Content area
Full Text
Sažetak
U tekstu se razmatra revizionistička struja u suvremenoj hrvatskoj historiografiji, a posredno i u politici, koja se bavi Nezavisnom Državom Hrvatskom (1941-1945). Revizionistički narativ čine tri glavne postavke: (a) NDH je bila normalna onodobna protupobunjenička država koja nije koristila državni teror kako bi uništila vjerske i etničke zajednice koje su u ustaškoj ideologiji i politici bile odreðene kao prirodni ili organski neprijatelji te tvorevine, nego je primjenjivala ograničena legitimna sredstva borbe da bi se zaštitila od političkih pobunjenika; (b) u NDH nisu izvršeni masovni zločini, a kamoli genocid, ni nad Srbima, ni nad Židovima, ni nad Romima; štoviše, glavne žrtve bili su Hrvati te zločine NDH treba desrbizirati i dejudeizirati; (c) logor Jasenovac bio je samo radni i sabirni logor, a ne koncentracijski logor smrti, u koji je NDH privodila političke protivnike kako bi se zaštitila od njihova razornog djelovanja, a ne kako bi ih ubijala; pravi smrtonosni logor u Jasenovcu osnovala je tek jugoslavenska komunistička vlast poslije svršetka Drugoga svjetskog rata. Pokušavajući dekonstruirati "jasenovački mit", revizionisti zapravo nastoje dekonstruirati "mit o genocidu" u NDH, a time potpuno ili djelomice rehabilitirati NDH.
Ključne riječi: NDH, Jasenovac, ustaštvo, genocid, historijski revizionizam
1.Uvod
U posljednjih desetak godina u Hrvatskoj je objavljeno više raznovrsnih djela o genocidu. Prvu kategoriju čine prijevodi znanstvenih knjiga, kao što su Baumanova studija Modernost i holokaust (2017) te Bensoussanova Europska strast za genocidom (2010) i Bruneteauovo Stoljeće genocida (2005). Sve se one oslanjaju na klasično djelo Hannah Arendt Izvori totalitarizma (2015), koje je napokon doživjelo cjelovito hrvatsko izdanje. Mogu im se pribrojiti Liftonova knjiga Liječnici nacisti (2015), omanja Taguieffova studija Antisemitizam (2017), Paxtonova Anatomija fašizma (2012) te Alyjeva Hitlerova socijalna država (2012).
Drugu kategoriju čine djela o genocidu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH). U jednu podskupinu ubrajaju se Ustaški put u socijalizam u teoriji i praksi NDH, zbirka nepoznatih ili slabo poznatih rasprava o ustaškoj ideologiji (Mihaljević 2016), Zuckermanova Psihologija holokausta: protužidovska propaganda u NDH i Srbiji 1941-1945. (2011) i Labusova Politika i novine u NDH (2011), te opsežno Dizdarovo djelo Logor Danica u Koprivnici 1941.-1942. (2017). Drugu podskupinu tvori revizionistička literatura o genocidu u NDH. Nastavljajući se na stariju revizionističku struju (Štefan 1996, 1998, 1999; Pečarić 1998; Jurčević 1998; Krišto 1998; Vučić 2001), nastalo je nekoliko reprezentativnih djela tog žanra:...