjem identificirane su dobne skupine kojima bi trebali biti namijenjeni te potkrijepljeni razlozi njihove primjene.

Kljucne rijeci: emocionalni odgovor na posao, kontraproduktivna ponasanja, fizicki simptomi stresa, zdravstveni suradnici

EMOTIONAL RESPONSE TO WORK IN HEALTH ASSOCIATES EMPLOYED IN PUBLIC HEALTH HOSPITAL SYSTEM IN REPUBLIC OF CROATIA

Abstract: As a part of wider research of emotional well-being of health associates, this research investigates their emotional response to work. For that purpose we investigated age related differences in selfperception of emotional responses to work and the nature of their connection to contra productive behavior and physiological disturbances as symptoms of stress.

112 health associates employed in public health system in hospitals in Croatia have been included into the research by questionnaire, which they willingly filled in. The questionnaire was based on 4 measuring instruments that were used to evaluate emotional responses to work, counterproductive behaviors at work, physical symptoms of stress and to gain an insight into socio- demographic characteristics of examenees. Descriptive analysis, factor analysis, variance analysis, Scheffe 's Post-hoc Test and cannonical correlation analysis were used in process of gaining valid data.

In youngest health associates, with least working experience, feeling positive and negative emotions at the same time is characteristical, as it is feeling only positive emotions in those with the most working experience. Positive emotions are the least present in middle-aged associates, who are mostly frustrated by their work. Negative emotions at work are connected with more frequent counterproductive behaviors and with physical symptoms of stress.

Although there is a certain research limit concerning convenient sample, self given statements by the examinees and one timeline information gathering, the results were as expected, they confirmed those in literature as well as the results of other similar research, and they match empirical knowledge. They became a starting point for further research (which is in progress), which will determine personal and organizational characteristics that contribute to emergence of certain emotional responses to work. In that way the knowledge of emotional well-being of health associates can be shared and it can be used in creation of adequate support programs to help those profiles. This research identified age groups that could use them and corroborated the reasons for their use.

Key words: emotional response to work, counterproductive behavior, physical symptoms of stress, health associates

UVOD

Prema Zakonuo zdravstvenoj zastiti (NN, 150/08), zdravstveni suradnici su osobe koje nisu zavrsile obrazovanje zdravstvenog smjera, a rade u zdravstvenim ustanovama i sudjeluju u dijelu zdrav- stvene zastite (dijagnostickim i terapijskim postup- cima). Visokog su strucnog obrazovanja, a pripadaju im: socijalni radnici, psiholozi, rehabilitatori, logopedi, socijalni pedagozi i druge srodne struke.

S obzirom na vrstu posla koji obavljaju, ubrajaju se medu pomazuce profesije. Glavna karakteristika prirode posla pomazucih profesija jesu zahtjevni socijalni kontakti, koji ukljucuju intenzivne inter- personalne veze izmedu profesionalca i klijenta, odnosno svakodnevnu, neposrednu komunikaciju s klijentima koji imaju znacajne zivotne i emocio- nalne problème ili su dozivjeli neku traumu, a koji su ponekad slabo motivirani, nespremni na suradnju ili niskih sposobnosti. Buduci da takva komunika- eija zahtijeva neposredan odnos, a cesto ukljucuje i uzivljavanje u emocionalno stanje klijenta, nerijet- ko predstavlja veliko opterecenje za emocionalno dobrostanje pomagaca (Fuckar, 1995; Ajdukovic, Ajdukovic, 1996; Maslach i sur., 2001; Lacoursiere, 2001; Merighi, 2005; Badger i sur., 2008).

Pojam dobrostanje najcesce podrazumijeva pozitivno stanje svijesti (uma) koje ukljucuje cje- lokupno zivotno iskustvo (Diener i sur., 1999). Mnogobrojne rijeci, pojmovi i koncepti povezuju se sa situacijom dobrostanja. Najcesce su to: sreca, radost, prosperitet i kvaliteta zivota. Svaka osoba zeli sto vise dobrih osjecaja u svome zivotu, pa su ljudi od davnina u potrazi za nacinima postizanja srece i zadovoljstva, odnosno, dobrostanja (Aytac i sur., 2004). No iako je ideja dobrostanja zaintrigirala mislioce tisucljecima, sustavna istrazivanja provode se tek posljednjih desetljeca (Diener i sur., 1997).

Rana istrazivanja dobrostanja uglavnom su bila usmjerena na opis i usporedbu dozivljaja srece. Kasniji konceptualni modeli bili su usmjereni na istrazivanja osobnih karakteristika (poput tempera- menta i osobina licnosti), na sposobnost prilagodbe na dobre i lose situacije, na kombinaciju tempe- ramenta i adaptacije, kao i na osobne izvore koji utjecu na odrzavanje dobrostanja (Costa i McCrae; 1998; Diener i sur., 1997; Diener i Biswas-Diener, 2000; Page, 2005; Diener i sur., 2000).

Danas se uglavnom govori o dvije perspektive dobrostanja, koje su se razvile iz dviju relativno razlicitih, ali i preklapajucih ñlozoñja - eudaimo- nizma i hedonizma (Ryan i Deci, 2001; Miksaj- Todorovic i Novak, 2008).

Eudaimonicka ili psiholoska perspektiva odno- sise na realizaciju osobnog ' 'daimona" ili istinske prirode, a eudaimonia se javlja kad su necije zivot- ne aktivnosti kongruentne njegovim duboko uko- rijenjenim vrijednostima (Waterman, 1993; prema Miksaj-Todorovic, Novak, 2008). Unutar ove per- spektive razvijena je tzv. lyfespan teorija Ijudskog uspijevanja, a dobrostanje se opisuje kao "teznja savrsenosti" koja predstavlja realizaciju necijeg istinskog potencijala u sest razlicitih aspekata aktu- alizacije: autonomija, osobni rast, samoprihvaca- nje, zivotna svrha, vjestine i pozitivni odnosi ( Ryff i Keys, 1995; Ryff, 1998; 1995:100; Singer, 2000; prema Miksaj-Todorovic i Novak, 2008).

Hedonisticka (subjektivna) perspektiva obuhva- ca siroki spektar hedonistickih preferencija i zado- voljstava uma (samointeresi i stremljenja) i tijela (Kahneman i sur., 1999; prema Miksaj-Todorovic i Novak, 2008). U okviru ove perspektive, kljucni je fenomen "subjektivno dobrostanje", koje se odno- si na kognitivnu i afektivnu evaluaciju vlastitog zivota i najcesce sadrzava tri relativno odvojene komponente: zivotno zadovoljstvo te pozitivne i negativne afekte (Diener i Schwarz, 1984; prema Miksaj-Todorovic i Novak, 2008).

