O ulozi jezika u ostvarenju ideala manjinske etnicke zajednice

Abstract

O ulozi jezika u ostvarenju ideala manjinske etničke zajednice Zeszyty łużyckie, tom 45 (2011.) i 46 (2012.), Łużyczanie i inne mnijeszości językowe, kulturowe i etniczne w Europie, cześć I-II, E. Wrocławska, I. Doliński, Z. Kłos (red.): Uniwersytet Warszawski, Instytut Slawistyki Zachodniej i Południowej, Warszawa.

O ulozi jezika u ostvarenju ideala manjinske etni~ke zajednice Zeszyty ?u?yckie, tom 45 (2011.) i 46 (2012.), ?u?yczanie i inne mnijeszo?ci j?zykowe, kulturowe i etniczne w Europie, cze?? I-II, E. Wroc?awska, I. Doli?ski, Z. K?os (red.): Uniwersytet Warszawski, Instytut Slawistyki Zachodniej i Po?udniowej, Warszawa.

Veliko zanimanje filologâ za jezike europskih etni~kih manjina i brojne »male« europske, a posebno slavenske jezike pokazalo se ve} na znanstvenom skupu koji se pod nazivom »Europejskie mniejszo?ci etniczne. ?u?yczanie jako mniejszo?} wzorcowa« (Europske etni~ke manjine. Lu`i~ani kao manjinski uzorak) odr`ao 2007. godine u Var{avi, a radovi sudionika skupa objavljeni su u svescima ~asopisa Zeszyty ?u?yckie XLI (2007.) i XLII (2008.), koje izdaje Instytut Slawistyki Zachodniej i Po?udniowej (Institut za zapadnu i ju`nu slavistiku) Sveu~ili{ta u Var{avi.

Kultura i jezik Lu`ice te op}enito sorabisti~ka problematika, kojoj je na tome skupu posve}ena posebna pozornost, nametnula je ideju i pitanje o paradigmati~nosti (wzorcowo?ci) lu`i~ke nacionalne manjine u odnosu na druge i druga~ije europske etni~ke skupine i njihove jezike te inicirala organiziranje drugoga znanstvenoga skupa, koji se pod nazivom »?u?yczanie i inne mniejszo?ci j?zykowe, kulturowe i etniczne w Europie« (Lu`i~ani i druge jezi~ne, kulturne i etni~ke manjine) odr`ao u Var{avi 10. i 11. o`ujka 2011. godine. Prvi dio izlaganja s toga skupa iste su godine objavili Zeszyty ?u?yckie (ZL) u svom 45. svesku, a drugi dio pod istim naslovom objavljen je u 46. svesku (koji je iz tiska izi{ao pred ljeto 2013.).

Ovim dvama znanstvenim skupovima zapo~eo je ciklus interdisciplinarnih znanstvenih susreta, cilj kojih je bio razmatranje mogu}nosti oblikovanja idealnoga tipa moderne etni~ke manjine u odnosu na etni~ku ve}inu, kako je svojedobno u svom prilogu »?u?yczanie - laboratorium spraw mniejszo?ciowych« (Lu`i~ani - laboratorij manjinskih pitanja), objavljenom u Zeszyty ?u?yckie XLI/1997. navijestila urednica knjige El?bieta Wroc?awska.

Brojnost sudionika obaju skupova i tematika njihovih priloga svjedo~e o iznimnom interesu ne samo za lu`i~ku paradigmu nego i za ostale »male« jezike koji su se sa~uvali u brojnim etni~kim enklavama, ~esto potiskivani i zanemarivani pa i osu|eni na nestanak sa {arolike europske geopoliti~ke ili etnografske karte.

