"FOUR STARS CHARTER QUALITY" U CHARTER-DJELATNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE/"Four Stars Charter Quality" in Charter Service of Croatia

Headnote

Sazetak

Potaknuti situacijom na trzistu charter-djelatnosti, autorice su nastojale istaknuti vaznost sastanka u organizaciji Yachtpoola, gdje je bila namjera uvesti standard kvalitete charter-djelatnosti i izdvojiti renomirane charter-tvrtke koje posao obavljaju profesionalno, stiteci tako ugled nautickoga turizma, ali i svih s njim povezanih partnera. Sve renomirane takve tvrtke nisu ujedno i partneri Yachtpoola, no Yachtpool je imao viziju u sklopu svoje Four Stars kvalitete stvoriti brand i pecat vrhunske kvalitete u koju ce klijenti steci povjerenje.

Cilj je radu iz prakticnih primjera poslovnih sustava dobivenih od charter-kompanija i analizom charter-trzista s pozicije inozemne jacht charter-agencije, projicirati odredene zakljucke u svezi s tom djelatnosti u Hrvatskoj. Zakljucci i rezultati ispitivanja i neka subjektivna misljenja posveceni su svim zainteresiranim subjektima kojima mogu biti od pomoci u uvidanju nekih ohrabrujucih, ali i upozoravajucih pokazatelja.

Kljucne rijeci: charter-djelatnosti, Four Stars Charter Quality, nauticko trziste, turisticka destinacija, luke nautickog turizma.

Summary

Motivated by the situation at the charter services market, the authors were making effort to emphasize the importance of meeting organized by The Yachtpool. Yachtpool initiative was to introduce a quality standard in charter activity and set aside a reputable charter companies that work professionally and in that way are protecting the reputation of nautical tourism and all the related partners. All reputable charter companies are not Yachtpool partner's either, but Yachtpool had a vision as part of its Four Stars quality to create a brand and mark of superior quality that customers will access with confidence.

The aim of this paper was from practical examples of business systems knowledge obtained from the charter companies and charter market analysis of the foreign yacht charter agencies, to project specific conclusions regarding these activities in Croatia. Conclusions and test results as well as some subjective opinions are dedicated to all stakeholders that may be helpful in understanding some encouraging and warning indicators.

Keywords: charter service, Four Stars Quality Charter, nautical market, tourist destination, nautical tourism port

UVOD/ Introduction

Potraznja za Hrvatskom kao nautickom zemljom u stalnom je porastu. Razlozi su visestruki. Jedan od njih je da Hrvatska, na putu u EU integraciju kao buduca clanica, i sluzbeno postaje zemlja sa sigurnim pravnim i drustvenim sustavom, koji je svijet takav donio i prihvatio. Ta cinjenica uvelike pridonosi otvorenosti emitivnog trzista prema Hrvatskoj i u ekonomskome i u turistickom smislu. Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji obecava nagli porast investicija i dolazak stranih poduzetnika u potrazi za prirodnim, ljudskim i materijalnim resursima koji nisu iskoristeni ili su pogresno usmjereni. Upravo je nauticki turizam u Hrvatskoj plodno tlo koje su i prepoznali strani poduzetnici preusmjeravajuci svoje flote na Jadran, razvijajuci uspjesne i danas nerijetko vodece charter-kompanije.

ZNACAJKE CHARTER-DJELATNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ / Characteristics of charter services in the Republic of Croatia

Povijesno gledajuci, pojam chartera se prvi puta spominje tridesetih godina proslog stoljeca, i to u Nizozemskoj, a potom se dalje sirio Europom pa poslije Amerikom. Charter kao gospodarska djelatnost, a osobito kao segment nautickog turizma, relativno je novijeg datuma, i prvi put se pojavila na Azurnoj obali 1955. godine.1 Zacetnici charter-djelatnosti u Hrvatskoj su sljedece tvrtke: ACI, SAS, Coning, AYC, Moorings, Hetzel yachting, Ecker yacht. Charter-plovila bila su 99% pod stranom zastavom, a za vrijeme komercijalnog iskoristavanja bila su pod rezimom privremenog uvoza.

U pocetku su se pretezno iznajmljivali motorni brodovi, no danas u charter ulaze sve vrste plovila, od jedrilice za krstarenje ili regatu, preko katamarana do motornih brodova, jahti i megajahti koje su osobito zadnjih godina zastupljene u manjem opsegu.

No, treba sagledati gdje se nalazi charter-djelatnost u sveukupnom nautickom turizmu. Nauticki turizam u sebi inkorporira upravljanje lukama nautickog turizma, kruzing i charter-djelatnost, koja je i tema ovog rada. Shema broj 1. ilustrira i daje pregled svih cinitelja nautickog turizma u Hrvatskoj.