Iako i psiholoska i subjektivna perspekti- va zahvacaju ljudski zivot i djelovanje u cjelini, kako su razlicita podrucja Ijudskog djelovanja u medusobnom odnosu, moguce ih je primijeniti i na pojedina podrucja Ijudskog djelovanja kao sto je posao, buduci da je posao integralni i definirajuci aspekt zivota odraslih i stoji u znacajnom odnosu s generalnim subjektivnim dobrostanjem (Miksaj- Todorovic i Novak, 2008).

S obzirom da se dobrostanje kao subjektivan koncept opisuje kroz pozitivne i negativne emocije, dobrostanje vezano uz posao odnosi se na osjecaje koje pojedinac ima u odnosu na svoj posao (Schultz, 2008; Warr, 2002; prema Bogdanova i sur, 2008). Kako posao omogucava zadovoljavanje vitalnih i psihosocijalnih potreba (ekonomski neovisan zivot, razvijanje sposobnosti i ostvarivanje socijalnih kontakata), a koncept dobrostanja ukljucuje neku vrstu vrednovanja, emocionalni odgovor na posao promatra se kao subjektivna, individualna procjena dobitaka u odnosu na ocekivanja, potrebe i zelje vezane uz posao (Warr, 2002; prema Bogdanova i sur, 2008; Aytac i sur., 2004; Lambert i sur., 2002).

Kognitivnu i emocionalnu komponentu prate ponasajna i fizioloska, pa osoba s pozitivnim emocionalnim odgovorima prema poslu pokazuje bolja interpersonalna ponasanja, ima bolji radni ucinak, dolazi na vrijeme na posao, rjctîe odlazi na bolovanje. Nasuprot tome, negativni emocionalni odgovori prema poslu, u kombinaciji s odredenim obiljezjima posla (preopterecenost poslom, niska placa, smanjena socijalna podrska i si.) povezani su sa stresom, a dugotrajna izlozenost visim razinama stresa, moze dovesti do emocionalnog i fizickog iscrpljenja, cime je ozbiljno ugrozeno funkcio- niranje pojedinca kako u radnom tako i drustve- nom i obiteljskom kontekstu. Stoga ne iznenaduje povecano zanimanje za istrazivanja dobrostanja zaposlenika, koja unatoc razlikama u istrazivackim pristupima, dijele isti temeljni cilj: identificiranje glavnih problemaradi podrske i pomoci zaposle- nima (Ajdukovic i Ajdukovic, 1996; Shultz, 2008; Rasulzada, 2007; prema Bogdanova i sur, 2008).

Kako u Hrvatskoj gotovo i nije bilo takvih istra- zivanja, tijekom 2007. godine Ministarstvo znano- sti, obrazovanja i sporta poduprlo je znanstveno- istrazivacki projekt "Emocionalno dobrostanje i sagorijevanje na poslu zatvorskog osoblja", a nad- lezna ministarstva odobrila njegovo prosirivanje na zaposlenike drugih sustava (policijskog, socijalne skrbi i zdravstvenog).

Projekt nastoji sveobuhvatno pristupiti proble- mima osoblja, pa se istrazivanjima u okviru pro- jekta nastoji dobiti uvid u pojedina obiljezja posla i obiljezja zaposlenika, kao i njihov meduodnos. U tu svrhu ispituju se organizacijske teskoce, auto- nomy a na poslu, emocije vezane uz posao, zado- voljstvo poslom, lokus kontrole poslovnog uspje- ha, pojava kontraproduktivnih ponasanja i fizickih simptoma stresa, aspekti stresa zivotnog stila te dimenzije profesionalnog sagorijevanja.

S obzirom da u hrvatskom zdravstvenom sustavu ne postoji takvo sveobuhvatno istrazivanje, kao i da su dosad provedena istrazivanja opcenito malobrojna te se uglavnom bave uzim krugom ispitanika (dje- latnicima koji se bave specificnom problematikom, djelatnicima pojedinog odjela ili pojedine ustanove i si.) (Duretic Bartolovic i sur., 1998; Jenic, 2002; Prazetina, 2004; Hudek-Knezevic i sur., 2006; Ogresta i Rusac, 2007; Ogresta i sur., 2008) i najce- sce ukljucuju zdravstvene stroke, odnosno medicin- ske sestre i lijecnike, dok su droge tzv. nezdravstvene stroke znacajno manje zastupljene u uzorcima ispita- nika, bavljenje zdravstvenim suradnicima nastojat ce popuniti tu prazninu. Kao dio sireg istrazivanja nji- hovog emocionalnog dobrostanja, ovaj rad posvetit ce se njihovim emocionalnim odgovorima na posao te prirodom njihove povezanosti s kontraproduktiv - nim ponasanjima i fizickim simptomima stresa.

Emocionalni odgovori prema poslu kod ovih profila pomagaca najcesce su istrazivani u sklopu studija koje se bave zadovoljstvom poslom, pojavom stresa i sagorijevanja na poslu, te njihovim utjecaji- ma na profesionalno funkcioniranje. Rezultati poka- zuju povezanost pozitivnih emocionalnih odgovora sa zadovoljstvom, a negativnih s nezadovoljstvom i stresom. Negativne emocije prepoznate su kao vazan izvor stresa, a istrazivanja korelacija izmedu negativ- nih emocija, kontraproduktivnih ponasanja, zdravlja i sagorijevanja, pokazuju da oni koji imaju vise iskustva negativnih emocija cesce iskazuju kontraproduktivne oblike ponasanja, cesce obolijevaju od raznih fizickih i psiliickih bolesti i cesce pate od sindroma sagorijevanja (Corrigan i sur., 1995; Jordaan i sur.; 2007; McMcarter, 2007; Bayram i sur., 2009; Penney i Spector, 2005).

Prema modelu koji su razvili Spector i Fox (2002; 2005; 2010), pod utjecajem razlicitih teorijskih pri- stupa, emocionalni odgovor na posao zauzima sredis- nje mjesto u pojavi kontraproduktivnih ponasanja na poslu. Negativne emocije javljaju se kao odgovor na radne stresore, a kontraproduktivna ponasanja mogu se pojaviti odmah impulzivno ili nakon nekog vremena. U mnogim slucajevima, emocije poticu motivacijske namjere sudjelovanja u takvim ponasanjima.

