Ivan Cvitković GANGA - PJESMA O ŽIVOTU U HERCEGOVINI (Sociologijske marginalije o gangi) Sarajevo: University Press / Zagreb: Plejada, 2017., 195 str.
Djelo akademika Ivana Cvitkovića - Ganga - pjesma o životu u Hercegovini (Sociologijske marginalije o gangi) - relevantno je sociološko djelo, koje osim Sadržaja, Uvoda, Zaključka, Popisa korištene literature, Kazala imena i pojmova te Bilješke o autoru ima još 20 zasebnih poglavlja: Ljubav, Uljepšavanje, Cvijeće, Obitelj, Odijevanje i obuća, Grad i selo, Kuća, Rodno mjesto, Pečalbarstvo, Duhan, Pjesme i pjevanje, Erotske pjesme, Kolo i ples, Gusle, Škola, Rad i radne aktivnosti, O jelu, O piću, Crkva i svećenstvo i Tučnjave. Uz to, knjiga je opremljena sa 43 fotografije koje ilustriraju obraðivane teme.
U veoma sadržajnom Uvodu, koji počinje pjesmom Hercegovina Ilije Jakovljevića i završava pjesmom Ponosna moja zemlja Hercegovina Željka Kozine i Ranka Bobana, Cvitković navodi da mu pisanje ove knjige nije bilo ni "izraz čežnje za 'starim dobrim vremenima (koja nisu bila nimalo dobra, jer su u njima prevladavali siromaštvo, bijeda, civilizacijska zaostalost)" niti želja povezivanja prošlosti sa sadašnjošću (još manje s budućnošću), niti povezivanje "starog" s "novim", nego mu je jednostavno bila želja da otrgne od zaborava jedno vrijeme i jedan način života u Hercegovini koji gotovo više ne postoji, čime je, kako sam kaže postao, na neki način "arhivar hercegovačke prošlosti". Osim toga, Cvitković u Uvodu daje osnovne podatke o Hercegovini, odnosno o Zapadnoj Hercegovini, te objašnjava što su za to zapadnohercegovačko područje značili i znače kamen, siromaštvo, stočarstvo, čatrnja, natalitet, jezik, migracije. Uz to, Cvitković navodi i podrijetlo svoga prezimena Cvitković, odnosno odakle su i od kada su Cvitkovići u Hercegovini, ali donosi i popis vrlo zanimljivih hercegovačkih prezimena. Takoðer objašnjava što je ganga i odakle i od kada je u Hercegovini te navodi da ga u sociologijskom pogledu ganga zanima "jer je ta tema sociologijski neistražena, a i zbog zanemarenosti ove tematike u drugoj polovini XX. stoljeća".
U prvome dijelu Cvitković obraðuje na koji se način u gangi pristupa ljubavi i u kojim prigodama se te pjesme pjevaju/gangaju (npr. pri prvom susretu momka i djevojke, npr. Cura mi se dopala kod mise / što joj fali, čorapi joj spali), dok u drugom dijelu govori o sredstvima (mirisi, pomada, puder, šminka, karmin te nakit) kojima su se u svrhu uljepšavanja služile djevojke u Hercegovini, npr. Sad su cure ko prijašnji suci / šal na glavi, satovi na ruci; ili Cura mi se mazala u 'ladu / došla guda, pojila pomadu.
Treći dio posvećen je gangama kojima je u središtu obitelj, i u njemu Cvitković govori o prošnji djevojke, zarukama, prstenu i njegovu značenju, svadbi, mužu i ženi, majci, sukobu generacija, svekru i svekrvi, puncu i punici, djeveru, jetrvi, nevjesti, zaovi itd. Npr. Ništa lipše na 'vom svitu nema / kad se momak po divojku sprema, ili: Iðe Božić, iðu curske brige /koćes kime u pratarske knjige.
U četvrtom dijelu posvećenom odijevanju i obući Cvitković piše o gangi koja govori o modi, potom o muškoj i ženskoj odjeći, o opancima, sandalama, štiklama, svili, najlonu, suknji, kaputu, boleru (npr. Ja seljanka, seljanka mi majka / ne stidim se svojih opanaka. Ili Malu moju zafrknula moda / uska suknja, ne more da oda), da bi u petom dijelu govorio o gangama o gradu i selu i njihovu značenju (Čuvam ovce, tranzistor mi svira / doði, dragi, srce ne da mira, ili Mala moja što si se ponila / do jučer si kod ovaca bila).
