GEOGRAFIJA HRVATSKE

Damir Magas GEOGRAFIJA HRVATSKE Sveu?iliste u Zadru, Meridijani, Zadar, 2013., 597 str.

Hrvatska akademska zajednica od srpnja 2013. godine bogatija je za jedno novo ka- pitalno znanstveno ostvarenje - izlazak sve- u?ilisnog udzbenika Geografija Hrvatske, kojemu je autor Damir Magas, poznati hr- vatski geograf. Rije? je o knjizi velikoga formata, grafi?ki bogato opremljenoj pri- lozima (u knjizi ima 609 slikovnih priloga, od ?ega je ?ak 234 kartografska priloga, mnogih grafikona, shema te 17 tablica) ko- ji upotpunjuju tekstualni dio pisan jasnim, konciznim i terminoloski uskla?enimgeo- geo- grafskim diskursom. Vaznost ove mono- grafije proizlazi iz ?injenice da je to prvo objavljeno sveobuhvatno sintetizirano dje- lo (nakon duljeg razdoblja) u kojem je pri- kazana kompleksna geografska proble- matika prostora suvremene Republike Hr- vatske. Proslo je 40-ak godina od objavlji- vanja Geografije SR Hrvatske, djela sastav- ljenog od 6 knjiga, u kojem je ve?i broj geografa iznio relevantne prirodno- geo- grafske i drustveno-geografske znacajke Hr- vatske i njezinih regionalnih cjelina. Ne- dostatak azurnoga kvalitetnog geograf- skog sveu?ilisnog udzbenika popunjavala je objavljena sveu?ilisna skripta Osnove geografije Hrvatske, koju je tako?er priredio autor ove knjige (1998). Izlaskom sveu?i- lisnog udzbenika Geografija Hrvatske, na- stava kolegija Geografija Hrvatske na pred- diplomskim studijima dobila je literaturu iz koje ?e se crpsti i dogra?ivati geograf- ska znanja o Hrvatskoj utemeljena na pom- no odabranoj doma?oj i stranoj geograf- skoj literaturi.

Rad se sastoji od 9 tematskih cjeli- na: 1. Geografski polozaj, obuhvat i granice, 2. Prirodno-geografska osnova, 3. Uvjetno- ho- mogena (fizionomska) regionalizacija Hrvat- ske, 4. Historijsko-geografski razvoj, 5. Sta- novnistvo i naselja Hrvatske, 6. Geografska obi- ljezja gospodarstva Hrvatske, 7. Nodalno funk- cionalna (gravitacijska) regionalizacija Hrvat- ske, 8. Hrvatska u me?unarodnoj zajednici i 9. Pregled razvoja hrvatske geografije. Nakon svake tematske cjeline nalazi se izbor lite- rature, koji ?itatelja tematski usmjerava na relevantne doma?e, ali i strane, znanstve- ne i stru?ne radove vezane uz poglavlje na koje se izbor literature odnosi. Autor se koristio i brojnim periodi?kim bibliograf- skim jedinicama te raznim priru?nicima, kartografskim izvorima i ostalim izvorima podataka.

U prvoj tematskoj cjelini autor o- bjasnjava geografski polozaj Hrvatske, na- glasavaju?i pritom dualizam regionalne pri- padnosti jadranskom i srednjoeuropskom kulturnom krugu. Razmotrene su granice hrvatskoga teritorija, geoprometni polozaj s obzirom na vaznije europske prometne koridore te vaznost hrvatskoga gorskog prometnog praga.

U drugoj tematskoj cjelini logi?nim slijedom, kako je to i uobi?ajeno u geo- grafskoj struci, obrazlozene su geoloske, geomorfoloske, klimatske, hidrogeograf- ske, pedogeografske i fitogeografske zna- ?ajke prostora Hrvatske. Autor objasnjava ulogu geoloskih predispozicija (postanak, sastav i gra?a stijena) u formiranju osnov- nih reljefnih oblika, koji se mogu svrstati u vise tipova. Na daljnje preoblikovanje re- ljefa izravno utje?e klima, kojoj su glavna obiljezja predodre?ena geografskim polo- zajem Hrvatske. Autor daje prikaz osnov- nih klimatskih podru?ja Republike Hrvat- ske prema Köppenovoj klimatskoj klasi- fikaciji. Hidrogeografska obiljezja podra- zumijevaju opis osnovnih fizicko-geograf- skih svojstava Jadranskog mora te voda staja?ica i teku?ica na kopnu. Tla i biljni pokrov rezultat su slozenih prirodnih i drustvenih ?imbenika poput geoloskoga sastava stijena, klimatskih zna?ajki, hidro- grafskih i biogeografskih obiljezja, antro- pogenog utjecaja i sl. Ovdje su objasnjeni osnovni tipovi tala te klimazonalna pod- ru?ja u Hrvatskoj.

Istovrsnost osnovnih sastavnica pri- rodne osnove (uz historijsko-geografski razvoj) glavno je na?elo uvjetno homoge- ne (fizionomske) regionalizacije prostora, ?emu je posve?ena tre?a tematska cjelina knjige. Model je to regionalizacije sto ga je utemeljio geograf Veljko Rogi? (1963, 1983), a autor knjige zna?ajno i detaljno razradio i predstavio u ovoj tematskoj cjelini. Pri- mjenjuju?i na?elo uvjetne homogenosti, D. Magas dijeli hrvatski prostor na: panon- sko-peripanonski (srednjopodunavski, nizinski, ravni?arski), gorski (planinski) i primorski (jadranski, sredozemni, priobal- ni). Regionalna ras?lamba provedena je do 5. stupnja diferencijacije prostora.