Kontraproduktivna ponasanja na poslu obuhva- caju sirok spektar negativnih ponasanja koja ugro- zavaju opstanak, produktivnost i druge legitimne ciljeve radne organizacije. Ukljucuju sve namjer- ne ili nenamjerne aktivnosti kojima se krse orga- nizacijske nonne na nacin koji je stetan za samu radnu organizaciju i/ili za clanove organizacije (Spector, 1997; prema Hammond, 2005; Robinson, Bennet,1995; Mehta, 2000; Fox i sur., 2001; Miles i sur., 2002; Spector i sur., 2005). Mogu se proma- trati kao oblik protesta u kojem clanovi organizaci- je izrazavaju nezadovoljstvo ili pokusavaju rijesiti nepravde unutar radne organizacije (Kelloway i sur., 2009). Iako je vecina istrazivanja kontrapro- duktivnih ponasanja provedena u industry skom okrozenju, Guerrero (2005) upozorava da su ona opasnija medu pomazucim profesijama, jer izra- van ucinak takvih ponasanja moze utjecati na radne odnose, usluge i na kraju na "ranjavanje" klijenta.

Dozivljavanje odredenih emocija utjece na per- cepciju zdravlja, brigu o vlastitom zdravlju, ponasa- njem u vezi sa zdravljem i suocavanjem sa bolescu. Utjecaj pozitivnih emocija pritom je povoljniji i obr- nuto, utjecaj negativnih emocija nepovoljniji (Jordaan i sur.; 2007; McMcarter, 2007; Shultz, 2008).

Istrazivanja koja su se bavila socio-demografskim obiljezjima kao korelatima emocionalnog dobrostanja navedenih pomazucih profesija (Jordaan i sur.; 2007; Gersch i Teuma, 2005; Vredenburgh i sur., 1999; Reissner i sur., 2010; Ryan i sur., 2007; Bussing i Glaser, 2000; Kisak Gveric, 2010; Oguzberk i Aydin, 2009; Chou i sur., 2010; Duretic Bartolovic i sur., 1998), pokazuju nekonzistentnost rezultata po pitanju spola i bracnog statusa i nesto vécu konzistentnost po pitanju dobi i duljine radnog staza.

Tako, kad su u pitanju spolne razlike neke studi- je izvjescuju o vecoj pojavi negativnih emocional- nih reakcija kod zenskog spola. Nasuprot tome neki autori ukazuju na postojanje velikog broja recentnih studija koje nisu potvrdile te nalaze. Slicno, kad je u pitanju bracni status neke studije pokazuju pozitiv- ne korelacije, neke negativne, a neke nepostojanje korelacija. Stoga su veze izmedu spola, bracnog statusa i emocionalnog dobrostanja dosta nejasne.

Razlike s obzirom na duljinu radnog staza uglavnom odgovaraju dobnim razlikama, a suge- riraju da su negativni emocionalni odgovori na posao cesci kod pomagaca mlade, a najcesci kod pomagaca srednje dobne skupine. Najvise razine sagorijevanja vezu se uz srednju dob, odnosno sre- dinu radnog vijeka. Stariji, sa duzim radnim stazem izvjescuju o boljim emocionalnim odgovorima na posao i nizim razinama sagorijevanja.

Temeljem dosad navedenih empirijskih i teorij- skih spoznaja deñnirani su ciljevi i hipoteze ovog istrazivanja.

CILJEVI

1) Istraziti razlike u samoprocjeni emocional- nih odgovora na posao s obzirom na dob zdravstvenih suradnika zaposlenih u bol- nickom zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske.

2) Istraziti prirodu povezanosti emocionalnih odgovora na posao s kontraproduktivnim ponasanjima i ñzickim simptomima stresa.

HIPOTEZE

Hl - Postoje razlike u emocionalnim odgovori- ma na posao s obzirom na dob zdravstvenih suradnika, na nacin da pomagaci mladih i srednjih dobnih skupina dozivljavaju vise negativnih emocija na poslu od zdravstvenih suradnika starije dobi.

H2 - Postoji povezanost emocionalnih odgovora na posao s kontraproduktivnim ponasanjima i ñzickim simptomima stresa, na nacin da se vise kontraproduktivnih oblika ponasanja i vise fizic- kih simptoma stresa veze uz negativne emocije.

METODE

Uzorak ispitanika

Uzorak ispitanika je prigodni. Cini ga 112 zdrav- stvenih suradnika zaposlenih u bolnickim zdrav- stvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj,koji sudragovoljno i cjelovito ispunili upitnik tijekom prikupljanja podataka 2009. godine.

Ukljucuje srodne pomazuce profesije (socijalni pedagozi, rehabilitatori, logopedi, socijalni radnici i psiholozi), kojeunutar hrvatskog zdravstvenog sustava obavljaju slicnu vrstu posla, odnosno bave se dijagnostickim i terapijskim postupcima.

Distribucija ispitanika prema spolu pokazuje na s obzirom na spol prevladavaju ispitanice zenskog spola. U uzorku je 98 zena, sto cini 87,5% uku- pnog uzorka i 14 muskih ispitanika, sto je 12,5% od ukupnog uzorka.

Distribucija prema dobi pokazuje na zastuplje- nost svih dobnih skupina: 18-35 godina, 19,7% (N = 22), 35-45 godina, 24% (N=27), 45 - 55 godina, 31,3% (Ν = 35), te 55 - 65 godina, 25% (N = 28).

Instrumenti

Istrazivanje se temelji na 4 instrumenta anket- nog upitnika konstruiranog za potrebe projekta "Emocionalno dobrostanje i sagorijevanje na poslu zatvorskog osoblja". Upitnik sesastoji od nekoli- ko instrumenata, prvotno prevedenih na hrvatski jezik i primijenjenih u pilot studiji1 na sveucilisnom nastavnom osoblju. Nakon provjere instrumenata, neke cestice su jezicno izmijenjene i prilagoctene osoblju zdravstvenog sustava.

1. Job-related Affective Well-being Scale (Van Katwyk i sur., 2000) sluzi za procjenu emocional- nih odgovora na posao. Postoje dvije verzije skale. Duza (koristena u ovom istrazivanju) se sastoji od 30 cestica, a kraca od 20. Cestice ukljucuju siroku paletu pozitivnih i negativnih emocionalnih isku- stava, a ispitanici odgovaraju koliko cesto su se tako osjecali na poslu (nikada, rijetko, ponekad, cesto, gotovo uvijek) (Van Katwyk i sur., 2000; Spector, 2006; Miksaj-Todorovic i Novak, 2008).

