NOVINE NEKAD I DANAS – Povijesni pregled novinstva i etičnosti novinske prakse

Abstract

Dunja Majstorović NOVINE NEKAD I DANAS - Povijesni pregled novinstva i etičnosti novinske prakse Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2020., 262 str., ISBN 978-953-212-473-6

Dunja Majstorović NOVINE NEKAD I DANAS - Povijesni pregled novinstva i etičnosti novinske prakse Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2020., 262 str., ISBN 978-953-212-473-6

Knjiga NOVINE NEKAD I DANAS - Povijesni pregled novinstva i etičnost novinske prakse Dunje Majstorović, docentice na Fakultetu političkih znanosti, nastala je iz doktorske disertacije Etičnost naslovnica nacionalnih dnevnika: analiza sadržaja Jutarnjeg lista i Večernjeg lista uz dodatak novih sadržaja i osuvremenjenoga starog sadržaja. Knjiga se sastoji od pet poglavlja i zaključka, a poglavlja su koncipirana tako da na početku imaju sažetak koji čitatelja uvodi u temu.

U prvom poglavlju pod naslovom Novine Dunja Majstorović piše o važnosti starih novina kao potencijalnog izvora informacija za znanstvenike, studente i sve one koje interesira kakav je nekada bio život. Stare novine pomažu shvatiti povijesni kontekst bitan za razumijevanje današnjih zbivanja. One su primarni izvor povijesnih informacija i zato je važno da budu dostupne korisnicima, ističe Majstorović (25). Autorica opisuje različite tehnike kojima knjižnice pokušavaju zaštititi stare novine kako bi one bile dostupne. Projektom digitalizacje novina dio starih novina dostupan je na portalu Stare hrvatske novine na kojem se nalaze najstarije hrvatske novine iz 18. i 19. stoljeća. U potpoglavlju Kako istraživati novine čitatelj će saznati sve o analizi sadržaja jednoj od najvažnijih metoda za istraživanje medija posebno novina (32-35). Prvo poglavlje završava opisom različitih vrsta novina. Na hrvatskome novinskom tržištu razlike med strok signu novinama gotovo i ne postoje, smatra autorica jer, kako kaže, prevladavaju polutabloidna izdanja koja imaju obilježja ozbiljnih novina i tabloida (38).

Kratki povijesni razvoj novina u svijetu naslov je drugog poglavlja u kojem Majstorović opisuje nastanak prvih novina, razvoj modernih novina u 19. stoljeću te korijene žutog novinarstva i razvoj tabloida. Prve tiskane novine pojavljuju se u Europi početkom 17. stoljeća, a krajem 18. stoljeća u europskim zemljama i Americi dnevne novine već su profilirane, ali dosta slične u grafičkom izgledu. Imale su od tri do šest stupaca, nije bilo istaknutih naslova, ilustracije su bile rijetke, pojavljuju se reklamne poruke (42). Značajna promjena u izgledu novina dogodila se u 19. stoljeću kada se novine grafički mijenjaju, vijesti se počinju potpisivati, a uvode se i fotografije. Kako su se mijenjale naslovnice novina, donosi potpoglavlje Evolucija naslovnica dnevnih novina i to s pomoću opisa naslovnica od The Daily Couranta iz 1702. godine, The New York Timesa iz 1851., Jutarnjeg lista iz 1914., Vjesnika iz 1952. pa sve do 24sata danas (52-54). U ovom je poglavlju opisan nastanak i razvoj magazina koji su se pojavili krajem 19. stoljeća u Americi. Godine 1900. u Americi je izlazilo 50-ak magazina, a neki su imali nakladu veću od 100 tisuća primjeraka. Zlatno razdoblje magazina bilo je izmed strok signu dva svjetska rata kada se profiliraju tri skupine magazina: digest izdanja, newsmagazini i magazini fotografija (56-57). Za svaku od ovih skupina autorica navodi i opisuje najpoznatije američke i europske magazine i njihov razvoj.