U šestom poglavlju nalaze se gange u kojima se pjeva o kući (Kuća mala u njoj lampa stara / toje ono što me razgovara), u sedmom o rodnom mjestu, o nostalgiji te u tom kontekstu o Cimu i Ilićima, Cvitkovićevu rodnome mjestu (Selo moje ne bih te volila / da se nisam u tebi rodila). U osmom poglavlju Cvitković objašnjava tekstove ganga koje govore o pečalbarstvu i u tu svrhu navodi koje značenje imaju pečalba, tuðina, a posebice koje su značenje za ljude u Hercegovini imali i imaju Amerika, Kanada, Argentina, Belgija, Njemačka, zatim automobili marke Opel, Mercedes, Volkswagen itd. (Oj Njemačka i te tvoje marke, / dragi ode ja osta u majke; Ameriko, proklinjem ti pute / koje kaza da se iðe u te; Vragu dragi, tvoja opelina / sad u modi mercedes mašina). U devetom poglavlju nalaze se objašnjenja, ali i pjesme ganga kojima se govori o ratu i oružju te o očekivanju završetka ratovanja (Bože mili, narodu se smili / rat dovrši, svaku silu skrši), dok se u desetom nalaze gange koje pjevaju o duhanu, koji Cvitković opisuje kao jednogodišnju biljku "koja sadrži nikotin, preraðuje se za pušenje, šmrkanje ili žvakanje", ali i sredstvo kojim se osiguravala egzistencija obitelji, stvarala prijateljstva i poznanstva (Oj curice, moja do zorice / od zorice duvanjske stanice). Meðutim, kako je duhan bio roba čiju je proizvodnju i prodaju željela kontrolirati svaka država do sada, ne čudi stoga ni činjenica da je bio pogodan i za šverc, prodaju 'na crno'. Kao što je postojao "put svile" tako je postojao i "put duhana". Njime su šverceri nosili duhan u središnju Bosnu kako bi ga ondje prodali, ali su putem nailazili na policijske zasjede. Koliko je to za mnoge u Hercegovini bilo životno važno, govori i činjenica da se odnedavno svake godine u mjestu Kedžara, u Vran-planini, u župi Doljani, održi sv. misa "za one koji su izgubili život noseći duhan iz Hercegovine u središnju Bosnu" (Jesi li se umorio, sine/ noseć duvan priko Vran-planine?; Čuvaj, Gospe, švercerskoga stana / Crne Lokve, Ljubušu i Vrana).
Jedanaesto poglavlje Cvitković je posvetio gangama koje govore o pjesmama (gangi) i pjevanjima (ganganjima) (Gango moja, gangao te ne bi /da se nisam rodio u tebi), dvanaesto sočnim životnim erotskim pjesmama iz svakodnevnoga života (Piši meni u Njemačku, ženo / s kime spavaš, je li ti studeno), dok trinaesto posvećuje kolu i igranju (Igra kolo i u kolu troje / bolan dragi, ajde i nas dvoje), četrnaesto guslama, glazbalu s jednom strunom i gudalom, instrumentu pogodnom za pjevanje narodnih junačkih pjesama (Gusle moje od kljenova panja / kad guslite, tuga mi je manja).
Petnaesto poglavlje sadrži pjesme gange posvećene školi i školovanju na selu (Uči, dragi, škole i zanate / ja ću tečaj pa ću poći za te), šesnaesto radu i radnim aktivnostima (Oj, motiko, odbit ću ti uši / ti si mojoj dodijala duši), da bi u sedamnaestom donio i objasnio gange koje govore o jelu (hrani, kruhu, postu, krumpirima, kukuruzu, puri, lojanici, piti, raštici, kiselom kupusu, čorbi, uštipcima, pršutu, kavadi: Lipa ti je kukuruzna pura / kad se u nju čvaraka nagura; Kad se moja usta raskolače/ sama pita iz tepsije skače), u osamnaestom o piću (alkoholu, gostionici / oko koje se, kao i oko crkve i škole, odvijao najveći dio društvenoga života u Hercegovini/, vinu, rakiji) (Moj dragane, kutijo bombona / nemoj ići gdje je gostiona; Pivam gangu i sidim na stocu / ljubim praznu od rakije bocu), da bi u devetnaestom poglavlju objavio gange koje se odnose na Crkvu i svećenstvo (Ja baraba učio za popa / dokle sam se curice dokopa; Cura mi se dopala kod mise / jadan ti sam, a ja curi nisam), a u dvadesetom o tučnjavama koje su se dogaðale posebice na seoskim dernecima i zabavama (Evo braće dvostruki rebara / nek udara ko se dogovara). Knjigu Cvitković završava pjesmom Moja Hercegovina, nekom vrstom himne meðu Hercegovcima.