Duza verzija skale sastoji se od dvije subska- le (pozitivne i negativne emocije), a kraca od cetiri,koje se javljaju kao rezultat odnosa dviju dimenzija: (ne)zadovoljstva i intenziteta. Tako, u podrucje pozitivnih emocija autori ubrajaju zadovoljstvo izrazenog intenziteta i zadovoljstvo slabog intenziteta, a medu negativne nezadovolj- stvo slabog i nezadovoljstvo izrazenog intenziteta (Spector, 2011).

S ciljem utvrdivanja temeljnih dimenzija, odnosno struktura u podrucju emocionalnih odgo- vora na posao zdravstvenih suradnika, koje ce se koristiti u daljnjim obradama podataka, provedena je faktorska analiza prema metodi glavnih kom- ponenti (varimax rotacija), pri cemu su zadovo- ljeni svi statisticki preduvjeti. Matrica faktorske strukture skale prikazana jeu tablici koja slijedi (tablica 1).

Dobivena faktorska struktura identicna je sa strukturem koju su u Turskoj dobili Aytaç i sur. (2004) na uzorku sveucilisnih profesora, Uncu i sur.(2006) na uzorku lijecnika primarne zdrav- stvene zastite, Habazin, (2010) na uzorku hrvat- skih medicinskih sestara i Rode (2006) na uzorku slovenskih socijalnih radnika, a takoder je u skladu s konceptom koji skala prema autorima mjeri.

Prema sadrzaju cestica prvi faktor predstavlja Pozitivne emocije, a drugi Negativne emocije. Faktori ukupno objasnjavaju 47,46% (oba faktora podjedna- ko) te imaju visoke koeficijente pouzdanosti (1. fak- tor ?=,91 ; 2. faktor ?=,91) kao i kod drugih istraziva- nja (Spector i sur., 2003; Spector, 2006; Van Katwyk i sur., 2000; Novak i sur., 2007; Habazin, 2010; Rode, 2005; Aytaç i sur., 2004; Uncu i sur., 2006).

2. Counterproductive Work Behavior Checklist (Spector i sur., 2003) sluzi za procjenu kontrapro- duktivnih ponasanja koja se javljaju na poslu. Postoje dvije verzije, duza (koristena u ovom radu) sadrzi 45 cestica i kraca od 33 cestice. Cestice opi- suju nacine ili namjere nanosenja stete organizaciji ili suradnicima, a ukljucuju: stetna i ruzna pona- sanja prema drugima, namjerno krivo odradiva- nje posla, fizicko unistavanje poslovnog prostora, krade te izbjegavanje posla (kasnjenje, izbjega- vanje rada, raniji odlasci). Ispitanici procjenjuju koliko cesto su ucinili nesto od navedenog (nikada, rijetko, ponekad, cesto, gotovo svaki dan) (Miksaj- Todorovic i Novak, 2008), a moze se koristiti i za procjenjivanje ponasanja drugih (suradnika ili podredenih).Unutarnja konzistencija (koeficijent alfa) na razlicitim uzorcima za ukupni rezultat na skali iznosi ,87, a za pet subskala ona iznosi od ,42 (sabotaza) do ,81 (za stetna ponasanja prema dru- gim ljudima) (Spector i sur., 2006, prema Spector, 2011).

3. Physical Symptoms Inventory (Spector, Jex, 1998) sluzi za procjenu tjelesnih,zdravstvenih simptoma (kao npr. problemi spavanja, bol u prsima, proljevi i si.) za koje suzanstvenici pret- postavili da su povezani sa psiholoskim stresom. Sastoji od 18 cestica, a ispitanici se pitaju jesu Ii u posljednjih 60 daña imali neki od simptoma, te jesu li zbog toga posjetili lijecnika (Miksaj-Todorovic i Novak, 2008). Kako se radi o uzrocnom poka- zatelju razmjera, koeficijent alfa je irelevantan (Spector, 2011).

4. Upitnik socio-demografskih obiljezja kon- struiran za potrebe ovog istrazivanja, sastoji se od pitanja na koja ispitanici odgovaraju zaokruziva- njem odgovarajucih ponudenih kategorija odgovo- ra, koji se krecu u rasponu od tri do sest.

Nacin prikupljanja podataka

Podaci su prikupljani na nacin da se instru- ment ciljano distribuirao u one bolnicke ustano- ve u Hrvatskoj u kojima su zaposleni zdravstve- ni suradnici. Prije toga, u skladu s preporukom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, trazene su suglasnosti nadleznih (ravnatelja i Etickih povjerenstava) u svakoj pojedinoj ustanovi. Nakon dobivanja suglasnosti instrumenti su distribuirani osobnim kontaktom ili postom, uz pisanu zamolbu za ispunjavanje, fotokopiju odobrenja istrazivanja Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te marki- ranu, naslovljenu kovertu za povrat ispunjenog upitnika istrazivacu. Na pocetnoj stranici svakog instrumenta objasnjena je svrha istrazivanja, nagla- sena anonimnost i dragovoljnost sudjelovanja u istrazivanju.

Metode obrade podataka

U svrhu ostvarivanja ciljeva u obradi podataka koristene su: deskriptivna analiza, faktorska ana- liza, analiza varijance i kanonicka korelacijska analiza.

REZULTATI

Razlike u emocionalnim odgovorima na posao s obzirom na dob

Razlike u emocionalnim odgovorima na posao s obzirom na dob zdravstvenih suradnika utvrdi- vane su na pojedinim faktorima te na pojedinim cesticama Job-related Affective Well-being Scale. Za njihovo utvrdivanje koristena je analiza vari- jance. Nezavisne varijable pritom su predstavljale razlicite dobne skupine,a zavisne prosjecni rezul- tati na pojedinim faktorima i pojedinim cesticama skale.

S obzirom na vrijednosti aritmetickih sredina na pojedinim faktorima Skale (tablica 2) koji se krecu u okviru srednjih prema visim vrijednostima na faktoru Pozitivne emocije te nizih na faktoru Negativne emocije, moguce je uocitikako zdrav- stveni suradnici cesce dozivljavaju pozitivne emo- cije na poslu. Rezultati analize varijance pokazuju tendenciju razlikama samo u podrucju drugog fak- tora, a iz vrijednosti aritmetickih sredina moze se zakljuciti da najvise negativnih emocija na poslu dozivljavaju ispitanici srednje dobne skupine, potom najmladi, a porastom dobi dozivljavanje negativnih emocija se smanjuje.