Prve novine u Hrvatskoj kasnile su više od 150 godina za pojavom prvih novina u svijetu, piše autorica u trećem poglavlju koje je posvećeno razvoju novina u Hrvatskoj. Razloge kašnjenju treba tražiti u tome što strane vlasti nisu s odobravanjem gledale na razvoj novina, postojali su problemi s jezikom, malo je bilo obrazovanih ljudi, a nije postojala ni distribucija novina (64). Prava ekspanzija novina dogad strok signa se u 20. stoljeću. Posebno detaljno je opisan nastanak i razvoj Vjesnikove kuće s velikim brojem dnevnih novina i revija. Počeci Vjesnikove kuće podudaraju se s napretkom u društvu, rastom industrijske proizvodnje, zaposlenosti i životnog standarda. Tada se pojavljuju revije za različite potrebe ljudi od Vjesnika u srijedu (1952.) koji je bio moderan informativno-politički list, Svijet (1953.) časopis za suvremenu ženu, Studio (1964.) magazin o televiziji, Vikend (1968.) namijenjen za slobodno vrijeme jer je subota postala neradni dan. Svoj magazin dobili su 1969. i muškarci jer je tada pokrenut Start po uzoru na neka zapadna izdanja. Posljednji od velikih revija koji je pokrenut bio je Danas (1982.), informativno-politički magazin koji je obilježio 1980-e godine (89-140). Vjesnikova izdanja danas mogu poslužiti studentima novinarstva kao primjer uzorne obrade tema, a povjesničarima kao izvor novih informacija.

Devedesete godine 20. stoljeća donijele su novo razdoblje za hrvatsko novinstvo, mnoga izdanja su nestala (Danas, Studio, Start, Svijet, Vikend), pojavili su se novi tjednici i mjesečnici, neki su izlazili kratko vrijeme (Pečat), a neki su se održali do danas, poput Globusa (141-145). Velike promjene doživjelo je i tržište dnevnih novina od kojih su neke prošle nasilnu privatizaciju (Večernji list, Slobodna Dalmacija, Glas Slavonije), 1998. pojavio se Jutarnji list, a 2005. i prvi hrvatski dnevni tabloid 24sata (147-152).

Četvrto poglavlje posvećeno je novinarskoj etici i društvenoj odgovornosti novinara i medija. Autorica ističe da se moderno novinarstvo suočava s rastućom tabloidizacijom i nedostatkom ozbiljnog (analitičkog) novinarstva, što je doprinijelo padu vjerodostojnosti medija (169). Povjerenje se može vratiti regulacijom struke i kažnjavanjem onih koji ne postuju eticke kodekse, istice Dunja Majstorovic (236).

A koliko novinari i urednici ne poštuju kodekse, donosi peto poglavlje Etičnost naslovnica na primjeru Jutarnjeg lista i Večernjeg lista u kojem su predstavljeni rezultati istraživanja analize sadržaja tekstova i fotografija s naslovnica u tim novinama tijekom godinu dana. Autorica upozorava da je potrebno sustavno proučavanje novina kako bi se upozorilo na kršenje etičkih standarda novinarstva zbog unapred strok signenja novinarske etike (186). Analizom sadržaja autorica je u šest prijepornih kategorija (Navod strok signenje anonimnih izvora, Prikazivanje samo jedne strane, Narušavanje prava čovjeka, Pretjerivanje i neprimjereno izvještavanje, Naslov koji ne odgovara tekstu i Neprimjerena fotografija) željela utvrditi etičnost naslovnica. Polazna pretpostavka je da zbog koncepcije lista s atraktivnim i senzacionalističkim naslovima dolazi do pada standarda u novinarstvu i kršenja etičkih načela (187). Svaka kategorija je detaljno opisana i pojašnjena, a navod strok signenje primjera bit će od velike koristi studentima novinarstva i komunikologije za bolje razumijevanje novinarske etike. Autorica u Zaključku daje kratak prikaz cijele knjige, odnosno opisuje razvoj novina od 17. stoljeća do danas s posebnim osvrtom na hrvatsko novinsko tržište. Novine se danas nalaze pred velikim izazovom jer ne uspijevaju konkurirati novim medijima i promijenjenim afinitetima medijske publike (237). Autorica izlaz vidi u pružanju sveobuhvatnih informacija i okretanju ozbiljnijem novinarstvu za kojim postoji potreba.

Knjiga NOVINE NEKAD I DANAS - Povijesni pregled novinstva i etičnost novinske prakse docentice Dunje Majstorović nije namijenjena samo studentima novinarstva, komunikologije i informacijskih i komunikacijskih znanosti, već i znanstvenicima koji se bave istraživanjem novina i magazina. Knjiga će posebno biti od koristi istraživačima kojima je u žarištu hrvatsko novinsko tržište od sredine prošlog stoljeća do danas jer donosi detaljne informacije o razvoju tiskovina, uredvackoj koncepciji, promjenama u urednistvu i nakladama.

Željana Ivanuš