Prema shemi 1. luke nautickog turizma kategoriziraju se u marine, sidrista, suhe marine i prostor za odlaganje plovila na kopnu.2 U Hrvatskoj je 2009. godine registrirano 98 nautickih luka, od cega je 48 marina i 10 suhih marina s kapacitetom od 16.848 vezova. Ukupna povrsina akvatorija svih luka je 3.293.558 m2.3

Kruzing je vrsta nautickog turizma koja oznacava kruzna putovanja plovilom kruzing-kompanije s "all inclusive" uslugom. Znacenje kruzinga potrebno je promatrati s dva aspekta. S aspekta ponude plovila za kruzing u kojem ponudu cini samo plovilo, i s aspekta gdje su svi sadrzaji ukljuceni u ponudu. "Hrvatska Cruise" ponuda temelji se na old timer floti trabakula- -kruzera.4

Charter nauticka djelatnost je najmlada skupina cimbenika u ponudi nautickog turizma, koja je definirana kao usluga u nautickom turizmu a obuhvaca sljedece: iznajmljivanje veza u lukama nautickog turizma za smjestaj plovnih objekata i turista nauticara koji borave na njima, iznajmljivanje plovnih objekata s posadom ili bez posade, s pruzanjem ili bez pruzanja usluge smjestaja, radi odmora, rekreacije i krstarenja turista nauticara (charter, kruzing), usluge upravljanja plovnim objektom turista nauticara, prihvat, cuvanje i odrzavanje plovnih objekata na vezu u moru i suhom vezu, usluge opskrbe turista nauticara (vodom, gorivom, namirnicama, rezervnim dijelovima, opremom), uredenje i pripremanje plovnih objekata, davanje razlicitih informacija turistima nauticarima (vremenska prognoza, nauticki vodici) i druge usluge za potrebe nautickog turizma.5

Charter ili chartering je poslovanje s plovilima, u smislu njihova iznajmljivanja nauticarima.6

Uslugu iznajmljivanja plovila u nautickom turizmu mogu obavljati fizicke i pravne osobe ako ishode rjesenje da su ispunjeni minimalni tehnicki uvjeti o pruzanju turistickih usluga iznajmljivanja plovila.

Ti uvjeti definirani su Pravilnikom o uvjetima, koji je donesen 21. ozujka 2005., sto ih mora zadovoljiti plovni objekt i fizicka ili pravna osoba koja obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila.

Charter-tvrtka je fizicka ili pravna osoba koja je registrirana u Republici Hrvatskoj za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila.7 Tvrtka moze iznajmljivati vlastita plovila ili plovila u vlasnistvu druge domace fizicke ili pravne osobe, i tada je rijec o charter-menadzmentu.

Jedan od vaznijih propisa u iznajmljivanju charter- -plovila je da plovila koja se iznajmljuju u Republici Hrvatskoj moraju ploviti pod hrvatskom zastavom, a tvrtka za svako plovilo u charteru mora ishoditi koncesijsko odobrenje za obavljanje te djelatnosti.8

Danas, charter predstavlja vrlo unosan posao, pri cemu se pretpostavlja da povrat ulozenog kapitala iznosi 3-5 godina. Preduvjet za profitabilnost ove djelatnosti je izmedu ostaloga prosjecna popunjenost od 16 do 20 tjedana po plovilu, sto je za Hrvatsku, s vrlo velikom konkurencijom ne samo na svjetskom trzistu vec i zbog velike ponude unutar zemlje, vrlo tesko izvedivo. Uz to se polazi od toga da plovilo nakon pet godina takva intenziteta u charter-djelatnosti vise nije prikladno pa bi se trebalo iskljuciti iz charter-flote. Plovilo te starosti postaje tesko iznajmiti jer zahtijeva jednak ili povecan angazman odrzavanja, a cijena najma mu pada. Dodatna otegotna cinjenica je ta da se svakih pet godina mijenja struktura potraznje, i to u smislu vrste plovila, njegove velicine i opremljenosti.

Istodobno, danasnja hrvatska charter-djelatnost obiljezena je velikim dampingom cijena i padom kvalitete usluga. Iz ispitivanja provedenih s charter-kompanijama razvidno je kako je uz nekontroliran porast troskova upravo to kljucni problem za nositelje ove djelatnosti.

Hrvatski kapital, oslabljen ratnim zbivanjima i poslijeratnim oporavkom, te pogresnim gospodarskim potezima, nije imao moc prevladati pa ni prezivjeti jaku konkurenciju. Paralelno s tim dotadasnje zakonske odredbe dale su prostor crnom charteru i nekontroliranom odlasku neoporezivanog kapitala iz Hrvatske. Sredinom prvog desetljeca u novom tisucljecu konacno se stalo na put crnom charteru uz pojacanu kontrolu pa su se donijele porezne odredbe pri pruzanju usluga stranih poduzeca. Do tada su se hrvatske kompanije snazno borile uz pomoc svojih prednosti dugogodisnje tradicije i poznavanja domaceg terena, te adutima hrvatskoga gostoprimstva, cime je ipak bio privucen znatan broj nauticara. S naglim porastom broja registriranih charter-kompanija s nesto plovila u pojedinoj floti, narusena je ravnoteza, s jedne strane, prevelikom ponudom u odnosu prema potraznji, a s druge strane, naglim obaranjem cijena sto su ga poduzele nove charter-kompanije zbog postojece konkurencije i napora da se probiju na trziste. Doda li se tomu stalan porast troskova u marinama, trosarine pri uvozu novih plovila i nove nepoticajne zakonske odredbe, nemoguce je tvrditi da je hrvatski nauticki turizam imao realne mogucnosti za porast kvalitete i standarda kakve je ocekivala i ocekuje vrlo dinamicna i promjenjiva potraznja.