Iz rezultata prikazanih u tablici 3 moguce j e uociti da su najvise vrijednosti aritmetickih sredina prisutne na cesticama koje opisuju dozivljavanje nekih pozi- tivnih emocija na poslu (Posao mi se svida; Posao me cini sretnim/om; ponosnim/om; posao mi cini zadovoljstvo), dok su najnize vrijednosti prisutne na cesticama koje opisuju dozivljavanje pojedinih nega- tivnih emocija (Posao me zastrasuje; strasi; Na poslu se osjecam bijedno; Posao me cini sumornim/om; bijesno, Na poslu mi je dosadno).Rezultati analize varijance pokazuju da se znacajno razlikuju na osam cestica skale. Prema dobivenim rezultatima najmladi ispitanici tjeskobniji su i zbunjeniji na poslu, dok su najstariji ispitanici smireniji. Najmladim i najstarijim ispitanicima posao pruza zadovoljstvo te im se svida, inspirira ih i odusevljava, dok ispitanike srednje dobi posao zamara i cini tjeskobnim.

Priroda povezanosti emocionalnih odgovora na posao s kontraproduktivnim ponasanjima i fizickim simptomima stresa

Kako bi se utvrdila priroda povezanosti emo- cionalnih odgovora na posao s kontraproduktiv- nim ponasanjima i fizickim simptomima stresa, provedena je kanonicka korelacijska analiza. Pri tome prvi skup varijabli cine ukupni rezultati na dva faktora skale emocionalnih odgovora na posao, a drugi skup ukupni rezultati na skalama kontra- produktivnih ponasanja i fizickih simptoma stresa.

Kanonicko korelacijskom analizom ekstrahi- rana su dva kanonicka faktora, pri cemu je samo jedan znacajan (tablica 4). Medutim, rijec je o fak- toru koji objasnjava visokih 97,64% varijance te koji ima visoku kanonicku korelaciju (,458).

Iz rezultata kanonicke korelacijske analize (tablica 5) vidljivo je kako su povecana ucestalost kontrapro- duktivnih ponasanja ifizickih simptoma stresa povezani s vecim dozivljavanjem negativnih emocija na poslu, odnosno, istodobno manjim pozitivnim emocijama.

RASPRAVA REZULTATA

Rezultati dobiveni ovim istrazivanjem ocekiva- ni su, mogu se dovesti u vezu s navodima literature i rezultatima drugih istrazivanja.

Tendencija razlikama u emocionalnim odgovori- ma na posao s obzirom na dob zdravstvenih suradni- ka, odgovara dobnim razlikama opisanim u literaturi, prema kojima su negativni emocionalni odgovori na posao cesci kod pomagaca mlade, a najcesci kod pomagaca srednje dobne skupine, dok, stariji, sa duzim radnim stazem izvjescuju o boljim emocional- nim odgovorima na posao (Duretic Bartolovic i sur., 1998; Vredenburgh i sur., 1999; Bussing i Glaser, 2000; Gersch i Teuma, 2005; Ryan i sur., 2007).

Golzisek (1993; prema Ajdukovic, Ajdukovic, 1996) navodi da kod mladih pomagaca cesto posto- ji idealisticki entuzijazam, koji je obiljezen silnom energijom, velikim nadama, ali cesto i nerealnim ocekivanjima i neracionalnim ulaganjima u posao. Osim toga, mladi pomagaci, vise ili manje oprav- dano, cesto osjecaju da nisu dovoljno strucni te se na neki nacin boje klijenata i njihovih proble- ma (Fuckar, 1995). U tom smislu ne iznenaduju rezultati koji pokazujukako najmlade ispitanike ovog istrazivanja najbolje opisuju podrucja koli- ko ih posao inspirira, pruza zadovoljstvo, koliko ih odusevljava i svida im se, ali i da su najmladi ispitanici tjeskobniji i zbunjeniji na poslu.

Vecina pomagaca s vremenom stekne odredenu sigurnost, ali im je ponekad tesko prihvatiti postoje- ca ogranicenja profesionalne prakse, te s vremenom uvidaju da je kolicina ulozenog napora disproporci- onalna zeljenom i postignutom, pa dolazi do pojave razocaranja (Fuckar, 1995; Golzisek, 1993; prema Ajdukovic, Ajdukovic, 1996).Moguce je pretposta- viti da su upravo to razlozi radi kojih zdravstveni suradnici srednje dobne skupine osjecaju vise Zamo- ra i tjeskobe, odnosno zbog kojih im se konkretan posao koji obavljaju svida u manjoj mjeri, manje ih odusevljava ili inspirira, pa u skladu s tim i manje zadovoljava, u odnosu na najmlade i najstarije ispita- nike, koji postizu vise rezultate u ovim podrucjima.

Stariji ispitanici, osim sto posjeduju dovoljno profesionalne kompetencije, vjerojatno se kori- ste zrelijim nacinima suocavanja i imaju realnija ocekivanja, pa se moze pretpostaviti da se radi toga osjecaju smirenijima u obavljanju svojih profesionalnih zadataka, da ih zbog toga posao vise inspirira i odusevljava, da im se vise svida i da im pruza vece zadovoljstvo u odnosu na ispi- tanike srednje dobne skupine. U prilog ovomu idu nalazi istrazivanja pojave sagorijevanja na poslu kod ovih profila pomagaca, koja su utvrdila inverzivnu vezu izmedu godina i sagorijevanja, odnosno, stariji pomagaci izvjescuju o nizim razinama sagorijevanja, sto autori potkreplju- ju nalazima drugih autora koji objasnjavaju da s godinama ljudi razvijaju osobne karakteristi- ke i iskustva koja reduciraju stresne dozivljaje (Vredenburgh i sur., 1999; Bussing i Glaser, 2000, Gersch i Teuma, 2005).

