Content area
Full Text
Povodom prikaza knjige Williama Klingera i Denisa Kuljisa "Tito: Neispricane price. Tajni imperij Josipa Broza Tita", Politicka misao, god. 50 (2013), br. 4, str. 209-215, autor: Tvrtko Jakovina
U osvrtu na nasu knjigu "Tito: Neispri c ane pri c e" povjesni c ar Tvrtko Jakovina spo- citava nam da nedovoljno citiramo djela domace (tj. hrvatske) historiografije. Pro- blem nije u nasem nepoznavanju toga materijala, nego u vrlo niskoj razini njegove iskoristivosti u znanstvene svrhe. Knjigu nismo pisali kao biografiju u kojoj bilo kakvi podaci dobro doðu, nego radi razjasnjavanja opceg i regionalnog (balkan- skog) konteksta u kojemu pratimo "pretvaranje seljacica u radnika, revolucionara u ratnika, a marsala u drzavnika".
Tita "treba protumaciti, treba vidjeti kakva je njegova taktika, ideologija, dok- trina", priznaje Jakovina, a upravo toga u hrvatskoj historiografiji uopce nema. Ona se naime bavi iskljucivo problematiziranjem "odgovornosti, surovosti, moralnog prosuðivanja" ne samo Tita nego i svih njegovih neprijatelja. Upravo takav pristup moralne diskvalifikacije danas je u modi na Zapadu, posebice u Sjedinjenim Drza- vama, pa eksplicitno ukazujemo na njegove limite na primjeru knjige "Bloodlands" Timothyja Snydera (ime autora izostavljeno je redaktorskom pogreskom u obradi teksta, sto Jakovina precizno registrira). Da smo posli u tom smjeru, mogli smo u bibliografiju dodati i npr. Marka Mazowera, britanskog povjesnicara, danas zapo- slenog na Columbiji, koji se puno bavio Balkanom i Grckom, ali nismo: nas rad po- kusava izgraditi drukciju perspektivu.
Zaista, puno vise su nas prosvijetlili (ne "impresionirali" kako navodi Jakovi- na) radovi poput onoga o odnosima Sovjetskog Saveza i Irana sto ga je objavio Mi- ron Rezun ("The Soviet Union and Iran: Soviet Policy in Iran From the Beginnings of the Pahlavi Dynasty Until the Soviet Invasion in 1941", Brill, 1981.).
Po nasoj ocjeni kljucno je bilo rasvijetliti strategiju Moskve prema "zagranic- nim oblastima" kao sto su npr. Mongolija i Kina, ali i Afganistan, Iran, Turska i Bal- kan. Na kraju bas smo u taj kontaktni pojas smjestili i Titovu Jugoslaviju, lociranu na jedno od zarista visestoljetne anglo-ruske globalne konfrontacije. Trazili smo, dakle, "povijesne silnice" za koje se vec Vladimir Dedijer poceo zanimati (Vladi- mir Dedijer: "Interesne sfere", Prosveta, Beograd, 1980.).
Sjecanja Glaisea von Horstenaua, koja Jakovina pogresno navodi kao nas ("kri- vo protumacen") izvor za desant na Drvar (str. 209-210) nismo uopce naveli kao izvor...