Iz mnostva charter-kompanija moguce je izdvojiti tri skupine koje se razlikuju u pogledu formiranja cijena i kvalitete usluge. Prva obuhvaca one sto svoje cijene jos uvijek drze na visim razinama, s razumnim popustima od 5 do, najvise, 15% u razdoblju ranoga i last minute bookinga, nudeci svojim klijentima visoku ili visu kvalitetu plovila i usluga. Te kompanije svoje cijene formiraju prema starosti i opremljenosti plovila, pri cemu razina usluge ostaje nepromijenjena. Drugu skupinu cine one kompanije koje imaju oscilacije ovisno o stanju na trzistu i o dijelu sezone. Njihove cijene pripadaju srednjoj klasi, uz prikladnu i pouzdanu kvalitetu plovila i usluge. Starost je plovila razlicita pa u skladu s time i cijene, slicno kao i kod prve skupine. Razlika izmedu njih je ta sto u posljednja dva tjedna prije starta chartera njihove cijene mogu padati i do 40% uz zadrzavanje postojece kvalitete. Zasto je to tako, govori jedna od bitnih cinjenica: charter-kompanije iz prve skupine drze da je veci profit postignut uz manji broj charter-tjedana i stalne cijene vise razine, dok one iz druge skupine, uz podrsku te tvrdnje, podrzavaju i stav da se u posljednjem tjednu moze dopustiti i veci pad cijena kako bi se ipak priblizilo planiranom broju charter-tjedana. No ne smije se pritom zanemariti opasnost da trziste potraznje takve poteze moze iskoristiti na stetu svih kompanija i svoju odluku o charteru u buducnosti donijeti tek u posljednjem trenutku. Dobar je primjer za to zrakoplovni prijevoz; on je u posljednji tren prepoznao tu opasnost i cjenovnu je politiku okrenuo u suprotnom smjeru. Priblizavanjem datumu leta, cijene tako rastu dnevno. Na taj nacin potraznja je prisiljena svoje putovanje planirati unaprijed, cime ne izaziva neizvjesnost i konkurentsku borbu damping-cijenama. U trecu skupinu svrstavaju se charter-kompanije koje, iz svojih poslovnih razloga i ciljeva, otezavaju poslovanje ostalih kompanija i narusavaju imidz hrvatskome nautickom turizmu. Naime, njihova je cjenovna politika za konkurenciju porazavajuca, no jedna olakotna cinjenica je da takve charter-kompanije privlace uglavnom nove nauticare. Oni se prvi put susrecu s nautickim turizmom, pa, u potrazi za najpovoljnijim ponudama, ne razmisljaju o kvaliteti i ne usporeduju ih s ostalim ponudama kojih su cijene u vecini vise i do 30% bez obzira na vrijeme bookinga. Charter-kompanije toga tipa cesto oblikuju cijene flote prema ispravnosti i stanju plovila. Naime, ono koje je u prikladnom stanju, ima razinu cijene slicnu trzisnima koje su u Hrvatskoj. No, njihovu flotu cine uglavnom plovila u neprikladnom stanju, pa su cijene, u skladu s tim, vrlo niske. Cak 99% zato zavrsava s reklamacijom i vrlo nezadovoljnim gostom. Poznato je da je promocija od "usta do usta" najbolja, stoga ovakvi primjeri imaju dvostrano znacenje. S jedne strane, gosti/nauticari ce svojim nezadovoljstvom odasiljati poruku da je hrvatska ponuda neprikladna za njihov standard, ali ce se ujedno i negativnim reklamirati i ona kompanija koja je za to zasluzna. Veliku odgovornost u tom pogledu nose i agencije koje suraduju s kompanijama. U tom smislu, one imaju zadacu goste upoznati s postojecim ponudama i upozoriti na bitne cinjenice u odnosu izmedu cijene i usluge. Nazalost, jos uvijek je mnogo agencija aktivno koje, bez obzira na vec postojece stanje konkurencije medu charter- -kompanijama, i dalje kreiraju svoju cjenovnu politiku prema klijentima, narusavajuci dodatno cijeli postojeci sustav.

Rjesenje koje se nudi zahtijeva prije svega inicijativu charter-kompanija, uz podrsku legislative, da se ovoj djelatnosti dodatno ne otezava poslovanje donosenjem naglih i nepromisljenih zakona. Zatim, potrebno je izvan zakonskih okvira (jer bi procedura trajala predugo) uskladiti minimalnu razinu kvalitete plovila i usluge u charteru, prihvacanjem odredenog standarda. Primjer mogu biti neke charter-kompanije koje su se svojom kvalitetom i visom razinom cijena uspjele odrzati na trzistu uz odredenu stopu rasta. Inicijativu je najlogicnije pokrenuti ili na razini postojecih udruga ili na razini skupine charter-kompanije jedne marine, grada, opcine ili iste lokalne samouprave, koje imaju vrlo slicne poteskoce, kao sto su troskovi marine i slicno. Ta ce udruzenost biti potrebna kako bi se svi izborili za svoj polozaj u buducnosti i sprijecili daljnju aktivnost neprofesionalnih i nelojalnih poduzeca. S ujednacenom kvalitetom i strogo utvrdenim pravilima charter-kompanije ce imati mogucnost upravljati svojom cjenovnom politikom i prema uporednim gostima i prema charter- agencijama s kojima rade. Naime, uloga agencija u ovom pothvatu ne smije se izostaviti jer bez njihova ukljucivanja u takve inicijative, nece biti znatnih promjena. Upravo se agencije, kao jedan od glavnih kanala prodaje, moraju upozoriti na tu problematiku i, po potrebi, ograniciti im maksimalnu razinu promjene njihove cijene, no uz opravdanu kvalitetu usluge i profesionalnost.