Svezak 45. ~asopisa Zeszyty ?u?yckie posve}en je jednomu od malobrojnih stupova suvremene sorabistike, profesoru Helmutu Faski, u povodu njegova 80. ro|endana. Slavljenikove zasluge za razvitak i promicanje sorabistike u uvodnoj se rije~i stavljaju u kontekst njegova `ivotnoga puta i {kolovanja, posebno od 1958. godine, kad je po~eo raditi u Institutu za serbski ludospyt u Budy{inu, odnosno od 1988., kad je postao sveu~ili{ni profesor. Me|u radovima ovoga iznimnoga poznavatelja slavensko-njema~kih jezi~nih kontakata posebno se isti~e deset suautorskih (s F. Micha?ekom i H. Jen~em) i pet autorskih svezaka lu`i~koga dijalektolo{koga atlasa (Serbski r?~ny atlas / Sorbischer Sprachatlas, t. 1-15, Budy{in/Bautzen 1965.-1996.) te gornjolu`i~kosrpska gramatika (Grammatik der obersorbischen Schriftsprache der Gegenwart. Morphologie, Bautzen 1981.), koju je napisao s Fridom Micha?ekom. Njegova gornjolu`i~kosrpska gramatika - Pu}nik po hornjoserb{}inje (Budy{in 2003.) - temeljni je suvremeni priru~nik za u~enje toga jezika. Kao ~lan Me|unarodnoga slavisti~koga komiteta prof. Faska suradnik je i suautor Op}eslavenskoga jezi~noga atlasa i drugih me|unarodnih slavisti~kih projekata.

Svezak posve}en profesoru Faski sadr`ava, dakle, prvi dio priloga sudionika znanstvenoga skupa »?u?yczanie i inne mniejszo?ci j?zykowe, kulturowe i etniczne w Europie«, koji se odr`ao u Var{avi 10. i 11. o`ujka 2011. godine. Obase`e 392 stranice, a radovi su u njemu podijeljeni u dva tematska bloka. Prvi blok ~ine jezikoslovne i sociolingvisti~ke rasprave (I. Rozprawy j?zykoznawcze i socjolingwistyczne), koje se ne bave samo lu`i~kim nego i drugim slavenskim regionalnim i manjinskim jezicima, ponajprije ka{upskim, ali i poljskim bukovinsko-galicijskim govorima izvan Poljske te govorom ruskih starovjeraca u Poljskoj. Drugi je blok posve}en razli~itim kulturolo{kim i etnolo{kim temama i pitanjima manjinskih etni~kih zajednica (II. Rozprawy kulturologiczne i etnologiczne). Posebna se pozornost posve}uje razli~itim dru{tvenim i kulturnim mehanizmima odr`anja njihova identiteta u uvjetima dvojezi~nosti i multikulturalnosti. U tome se kontekstu pojavljuju i usporedbe s drugim europskim, ne samo slavenskim, etni~kim zajednicama, njihovim kulturama i jezicima.

U prvome bloku sorabisti~kom se problematikom bave Sonja Wolke (Budy{in) koja donosi spoznaje o jednoj nepoznatoj gornjolu`i~koj crkvenoj agendi iz 17. stolje}a, Bo?ena Itoya (Warszawa) koja raspravlja o normativnosti suvremenoga gornjolu`i~koga leksika i Emilia Deutsch (Lipsk /Leipzig/ - Pozna?) koja govori o doprinosu Fundacije na rzecz Narodu ?u?yckiego razvitku suvremene sorabistike.

Ka{ubolo{ke teme obra|uju poznati poljski ka{ubolozi - Hanna Popowska- Taborska (Warszawa), Marek Cybulski (Gda?sk) i Ewa Rogowska-Cybulska (Gda?sk). Dvoje se bavi pitanjima ka{upske norme u knji`evnim tekstovima pa tako nezaobilazna ka{ubologinja Hanna Popowska-Taborska uspore|uje i analizira ka{upski i donjolu`i~ki prijevod Mickiewiczeva Pana Tadeusza, dok Marek Cybulski pi{e o stabilizaciji ka{upske norme u dramama Jana Karnowskoga. Ewa Rogowska-Cybulska bavi se temom dana{nje uloge turizma u {irenju i razvitku polivalentnih funkcija ka{upskoga jezika.