Veze izmedu emocija, ponasanja na poslu i zdravstvenih ishoda, pócele su se istrazivati iz namjere utvrdivanja stete koje proizlaze iz negativ- nih emocija.S obzirom da negativne emocijezauzi- maju sredisnje mjesto u pojavi kontraproduktivnih ponasanja na poslu, a javljaju se kao reakcija na stres, ne iznenaduje njihova povezanost s fizickim simptomima stresa (Fox i sur., 2001; Goh i sur., 2003; Miles i sur., 2002; Spector i sur., 2005). Na povezanost negativnih emocija, kontraproduktiv- nih ponasanja i fizckih simptoma stresa upucuju rezultatibrojnih istrazivanja (Anderson i Bushman, 2002; Fox i sur., 2001; Penney i Spector, 2005; Bayram i sur., 2009; Habazin, 2010). Stoga su dobiveni rezultati koji pokazuju da oni zdravstveni suradnici koji dozivljavaju vise negativnih emocija istovremeno manifestiraju vise kontraproduktivnih ponasanja i imaju vise fizickih simptoma stresa, ocekivani i logicni, jer se negativne emocije koje se javljaju kao odgovori na posao na neki nacin moraju izraziti, pa se kao ponasajne reakcije uz njih vezu kontraproduktivni oblici ponasanja, a kao fizioloske reakcije zdravstvene smetnje.

ZAKLJUCAK

Svrha ovog istrazivanja bila je istraziti dobne razlike u emocionalnim odgovorima na posao zdravstvenih suradnika te istraziti prirodu njihove povezanosti s kontraproduktivnim ponasanjima i fizickim simptomima stresa.Temeljem dobivenih rezultata moguce je zakljuciti da postoje tenden- cy e razlikama u emocionalnim odgovorima na posao s obzirom na dob zdravstvenih suradnika, odnosno da je za najmlade zdravstvene suradnike, karakteristicno istovremeno dozivljavanje pozi- tivnih i negativnih emocija, a za najstarije, vece dozivljavanje pozitivnih emocija. Najmanje pozi- tivnih emocija dozivljavaju zdravstveni suradnici srednje dobne skupine, koje posao najvise zamara i cini tjeskobnim. Dozivljavanje negativnih emo- cija prema poslu povezano je s povecanom uce- staloscu kontraproduktivnih ponasanja i fizickih simptoma stresa.

Ogranicenja ovog istrazivanja predstavljaju pri- godni uzorak ispitanika, metoda samoiskaza i tran- sferzalni-korelacijski nacrt. U skladu s preporukom nadleznog ministarstva, prije ulaska u bilo koju instituciju trebalo je zatraziti suglasnost i dogovo- riti procedure informiranja, distribuiranja i vracanja ispunjenih upitnika. Stoga u nekim institucijama distribucija upitnika uopce nije bila moguca (radi ne dobivanja suglasnosti), u nekim su upitnici dis- tribuirani osobnim kontaktom, a u nekim postom. Ovakva mogucnost primjene upitnika utjecala je na konacan broj ispitanika, odnosno na formira- nje prigodnog uzorka ispitanika. Iako se istrazi- vanje u cijelosti temelji na metodi samoiskaza sto takoder predstavlja njegovo potency alno ograni- cenje, ova je metoda ujedno i temeljna s obzirom na postavljeni cilj koji se odnosi na identificiranje emocionalnih odgovora na posao. Kako je ovo istrazivanje provedeno ujednoj vremenskoj tocki, ono odgovara vrsti transverzalnog korelacijskog nacrta te oslikava perspektivu sudionika u trenut- ku mjerenja. Istrazivanje u nekoliko vremenskih tocaka (longitudinalni nacrt), kao i kombiniranje subjektivnih i objektivnih varijabli zasigurno bi doprinijelo kvaliteti, a ujedno i omogucilo dono- senje zakljucaka uzrocno-posljedicne prirode, dok ovdje mozemo govoriti samo o korelatima, odno- sno povezanosti izmedu pojedinih varijabli. Unatoc ovim ogranicenjima dobiveni rezultati su smisleni i interpretabilni.

Buduci da je ovaj rad dio sireg istrazivanja, dobiveni rezultati koji odgovaraju dosadasnjim empririjskim spoznajama, posluzili su kao polazna tocka daljnjim istrazivanjima (u tijeku) kojima ce se utvrditi osobna i organizacijska obiljezja koja doprinose pojavi odredenih emocionalnih odgovora na posao. Na taj nacin prosirit ce se spoznaje o emocionalnom dobrostanju ovih slabo zastupljenih profesija u domacim i inozemnim uzorcima ispi- tanika zdravstvenih sustava, ali i povecati njihova prakticna upotrebljivost pri kreiranju odgovara- jucih programa podrske i pomoci zdravstvenim suradnicima zaposlenim u bolnickim ustanovama Republike Hrvatske. Ovim istrazivanjem identifi- cirane su dobne skupine kojima bi trebali biti nami- jenjeni te potkrijepljeni razlozi njihove primjene.

Footnote

* Ovaj rad je dio medunarodnog znanstvenog projekta "Emocionalno dobrostanje i sagorijevanje na poslu zatvorskog osoblja", koji se provodi na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu (voditelj prof.dr.sc. Ljiljana Miksaj-Todorovic). U Republici Hrvatskoj istrazivanja su prosirena i na djelatnike drugih sustava, iz razloga nedostatka empirijskih podataka o osoblju zaposlenom u tim podrucjima. Prezentirani rezultati dio su magistarskog rada "Emocionalni odgovor na posao kod pomagackih struka zaposlenih u zdravstvenom i penalnom sustavu".

1 Pilot istrazivanje kao dio projekta "Emocionalno dobrostanje i sagorijevanje na poslu zatvorskog osoblja", provedeno je 2007. godine na uzorku sveucilisnog nastavnog osoblja (N=146) s namjeromprovjere instrumenta (Novak i sur., 2007).

References

LITERATURA

Ajdukovic, M., Ajdukovic, D. (1996): Pomoc i samopomoc u skrbi za mentalno zdravlje pomagaca. Drustvo za psiholosku pomoc, Zagreb, 21-39.

Aytac, S., Bilgel, N., Bayram, N., Kusdil, E. (2004): Job-Related Affective Well-Being Among Turkish University Staff: A Multivariate Statistical Analysis. içGûç Industrial Relations and Human Resources Electronical Journal,6,1,180, www.isguc.org/?...-, kolovoz 2009.

Badger, K, Royse, D., Craig, C. (2008): Hospital Social Workers and Indirect Trauma Exposure: An Exploratory Study of Contributing Factors. Health & Social Work, 33,1,63-71.