ISTRAZIVANJE I ANALIZA CHARTER-TRZISTA U AUSTRIJI I NJEMACKOJ / Research and analysis of the charter market in Austria and Germany

U sklopu prve hrvatske Four Stars konferencije charter-tvrtki za unapredenje kvalitete usluga i odnosa s klijentima (gostima) i partnerima, na sastanku Yachtpoola koji je odrzan u Biogradu, u listopadu, 2009. godine prezentirano je istrazivanje i analiza charter-trzista u Austriji i Njemackoj za segment trzista Hrvatske i Slovenije u sezoni 2009. Toj inicijativi Yachtpoola Hrvatske, Yacht-Pool Internationala iz Austrije i Ageme iz Koprivnice, pridruzile su se 24 domace charter-tvrtke i jednak broj charter-agencija s njemackog govornog podrucja poradi reinzenjeringa hrvatskog chartera, i to prije svega u kvaliteti njegovih usluga i kvaliteti odnosa s agencijama.9 Neki od uvjeta koje postavlja inicijativa Four Stars jesu: odrzavanje brodova, minimalna tehnicka opremljenost (sukladno suvremenim zahtjevima gostiju), nacin komunikacije s gostima, znanje i vjestine djelatnika, cjenovna politika u kojoj se posebno pridaje pozornost nekontroliranim popustima. 10

U nastavku ove elaboracije izlozit ce se neki rezultati istrazivanja prezentiranoga u sklopu Yachtpoola11 o zadovoljstvu charter-gostiju u sezoni 2009., te ocekivanja za 2010. godinu. Rezultati su nastali intervjuiranjem skipera12 koji su u 2009. godini unajmili plovilo. Analiza pokazuje potencijal i trendove na trzistu, kanale ugovaranja chartera, stupanj zadovoljstva uslugama i postotak povratka ovih gostiju.

Na pitanje gdje su gosti iz Njemacke proveli svoj godisnji charter odmor u 2009. godini, odgovori su graficki prikazani grafikonom 1.:

* Hrvatska i Slovenija 26%,

* Njemacka i Grcka po 15%,

* Turska 9%,

* ostale destinacije poput Nizozemske, Italije, Elbe, Francuske, Kariba i Danske 1 - 7%.

Odgovori austrijskih nauticara na isto pitanje prikazani na grafikonu 2.:

* Hrvatska i Slovenija 75%,

* Grcka 11%,

* ostale destinacije kao Italija, Baleari, Nizozemska, Njemacka, Elba, Karibi, Seycheli s udjelom od uglavnom 1 - 3%.

Sljedeci podaci u tablici 1., vrlo su bitni za planiranje potencijala charter-agencija jer pokazuju kojim kanalima se za 2009. godinu realizirao booking.

Ako se ovim rezultatima pridodaju zanimljivi podaci da je, primjerice, u 2008. godini na charter-plovilima bilo oko 55.000 isplovljivanja, koja se mogu otprilike izjednaciti s brojem bookinga, i ako se uvidi da je udio charter-gostiju iz Njemacke iznosio 13,5%, a udio Austrije 15% ukupnog broja ovih gosti u istoj godini, tada se moze reci da se preko agencija iz Austrije realiziralo gotovo 4.000 charter-ugovora i iz Njemacke 5.100 takvih ugovora.

Yachtpool je takoder obavio ispitivanje i za nacin dolaska. Vecina ovih turista doputovala je osobnim automobilom, i to njemackih 61%, a austrijskih 93%; zatim slijedi zrakoplov s 36% i vlak s 3% kad je rijec o njemackim gostima.

I jedna i druga skupina ispitanih gosta je s gotovo 100% ucestalosti bila zadovoljna destinacijom, sto se potvrduje i ispitivanjem TOMAS nautika 2007.13 Kad je rijec o pojedinacnim uslugama, kao sto su restorani, yacht baze, marine, brodovi, ljubaznost i opce zadovoljstvo, tada su rezultati (prema tablici 2.) uglavnom vrlo zadovoljavajuci. Gastronomijom su austrijski i njemacki nauticari gotovo podjednako zadovoljni (ili vrlo ili srednje zadovoljni). Ono sto je vrlo zanimljivo za charter- -djelatnost jest ocjena koja se odnosi na yacht baze, tj. na pojedine charter-tvrtke i njihovu organizaciju te opremu pri preuzimanju i vracanju plovila. Ta je usluga od obiju skupina gosti ocijenjena kao vrlo dobra, i to s gotovo 80% ucestalosti. Samo 4 - 6% je tu uslugu ocijenilo losom. Ocjene za ovaj dio usluge mogu biti i pod utjecajem zadovoljstva gosta ljubaznoscu osoblja, marinom i tehnickim stanjem plovila, pa je zanimljivo prouciti i ta tri segmenta koji cine charter-djelatnost. Kad je rijec o marinama i plovilima, ocjene su gotovo identicne. Oko 65% ispitanika iz jedne i druge zemlje ove dvije cjeline ocijenilo je kao vrlo dobro, no taj je udio ipak manji nego kada je rijec o yacht bazama. Ocjena upucuje na cinjenicu da nema dostatno marina i drugih vrsta luka nautickog turizma sto nude cjelovitu uslugu kao maticne marine u kojima gosti preuzimaju i vracaju plovila. Ljubaznost su i austrijski i njemacki gosti sa 70% ucestalosti ocijenili vrlo dobrom, no ti su rezultati nesto losiji od ocjene yacht baza. Generalno je opce zadovoljstvo gosti sa gotovo 75% ocijenjeno kao vrlo dobro, a 25% srednje dobro. Dakle, ima jos prostora za poboljsanje cjelokupne ponude nautickog chartera.