Sadržajno, ovo djelo namijenjeno je povjesničarima usmene književnosti, sociolozima sela, religije, kulture, glazbe, ali i široj publici, svakom domu. Osim toga postoji zasigurno i velik znanstveni, ali i društveni, interes za ovim djelom, a za što postoji i više vrlo važnih razloga, što je već na početku naveo i sam autor: "Pisanje ove knjige nije izraz čežnje za 'starim dobrim vremenima' (u kojima je vladalo siromaštvo, bijeda, civilizacijska zaostalost)." Nije ovo ni kazivanje u stilu: "Uzeo djeda unuka u krilo, pa mu priča što je nekad bilo". Jednostavno, ovo je osvrt na dio prošlosti u životu stanovništva Hercegovine. Rijetki su još oni koji su zainteresirani za pjesme gange, a posebice za pjevanje gange. Mlaðim generacijama u Hercegovini ganga je dio folklora, odraz zaostalosti sredine iz koje i sami potječu.
Meðutim, ovo djelo otkida od zaborava pjesmom iskazan način življenja u jednoj sredini (u zapadnoj Hercegovini), koju život - ni svakodnevni prirodni, a ni onaj društveni i politički (svejedno o kojem se tipu političkoga režima radilo) - nije nikada "mazio". Zbog prirodnoga instinkta za održanjem, za jednostavnim egzistencijalnim preživljavanjem i opstankom na škrtoj kamenitoj zemlji, ljudi u Hercegovini koristili su se raznim oblicima stjecanja životnih dobara. Da bi iskazali vrijednost tih sredstava za preživljavanje i vrijednosti svakodnevnoga života, ljubavi i čežnje za vlastitim domom i obitelji, stvarali su i pjevali pjesmu - gangu. Ona je zrcalila život hercegovačkoga krša. Zbog nedostatka relevantnih socioloških empirijskih istraživanja, ove pjesme, skupljene na jednom mjestu, uz znalačka Cvitkovićeva objašnjenja konteksta u kojem su nastajale i u kojem su ih ljudi ovoga kraja pjevali, ovo će djelo biti od velike važnosti za stjecanje vjerne slike o životu u jednom kraju u jednom ne tako kratkom vremenu.
Ivan Markešić
You have requested "on-the-fly" machine translation of selected content from our databases. This functionality is provided solely for your convenience and is in no way intended to replace human translation. Show full disclaimer
Neither ProQuest nor its licensors make any representations or warranties with respect to the translations. The translations are automatically generated "AS IS" and "AS AVAILABLE" and are not retained in our systems. PROQUEST AND ITS LICENSORS SPECIFICALLY DISCLAIM ANY AND ALL EXPRESS OR IMPLIED WARRANTIES, INCLUDING WITHOUT LIMITATION, ANY WARRANTIES FOR AVAILABILITY, ACCURACY, TIMELINESS, COMPLETENESS, NON-INFRINGMENT, MERCHANTABILITY OR FITNESS FOR A PARTICULAR PURPOSE. Your use of the translations is subject to all use restrictions contained in your Electronic Products License Agreement and by using the translation functionality you agree to forgo any and all claims against ProQuest or its licensors for your use of the translation functionality and any output derived there from. Hide full disclaimer
© 2018. This work is published under https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0 (the “License”). Notwithstanding the ProQuest Terms and Conditions, you may use this content in accordance with the terms of the License.
Abstract
Ivan Cvitković, GANGA – PJESMA O ŽIVOTU U HERCEGOVINI (Sociologijske marginalije o gangi) Sarajevo: University Press / Zagreb: Plejada, 2017., 195 str.
You have requested "on-the-fly" machine translation of selected content from our databases. This functionality is provided solely for your convenience and is in no way intended to replace human translation. Show full disclaimer
Neither ProQuest nor its licensors make any representations or warranties with respect to the translations. The translations are automatically generated "AS IS" and "AS AVAILABLE" and are not retained in our systems. PROQUEST AND ITS LICENSORS SPECIFICALLY DISCLAIM ANY AND ALL EXPRESS OR IMPLIED WARRANTIES, INCLUDING WITHOUT LIMITATION, ANY WARRANTIES FOR AVAILABILITY, ACCURACY, TIMELINESS, COMPLETENESS, NON-INFRINGMENT, MERCHANTABILITY OR FITNESS FOR A PARTICULAR PURPOSE. Your use of the translations is subject to all use restrictions contained in your Electronic Products License Agreement and by using the translation functionality you agree to forgo any and all claims against ProQuest or its licensors for your use of the translation functionality and any output derived there from. Hide full disclaimer