Bayram, N., Gursakal, N., Bilget, N. (2009): Counterproductive Work Behavior Among White-Collar Employees: A Study from Turkey. International Journal of Selection and Assessment, 17, 2, 180-188.

Bogdanova, ?., Enfors, H., Naumovska, S. (2008): Work Environment Stressors - The Link Between Employees' Well-being and Job Perfonnance?JÖnkÖping Internationalbusiness School, JÖnkÖping University, Sweden.

Borritz, M., Rugulies, R., Bjorner, J.B., Villadsen, E., Mikkelsen, O.A., Kristensen, T.S. (2005): Burnout among employees in human service work: design and baseline findings of the PUMA study, Scandinavian Journal of Public Health, 34, 49-58.

Büssing A.;Glaser J. (2000): Four-stage process model of the core factors of burnout: the role of work stressors and work-related resources. Work & Stress, 14, 4, 329-346.

Chou, Y.-C, Kroger, T., Lee, Y.-C. (2010): Predictors of Job Satisfaction among Staff in Residential Settings for Persons with Intellectual Disabilities: A Comparison betwen Three Residential Models. Journal of Applied Research in Intellectual Disabilities, 23, 279-289.

Corrigan, P.W., Holmes, E.P, Luchins, D. (1995): Burnout and collégial support in state psychiatric hospital staff. Journal of Clinical Psychology; 95, 51, 5, 703-710.

Costa, P.T., McCrae, R.R. (1988): Personality in adulthood: A six yearlongitudinal study of self-reports and spouse ratings on the NEO Personalitylnventory. Journal of Personality and Social Psychology, 54, 5, 853-863.

Diener, E., Suh, E., Oishi, S. (1997): Recent Findings on Subjective Well-Being. www.psych.uiuc.edu/-ediner/hottopic/ paperl.html, kolovoz 2009.

Diener, ?., Suh, E.M., Lucas, R.E., Smith, H.E. (1999). Subjective well-being: Three decades ofprogress. Psychological Bulletin, 125, 2, 276-302.

Diener, ?., Biswas-Diener, R. (2000): New Directions in Subjective Well-Being Research: The Cutting Edge. Department of Psychologhy. University of [email protected], kolovoz 2009.

Duretic Bartolovic, ?., Sipusic, S., Drezga Jankovic, M. ( 1998): Profesionalni stres i sindrom sagorijevanja na poslu strucnih djelatnika koji rade s ljudima. 6. Godisnjakonferencijahrvatskihpsihologa, Dubrovnik, 18-21. 11. 1998.

Fox, S., Spector, P.E., Miles, D. (2001). Counterproductive work behavior (CWB) in response to job stressors and organizational justice: Some mediator and moderator tests for autonomy and emotions. Journal of Vocational Behavior, 59, 291-309.

Fuckar, G. (1995): Izgaranje na poslu - Psiholoska i duhovna pomoc pomagacima. Dobrobit, Zagreb.

Gersch, I., Teuma, A. (2005): Are Educational Psychologist Stressed? A Pilot Study of Educational Psychologist' Perceptions. Educational Psychology in Practice, 21, 3, 219-233.

Guerrero, E. (2005): Lack of Self-Control Breeds Counterproductive Work Behavior in Mental Health Workers. The University of Chicago, www.kellog.nortwestern.edu/research/...KJOB%2005-ERICK:pdf, kolovoz 2009.

Fox, S., Spector, P.E., Miles, D. (2001): Counterproductive Work Behavior (CWB) in Response to Job Stressors and Organizational Justice: Some Mediator and Moderator Tests for Autonomy and Emotions. Journal of Vocational Behavior, 59, 3, 291-309.

Habazin, I. (2010): Emocionalni odgovor na posao medicinskih sestara-medicinskih tehnicara zaposlenih u ustanovama zdravstvenog i penalnog sustava. Magistarski rad. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveucilista u Zagrebu.

Hammond, G.D. (2005): The relationsship betwen job attitudes and counterproductive work behawiors: The moderating role of attitude strenght. B.S., Michigan State University, www.ohiolink.edu/etd/.../Hammond%20Gregory%20 David.pdf?acc..., kolovoz 2009.

Hudek-Knezevic J, Krapic N, Kardum I. (2006): Burnout in dispositional context: the role of personality traits, social support and coping styles.Review of Psychology, 13, 65-73.

Jenic S. (2002): Izvori i neke relacije profesionalnog opterecenja i sagorijevanje djelatnika Centra Lug. Ljetopis studijskog centra socijalnog rada, 9, 49-67.

Jordaan, I., Spangenberg, J., Watson, M.B., Fouchè, P. (2007): Emotional stress and coping strategies in South african clinical and counselling psychologists. South African Journal of Psychology; 37, 4, 835-855.

Kelloway, E.K., Francis, L., Prosser, M., Cameron, J.E. (2009): Counterproductive Work Behavior as protest. Human Resource Managment Review, www.sciencedirect.com/science?, kolovoz 2009.

Kisak Gveric, N. (2010): Emocionalni odgovor na posao kod pomagackih struka zaposlenih u zdravstvenom i penalnom sustavu. Magistarski rad. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveucilista u Zagrebu.

Lambert, E.G., Hogan, N.L., Barton, S.M. (2002): Satisfied Correctional Staff: A RevieW of the Literature on the Corelates of Correctional Staff Job Satisfaction. Criminal Justice and Behavior, 29, 2, 115-143.

Lacoursiere,R.B.(2001): "Burnout" :The phenomenon and the administratorclinician's experience. Substance use &misuse, 36, 13,1839 -1874.

Leiter, M.P., Harvie, P. (1998): Conditions for staff acceptance of organizational change: Burnout as a mediating construct. Anxiety, Stress&Coping, 11, 1, 1-17.

Maslach, C., Schaufelt, W.B., Leiter, M.P (2001): Job bournout. Annual Rewiev of Psychology, 52, 397-422.

Mehta, K.R. (2000): Examinig the relationship betwen motivational traits and Counterproductive Work Behaviors. B.A., Emery University. http:/etd.Isu.edu/docs/available/etd-01262004-172257/.../Mehta_dis. pdf, kolovoz 2009.

Merighi, J.R. (2005): Emotional Labor, Affective Well-Being and Job Satisfaction of Renal Social Workers in the United States. Society for Social Work and Research,www.sswr.confe.com/sswr/2005/techprogram/P1537.HTM, listopad 2009.