Promatrajuci trend zadovoljstva gostiju uslugama u charter-bazi od 2004. do 2009. godine, moze se uociti da je stupanj zadovoljstva bio najvisi u 2004. godini, nakon cega se biljezi pad sve do 2008. godine. U 2009. ocjene su ponovno pocele rasti no jos nije postignut rezultat iz 2004. godine.

Zadovoljstvo nauticara charter-tvrtkom razvidno je iz tablice 3. Rezultati su vrlo zadovoljavajuci, ali je zanimljivo kako su austrijski gosti te tvrtke ocijenili bolje nego njemacki. Bilo bi pozeljno doznati razlike u ocekivanjima tih dviju skupina kako bi se za jacanje konkurentnosti pojedinih charter-tvrtki ocjena "dobro", s udjelom od 23% za austrijske turiste i 38% za njemacke, s vremenom pretocila u ocjenu "veoma dobro".

Prethodno su izneseni podaci o kanalima rezervacija za charter. Po ispitivanju zadovoljstva agencijom koja je posredovala u rezervaciji plovila, gosti su se pretezno ocitovali kao veoma zadovoljni, i to njemacki turisti sa 65% i austrijski sa 74%;. za ocjenu "dobro" odlucilo se njih 28% i 19% te 6% i 2% za ocjenu "srednje". Neznatni postoci raspodijelili su se na ocjene "zadovoljavajuce" i "lose".

Jedan od podataka zanimljivijih za ocekivanje u sezoni 2010. u smislu povezanosti s gospodarskom krizom bili su odgovori gosta na pitanje hoce li ponovno charterirati u 2010. godini. Cak 100% austrijskih i 82% njemackih turista odgovorilo je potvrdno. Od 18% njemackih turista koji se nisu pozitivno izjasnili na prethodno pitanje, njih je 3% odgovorilo negativno ne navodeci razlog odustajanja, 11% jos nije donijelo odluku i preostalih 3% za neodlucnost krivi gospodarsku krizu. Vrlo bitan podatak je taj da ni jedan gost iz Austrije nije odgovorio negativno navodeci gospodarsku krizu kao razlog odustajanja.

Ono sto daje pozitivna ocekivanja hrvatskome nautickom turizmu odgovori su na pitanje hoce li se ti isti gosti ponovno vratiti u Hrvatsku ili Sloveniju. Njih 75% odgovorilo je potvrdno, pa se dade ocekivati da ce sezona proteci priblizno ocekivanjima jer je u 2007. godini stopa "vjernih" nauticara iznosila 80%. U daljnjem nastavku rada daje se pregled charter djelatnosti i trzista Hrvatske i Slovenije.

"FOUR STARS CHARTER QUALITY" U CHARTER-DJELATNOSTI HRVATSKE / "Four Stars Charter Quality" in charter activity of Croatia

"Four Stars Charter Quality"14 je inicijativa za reinzenjering hrvatskog chartera i to prije svega u kvaliteti njegovih usluga i kvaliteti odnosa s agencijama. Inicijativa je razradena u Elaboratu o sadasnjem stanju kvalitete usluga i odnosa u charteru, te perspektivi koju bi omogucila promjena marketinske strategije u kojoj bi osnovni i trajni cilj bio neprestani razvoj kvalitete usluga u charter-tvrtkama. Postupno je sazrijevala ideja da se osnuje "Four Stars Pool", koji bi sjedinio hrvatske charter-tvrtke i njihove flote u zajednicku ponudu prema gostima i agencijama, ali prema pravilima i procedurama zajednicki prihvacenoga kodeksa. Tom prilikom donesen je Four Stars Kodeks15 i aklamacijom je odluceno da se ide u osnivanje "Four Stars Poola", poradi zastite interese svojih clanica, i u stvaranje "Four Stars flote", koja ce konkurirati za najzahtjevnije klijente. Trajna zadaca Pool-a pritom jest uvesti standarde kvalitete i neprestano poboljsavati usluge u radu ovih tvrtki.16

"Four Stars incijativa" charter-firmama svojim clanicama jamci: poboljsanje likvidnosti i povecanje dobiti, vecu bazu podataka agencija, koristenje novim sustavom za rezervacije i pomoc u rjesavanju problema cjenovnog rata i unapredenja kvalitete.