U ?etvrtom poglavlju razmotren je historijsko-geografski razvoj prostora Re- publike Hrvatske od prvoga holocenskog prirodnog krajolika (razdoblje koje zapo- ?inje oko 10 000 godina pr. Kr.) do recent- nog razdoblja suvremene i neovisne Hr- vatske. Poglavlje je popraceno mnogim kar- tografskim prikazima prostora hrvatskih zemalja, sto pridonosi razumijevanju utje- caja pojedinih vanjskih impulsa (velike si- le) na sudbinu hrvatskoga naroda i (pre)- oblikovanje granica hrvatskoga drzavnog teritorija. Autor kao zna?ajnu prekretnicu historijsko-geografskog razvoja (ali i op?u podjelu ovoga poglavlja na dva dijela) oz- na?ava 16. stolje?e, tj. prodor i konsolida- ciju Osmanskoga Carstva na jugoistoku Europe.

Peto poglavlje bavi se demografskim obiljezjima stanovnistva Hrvatske i oblici- ma naseljenosti. Objasnjen je razvoj na- seljenosti i geografski razmjestaj stanov- nistva te kretanje (prirodno i mehani?ko) i sastav (bioloski, ekonomski, etni?ki, kul- turni i vjerski) stanovnistva. Autor se sluzi podacima zadnjega Popisa stanovnistva RH iz 2011. godine, sto pridonosi aktual- nosti sadrzaja. Daje se prikaz gradskih i seoskih naselja. Gradovi su nositelji gospodarskoga, kulturnoga i politi?koga zivota, u njima zivi 65 posto hrvatskoga stanovnistva, dok se, s druge strane, rural- ni prostor (a osobito ruralna periferija) su- o?ava s depopulacijom, deagrarizacijom i sveop?im nazadovanjem. Ratna razaranja i miniranost zemljista svakako su pridoni- jeli izrazenijim negativnim procesima de- populacije, senilizacije, deruralizacije, pre- seljenja u gradove, urbanizacije i emigri- ranja u inozemstvo.

Geografska obiljezja gospodarstva Hrvatske ?ine sesto poglavlje knjige. Au- tor ?itatelja upoznaje s etapama razvoja i suvremenim obiljezjima hrvatskoga gospo- darstva. Hrvatska je prosla dug i mukotr- pan put tranzicije sa socijalisti?koga ( plan- skog) gospodarskog sustava s kraja 1990-ih godina na kapitalisti?ki (trzisni) sustav na po?etku 21. stolje?a, koji je popra?en kri- zom gospodarstva i recesijom. Hrvatsko gospodarstvo jos je u procesu prilagodbe na nove uvjete trzisnoga natjecanja. Autor donosi pregled glavnih gospodarskih obi- ljezja kroz sektorsku podjelu gospodar- stva na primarni, sekundarni, tercijarni i kvartarni sektor.

U sedmom poglavlju D. Magas raz- ra?uje suvremeni model nodalno- funk- cionalne (gravitacijske) regionalizacije Hr- vatske, koji je zna?ajna dogradnja zastar- jele ina?ice Rogi?eva modela iz 1984. go- dine. Ovaj model ovisan je o dosegu i snazi centralno-mjesnih funkcija pojedi- nih sredista u prostoru, a autor izdvaja glavni grad Zagreb (i njegovu gradsku jez- gru) kao najsnaznije gravitacijsko sre- diste, te 6 istaknutih nadregionalnih sre- dista koja funkcionalno okupljaju ostala naselja: Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Sla- vonski Brod i Varazdin s gradskim regija- ma.

Osmo poglavlje posve?eno je pri- padnosti Hrvatske europskim i svjetskim organizacijama. Hrvatska je ?lanica svih vaz- nijih politi?ko-gospodarskih, vojnih, sport- skih europskih i svjetskih inicijativa, sto potvr?uje priznatost Hrvatske kao suve- rene drzave u me?unarodnoj zajednici.

Pregled razvoja i institucionalizaci- ja geografije u Hrvatskoj tema su zadnje- ga, devetog, poglavlja ove knjige. Autor isti?e najpoznatije hrvatske geografe i ostale znanstvenike koji su pridonijeli in- stitucionalizaciji i daljnjem razvoju geo- grafske znanosti. Spomenuta su mnoga imena relevantna za razvoj geografije, ali i njezinih poddisciplina. Danas se geografi- ja na preddiplomskoj, diplomskoj i posli- jediplomskoj razini predaje na Geograf- skom odsjeku PMF-a u Zagrebu i na O- djelu za geografiju Sveu?ilista u Zadru (ci- ji je utemeljitelj autor ove knjige). Na sa- mom kraju knjige nalazi se Kazalo geograf- skih imena, koje olaksava sluzenje udzbe- nikom i pronalazenje odgovaraju?ih in- formacija na laksi i brzi na?in.

Sveu?ilisni udzbenik Damira Ma- gasa Geografija Hrvatske nezaobilazno je djelo koje bi trebala imati svaka knjiznica u Hrvatskoj, ?ine?i tako knjigu dostup- nom siroj javnosti. Knjiga je to koja stu- dentima geografije (ali i drugih srodnih znanstvenih podru?ja koja problemati- ziraju prostor Republike Hrvatske) olaksa- va upoznavanje sa svim relevantnim geo- grafskim obiljezjima hrvatskoga prostora i kao takva preporu?uje se ne samo studen- tima nego i sirokom krugu ?itatelja.

Nikola Simuni?