McCarter, A.K. (2007): The Impact of Hopelessness and Hope on the Social Work Profession. Journal of Human Behavior in the Social Environment; 15, 4, 107-123.

Miles, D.E., Borman, M.I., Spector, P.E., Fox, S. (2002). Building an integra- tive model of extra role work behaviors: A comparison of counterproductive work behavior with organizational citizenship behavior. International Journal of Selection and Assessment, 10, 51-57.

Miksaj-Todorovic, Lj., Novak, T. (2008): Istrazivanje emocionalnog dobrostanja i sagorijevanja na poslu zatvorskog osoblja. Kriminologija i socijalna integracija, 16, 1, 45-60.

Novak, T., Culig, B., Miksaj-Todorovic, Lj., Budanovac, A. (2007): Overview of the Job-Related Affective Well- Being Scale (JAWS). 7th International Scientific Conference - Research in Education and Rehabilitation Sciences. Zagreb, 14-16. 06. 2007. str.174 (abstract book)

Ogresta J, Rusac S. (2007): Izvori profesionalnog stresa kod socijalnih radnika zaposlenih u psihijatriji. Socijalna psihijatrija, 35, 1, 3-12.

Ogresta, J., Rusac, S., Zorec, L. (2008): Relation betwen bournout syndrome and job satisfaction among mental health workers. Croatian Medical Journal, 49, 3, 364-374.

Oguzberk, M., Aydin, ?., (2008): Burnout in Mental Health Professionals. Klinik Psikiyatri Dergisi, 11,4, 167-179.

Page, K. (2005): Subjective Wellbeing in the Workplace. Unpublished Honours thesis. Deakin University. Melbourne, Australia, www.deakin.edu.au/research/acqol/instruments/index.htm, kolovoz 2009.

Penney, L.M., Spector, P.E. (2005): Job stress, incivillity and counterproductive work behavior (CWB): the moderating role of negative affectivity. Journal of Organizational Behavior, 26, 7, 777-796.

Prazetina, (2004): Sindrom izgaranja (burnout) strucnih djelatnika u radu s lijecenim alkoholicarima. Alkoholoski glasnik, 10, 16-19.

Reissner, V., Baune, B., Kokkevi, ?., Schifano, F., Room, R., Palm, J., Stohler, R., DiFuria, L., Rehm, J., Holscher, F., Schwarzer, C., Scherbaum, Ν. (2010): Burnout, Coping and Job Satisfaction in Service Staff Treating Opioid Addictits - from Athens to Zurich. Stress and Health, 26, 149-159.

Robinson, S.L., Bennett, R.J. (1995): A typology of deviant workplace behaviors: A multidimensional scaling study. Academy of Management Journal, 38, 555-572.

Rode, N. (2005): Translation of Measurement Instruments and theirReliability: An Example of Job-Related Affective Well-Being Scale. Metodoloski zvezki, 2, 1, 15-26.

Ryan, P., Anczewska, M., Laijarvi, H., Czabala, C., Hill, R., Kurek, A. (2007): Demographic and situational variations in levels of burnout in European mental health services: a comparative study. Diversity in Health & Social Care; 4, 2, 101-112.

Ryan, P., Deci, E.L. (2001): On happines and human potetials: A Review of Research on Hedonic and Eudaimonic Well-being. Annual Review of Psychology, 52, 141-166.

Shultz, M. (2008): Occupational Well-being: The Development of a Theory and a Measure. A Dissertation. Department of Psychology College of Arts and Sciences, Kansas State University, Manhattan, Kansas.

http://krex.k-state.edU/dspace/bitstream/2097/746/l/MonicaSchultz2008.pdf, kolovoz 2012.

Spector,P.E., S.M. Jex (1998): Development of Four Self-report Measures of Job Stressors and Strain: Interpersonaln Conflict at Work Scale, Organizational Constrain Scale, Quantitative Workload Inventory, Physical Symptoms Inventory. Journal of Occupational Health Psychology, 3, 356 -367.

Spector, P.E.; Fox, S. (2002): An emotion-centered model of voluntary work behavior Some parallels between counterproductive work behavior and organizational citizenship behavior. Human Resource Management Review, 12,2, 69-92.

Spector, P.E.; Fox, S. (2010): Counterproductive Work Behavior and Organisational Citizenship Behavior: Are They Opposite Forms of Active Behavior?. Applied Psychology, 59, 21-39.

Spector, P. E., Fox, S., Goh, A. P. S., Bruursema, K. (2003): Counterproductive work behavior and organizational citizenship behavior: Are they opposites? Paper presented at the meeting of the Society for Industrial and Organizational Psychology, Orlando, April 11-13.

Spector, P.E. ?., Kessler., Fox, S., Penney, L.M., Bruursema, K., Goh, Kessler, S. (2006): Development of the Counterproductive Work Behavior Checklist, http://shell.cas.usf.edu/spector/scales/cwbcover.html, kolovoz 2012.

Spector, P.E., Fox, S., Domagalski, T. (2005): Emotions, Violence, and Counterproductive Work Behavior. Handbook of workplace violence.http://www.corwin.com/upm-data/8744_KellowayCh3.pdf, kolovoz, 2012.

Spector, P.E. (2011): Overview of the Job-related Affective Well-being Scale, JAWS, http://shell.cas.usf.edu/spector/ scales/cwbcover.html, kolovoz 2012.

Spector, P.E. (2011): Overview of the Counterproductive Work Behavior Checklist, CWB-C.http://shell.cas.usf.edu/ spector/scales/cwbcover.html, kolovoz 2012.

Spector, P.E. (2011): Overview of the Physical Symptoms Inventory, PSI.http:// shell.cas.usf.edu/~pspector/scales/ symppage.html, kolovoz 2012.

Uncu, Y., Bayram, Ν., Bilgel, Ν. (2006): Job related affective well-being among primary health care physicians. European Journal of Public Health, 17, 5, 514-519.

Van Katwyk, P.T., S. Fox, P.E. Spector, E.K. Kelloway (2000): Using the Job-related Affective Well-being Scale (JAWS) to Investigate Affective Responses to Work Stressors. Journal of Occupational Health Psychology, 5, 219-230.

Vredenburgh, L.D., Carlozzi, A.F., Stein, L.B. (1999): Burnout in counseling psychologists: type of practice setting and pertinent demographics. Counselling Pschology Quarterly, 12, 3, 1-10.

Zakon o zdravstvenoj zastiti. Narodne novine 150/08.www.narodne-novine.nn.hr, veljaca 2009.