Za nauticare ta inicijativa znaci izbor najboljih plovila u trazenoj destinaciji, osiguranje uplate charter-cijene u slucaju insolventnosti agencije ili tvrtke, pravno osiguranje na temelju tzv. Fairtraga (Fair ugovora) koji klijentima osigurava pravnu sigurnost u sporu s charter-tvrtkom ili agencijom, mogucnost bookinga leta, pravedne uvjete bez potrebe cjenkanja i slicno. Charter- -agencijama "Four Stars" nudi rjesavanje problema nelikvidnosti i povecanje dobiti, pomaze u motiviranju klijenata da rezervacije obavljaju preko njih umjesto izravno u charter-tvrtki i slicno.

Odgovor zasto je "Four Stars" pokrenuo ovu inicijativu i ponudio nabrojana rjesenja proizlazi iz poteskoca s kojima se suocava charter-trziste u protekle tri godine. Zbog manjka potraznje u odnosu prema ponudi, cjenovna borba s visokim popustima i davanje dodatnih usluga bez nadoplate postale su gotovo jedini argumenti za uvjeravanje gostiju. Paralelno s tim nastaje pad kvalitete usluge i plovila, reklamacija gosti, te pad imidza. No na cjenovni rat ne utjecu samo charter-tvrtke vec i agencije. Mnoge agencije poradi "preotimanja" gostiju nude plovila po damping-cijenama cime njihova zarada biva svedena na minimum. Iz godine u godinu tako od potraznje dolaze novi zahtjevi za sve vecim smanjenjem cijena, ali i za boljim uvjetima, visokom kvalitetom i bogatom ponudom. U protekle dvije do tri godine booking se iz vremena first minute i sajmovskih akcija prebacio u last minute, sto uvelike opterecuje financijsku stabilnost uglavnom charter-tvrtka, ali i agencija. To opterecenje uzrokovano je najnizom prodajnom cijenom i naplatom u posljednji trenutak.

OBILJEZJA TRZISTA CHARTER -DJELATNOSTI HRVATSKE I SLOVENIJE / Features of charter activity market in Croatia and Slovenia

U svrhu znanstvene vrijednosti rada, autori su dodatno istrazili slovenske charter-tvrtke, te stavili u odnos hrvatsko i slovensko charter-trziste. Republika Slovenija u svom sastavu ima samo 3 marine sa 1.820 vezova, te povrsinu akvatorija 183.000 m2.17 U tablici 4. stavljen je u odnos prikaz raspolozivih kapaciteta u marinama Hrvatske i Slovenije za 2009. godinu.

Analizirajuci podatke iz gornje tablice, vidljivo je da Slovenija po nautickim kapacitetima bitno zaostaje za Republikom Hrvatskom. Interesantan je podatak da Slovenija cini samo 0,7 %, dok se u Hrvatskoj nalazi 6% od ukupnog broja vezova ne Mediteranu a ipak je cijena godisnjeg veza u Sloveniji 28% visa nego u Republici Hrvatskoj. Za potrebe ovog rada istrazene su dvije renomirane charter-tvrtke u Sloveniji: Adria service - Izola i Navtik Plus Jonathan yachting - Portoroz. Ukupan broj plovila u charteru je 60 plovila a zaposleno je 26 djelatnika, od cega 50% sezonskih. Kao i u Republici Hrvatskoj, na jednog djelatnika prosjecno su aktivna 2,2 charter-plovila. Bitno je istaknuti da obje charter-tvrtke posluju vec vise od pet godina. Zanimljiv je podatak da od ukupnog broja plovila, 98% pripada plovilima na jedra koja su novijeg godista proizvodnje (vecinom 2010.) te nauticari nisu imali primjedbe na tehnicko stanje plovila. Nadalje, uocen je trend da se nauticari sve vise vracaju potpunom dozivljaju prirode, miru i tisini koji se moze najbolje osjetiti upravo jedrenjem. Medutim valja naglasiti da je i recesija koja je zahvatila i podrucje nautickog turizma takoder ostavila traga visokom cijenom goriva i skupim odrzavanjem motornih jahti.

Nadalje, udio nauticara po zemljama u charter-tvrtkama za 2009. godinu u Sloveniji je rasporeden tako da 31% nauticara dolazi iz Njemacke, 27% iz Austrije, 19% iz Italije, 6% iz Slovenije, a minimalan je udio hrvatskih nauticara. Dobiveni podaci stavljeni su u korelaciju s podacima Republike Hrvatske u sljedecem grafikonu.

Sintetizirajuci podatke iz grafikona 3., moze se zakljuciti da u Republici Hrvatskoj (preko 50%) i Sloveniji (cak 78%) prevladavaju nauticari iz Njemacke, Austrije i Italije. Slovenski nauticari prepoznali su kvalitetu hrvatskih charter-kompanija medutim, hrvatski nauticari u neznatnom broju koriste charter- -usluge u Sloveniji. Obje slovenske charter-tvrtke u potpunosti su zadovoljne sezonom 2009. Smatraju da su najbolji rezultati postignuti u zadovoljstvu nauticara, ali su izostali ocekivani financijski rezultati. Cak 40% bookinga ostvareno je u predsezoni kao i u razdoblju bez posebnih popusta i akcija a tek 20% u last-minute razdoblju. Usporedujuci ove podatke sa rezultatima u Hrvatskoj moze se zakljuciti da je u Hrvatskoj manji postotak bookinga sklopljen u razdoblju bez posebnih cijena, a veci u last-minute sto je i odraz cjelokupne gospodarske situacije u Republici Hrvatskoj.

U Sloveniji kao i u Republici Hrvatskoj, najucestaliji oblik i kanal promoviranja i prodaje charter-usluga prema rezultatima istrazivanja odnosi se na promoviranje putem Interneta i sajmova.

Analizirajuci ocekivane rezultate u aktualnoj turistickoj sezoni moze se zakljuciti da Slovenske charter- -tvrtke, kao i Hrvatske, ocekuju pozitivne financijske rezultate i uvecan promet za 12% (u RH 16%) iako nece zaposljavati nove radnike i minimalno ce obnoviti charter-flotu. Charter-tvrtke u Sloveniji otezavajucim faktorom poslovanja smatraju u prvom redu nelojalnu konkurenciju, zatim troskove marine pa zakonske propise dok u Republici Hrvatskoj, charter-tvrtkama najvise poteskoca u poslovanju stvaraju visoke cijene u marinama.

Zakljucak ovog istrazivanja je takoder zanimljiv, a prema kojem charter-tvrtke smatraju da ne postoji problem nedostatka potraznje kao sto je bilo ocekivati u 2009., zbog sirenja svjetske ekonomske krize.

Uzimajuci gore navedenu korelaciju podataka istrazivanja, rjesenje koje se nudi zahtjeva prije svega inicijativu charter-kompanija uz podrsku legislative u smislu da se charter-djelatnosti ne otezava dodatno poslovanje donosenjem naglih i nepromisljenih zakona. Nadalje potrebno je izvan zakonskih okvira uskladiti minimalnu razinu kvalitete plovila i usluge u charteru usvajanjem odredenog standarda i to prema primjeru charter-kompanija koje su se svojom kvalitetom i visom razinom cijena uspjele odrzati na trzistu uz odredenu stopu rasta.

S ujednacenom kvalitetom i strogo utvrdenim pravilima, charter-kompanije imat ce mogucnost upravljati cjenovnom politikom, kako prema direktnim gostima, tako i prema charter-agencijama s kojima rade. Naime, uloga agencija u ovom pothvatu ne smije se izostaviti jer bez njihova ukljucivanja u takve inicijative nece biti znatnih promjena.

Upravo se agencije kao jedni od glavnih kanala prodaje moraju upozoriti na tu problematiku i po potrebi im ograniciti maksimalnu razinu promjene njihove cijene prema gostima, no uz opravdanu kvalitetu, uslugu i profesionalnosti, kao i nepristranost u davanju prednosti jednoj agenciji u odnosu prema drugima.

ZAKLJUCAK / Conclusion

Svrha i cilj ovog rada je bio pokusaj autora u sto obuhvatnijem broju objektivnih cinjenica i misljenja, i na strani ponude i na strani potraznje, te prateci trendove na globalnome turistickom trzistu, ponuditi moguce smjernice buduceg razvoja, i postavljanje strategije charter-djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

Isto tako, "Four Stars Charter Quality" pokrenuo je inicijativu i ponudio rjesenja za redizajn cjelokupnoga poslovanja u hrvatskim charter-kompanijama kako bi se pomoglo u postignucu boljega poslovanja u nadolazecim turistickim sezonama.

Poradi toga, charter-djelatnost i kvaliteta njegove usluge moraju biti na vrhunskoj razini prilagodene najzahtjevnijoj klijenteli nautickog turizma. Da bi se to postiglo, jedinstvo tih kompanija je neizbjezno. Hrvatske charter-kompanije imaju priliku, po vlastitoj inicijativi i izboru, nastupiti na trzistu kao jedinka, i to s prepoznatljivom kvalitetom usluge i cjenovnom politikom.

Istrazivanja pokazuju da se moze ocekivati porast vrijednosti spajanja i preuzimanja kompanija i za vise od 50 % u godini ulaska u EU, te stvaranje vise vecih tvrtka na hrvatskom trzistu.

Ocekujuci povecan ulazak konkurentskih tvrtka iz Europe i svijeta, domace bi tvrtke gubile poziciju, pa su pocele shvacati kako su ipak premale da bi se uspjesno nosile s takvom konkurencijom. Zbog toga je "Four Stars inicijativa" pravo rjesenje za hrvatske charter- -kompanije, jer ce se u suprotnom, nazalost, morati suocavati s prisilnim rjesenjima sto ce ih nametnuti trzite po ulasku u Europsku Uniju.

Nadalje, navedeni podaci dobiveni istrazivanjem u ovom radu pokazuju da nema straha od nedostatka potraznje, ali da mnogo veci problem predstavlja visak ponude i nelojalna konkurencija. Ipak, dolaskom recesije smanjena je kupoprodaja novih i polovnih plovila od strane malih potrosaca cime se povecao interes za charterom. Skuplje europske i svjetske charter-destinacije zamijenjene su onim blizima i cjenovno pristupacnijima.

Stoga, Hrvatska kao zemlja bliska glavnim europskim emitivnim zemljama je dolaskom svjetske krize, ovim trzistima postala logicniji izbor alternativne i povoljnije nauticke destinacije.

Zakljucno, buduci razvitak charter-djelatnosti u Hrvatskoj mora se temeljiti na istrazivanju nautickog trzista i odredivanju ciljnog trzisnog segmenta kojem ce se prilagoditi cjelokupna ponuda. Nuzno je kvalitativno unaprijediti turisticki proizvod temeljen na komparativnim prednostima hrvatskog Jadrana. Hrvatska mora kreirati i prepoznatljivi nastup na nautickom trzistu Europe. Charter-ponuda Hrvatske mora asocirati na sve konkurentne prednosti i motivirati potencijalne turiste na posjet Jadranskom moru i hrvatskim marinama.

Footnote

1 A. Dulcic, Nauticki turizam i upravljanje lukom nautickog turizma, Ekokon, Split, 2006., str. 23

2 Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautickog turizma, NN, 72/08.

3 Priopcenje Drzavnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, www.dzs.hr, 15. 12. 2010.

4 www.trabakullarus.hr 15. 12. 2010.

5 Zakon o pruzanju usluga u turizmu, NN, 68/07., cl. 45, st.1.

6 T. Lukovic, Z. Grzetic, Nauticko turisticko trziste u teoriji i praksi Hrvatske i europskog dijela Mediterana, Hrvatski hidrografski institut, Split, str. 121.

7 Odnosi se na isti prije navedeni Pravilnik.

8 Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izradilo je i poseban online program e-Crew koji omogucava pravnim i fizickim osobama koje se bave iznajmljivanjem jahti i brodica da obvezno prijave popise posade i putnika samostalno preko interneta, neovisno o tome gdje se nalaze i neovisno o radnom vremenu luckih kapetanija.

9 http://www.4stars-charter.com/hr/4_Stars_Charter_Quality/, 5. 6. 2010.

10 Clanice su dogovorile maksimalni popust od 15%

11 Yachtpool je osiguravajuca kompanija specijalizirana za osiguranje plovila, charter-aranzmana i odgovornosti skipera

12 U ovom primjeru misli se na goste nauticare koji su iznajmili plovilo a nalaze se u evidencijskoj bazi Yachtpoola kao osobe koje su ovlastene za upravljanje plovilom.

13 Stavovi i potrosnja nauticara u Hrvatskoj 2007., TOMAS Nautika, Institut za turizam, Zagreb, 2008.

14 "Four Stars Charter Quality" inicijativu pokrenuo je Yacht-Pool Hrvatska, Yacht-Pool International iz Austrije i Agema iz Koprivnice

15 Four Stars Charter Quality Kodeks je skup pravila i procedura u odnosima charter-tvrtki prema klijentima i prema agencijama. Clanice Four Starsa su sljedece tvrtke koje raspolazu flotom u Hrvatskim marinama: Beta Yachting (motorne jahte u Sukosanu, Marina Dalmacija), Foka Nautika (jedrilice i motorne jahte u Sibeniku, Marina Mandalina), Mir Amo Nautika (jedrilice u Sukosanu, Marina Dalmacija), Nautic Adria (jedrilice u Puli / Veruda i Sukosanu, Marina Dalmacija), Navigo (jedrilice i motorne jahte u Sukosanu, Marina Dalmacija), Pulena (jedrilice u Splitu, marina Spinut), Royal Yachts (jedrilice u Sukosanu, Marina Dalmacija), Waypoint (jedrilice i motorne jahte u Rovinju, Puli, Trogiru, na Murteru i Dubrovniku), Dalmatia Charter (jedrilice u Primostenu i Trogiru), Kroki (jedrilice i motorne jahte u Sukosanu, Marina Dalmacija) Nautika Centar Nava (jedrilice i motorne jahte u Splitu), Pitter Yachting (jedrilice i motorne jahte u Puli/Veruda, Biogradu, Murteru, Sibeniku, Trogiru i Splitu), Rocharter (jedrilice u Puli / Bunarina), Sail Croatia / Jedrenje (jedrilice u Kastelima), Sailing Europe Charter, (jedrilice na Solti, Rogac) i Ultra Sailing Charter (jedrilice - Kastela, Trogir i Dubrovnik).

16 http://www.4stars-charter.com/hr/4_Stars_Charter_Quality/ 5.6.2010.

17 Drzavni zavod za statistiku Republike Slovenije http://www.stat.si/, 15. 12. 2010.

References

LITERATURA / References

1. Dulcic, A., Nauticki turizam i upravljanje lukom nautickog turizma, Ekokon, Split, 2006.

2. Lukovic, T., Grzetic, J., Nauticko turisticko trziste u teoriji i praksi Hrvatske i Europskog dijela Mediterana, Hrvatski hidrografski institut, Split, 2007.

3. Stavovi i potrosnja nauticara u Hrvatskoj 2007., TOMAS Nautika, Institut za turizam, Zagreb, 2008.

4. Zakon o pruzanju usluga u turizmu, NN, 68/07., cl. 45, st. 1.

5. Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautickog turizma, NN, 72/08.

6. Priopcenje Drzavnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, www.dzs.hr

7. Drzavni zavod za statistiku Republike Slovenije, http://www.stat.si/

8. www.trabakullarus.hr

9. www.4stars-charter.com/hr/4_Stars_Charter_Quality/

Rukopis primljen: 7. 6. 2010.