Tri su rada posve}ena govorima davnih poljskih i ruskih migranata na druga slavenska podru~ja. Tako Helena Krasowska (Warszawa) u svome prilogu analizira aktualnu sociolingvisti~ku situaciju doseljenika iz poljske Bukowine u Celinovac u Bosni i Hercegovini, a Micha? G?uszkowski (Toru?) i Dorota Pa?ko (Toru?) u svojim raspravama problematiziraju utjecaj poljskoga jezika na dana{nje stanje govora ruskih starovjeraca doseljenih u poljsko suwalsko- augustowsko okru`enje.

U drugome, kulturolo{ko-etnolo{kom bloku Ewa Siatkowska (Warszawa) pi{e o problemima oblikovanja nacionalnoga identiteta Lu`i~ana, Natalia Ni- ed?wiecka-Iwa?czak (Wroc?aw) raspravlja o njihovu odnosu prema domovini u sociolingvisti~kom svjetlu, dok Dietrich Scholze-[o? ta (Budziszyn), Ines Kellerowa (Budy{in), Ma?gorzata Mieczkowska (Szczecin), Jakub Soko? (Krakow), Madlena Norbergowa (Cho?ebuz), Werner M?{kank (Chociebu?), Teresa Nowak (Warszawa) i Piotr Pa?ys (Opole) analiziraju razli~ita podru~ja `ivota i kulturnoga djelovanja Lu`i~ana - od njihova dru{tveno-politi~koga, ekonomskoga i kulturnoga statusa u njema~kom okru`enju do razli~itih oblika izra`avanja nacionalne samobitnosti u vjerskom `ivotu te u knji`evnom i glazbenom stvarala{tvu. Ludwig Elle (Bautzen) u svome prilogu uspore|uje politiku prema manjinama u Njema~koj, Poljskoj i ^e{koj, dok Ljudmila Vasiljeva (L'viv /Lavov/) opisuje stanje suvremene sorabistike na Lavovskom sveu~ili{tu. Nicole Do?owy-Rybi?ska (Warszawa) svoju kulturolo{ku analizu gradi na usporedbi bikulturalnosti Bretonaca i Lu`i~ana. Rafa? Leszczy?ski (?od?) na knji`evnojezi~nim izvorima i osnovama razvija zanimljivu raspravu o {tovanju kulta solunske bra}e ]irila i Metoda kod Poljaka i Lu`i~ana.

Nekoliko autora bavi se kulturama drugih slavenskih i neslavenskih manjinskih zajednica. Tako Daniel Kalinowski (S?upsk) raspravlja o ka{upskoj knji`evnosti s obzirom na stvarala{tvo Floriana Ceynowe, Danuta i Roman Roszko (Warszawa) analiziraju leksik litavske manjine u Poljskoj, Iwona Radziszewska (Toru?) pi{e o tatarskoj islamskoj religiji i kulturi na osnovi vjerskih rukopisa iz vremena Velike litavske kne`evine, Justyna Michniuk (Toru?) problematizira dvojezi~nost koru{kih Slovenaca u Austriji u uvjetima pripadnosti istomu, zapadnoeuropskomu kulturnom krugu, dok Katarzyna Mirgos (Gniezno) analizira suvremeni dru{tveni, nacionalnopoliti~ki status i kulturne specifi~nosti Baska, bitno obilje`ene i njihovim jezikom.

Svezak 45. zavr{ava recenzijama dvaju va`nih novih sorabisti~kih djela - Tadeusz Lewaszkiewicz: Jana Schulz ([o? }ina), Studien zur Sprache des Dichters Jakub Bart-]i{inski (L?topis 56/2009.) i Bo?ena Itoya: ?wiatowa sorabistyka w opolskim roczniku Pro Lusatia (Opole 2009.), dvjema kronikama (Bo?ena Itoya: Spotkanie z okazji jubileuszu 80. urodzin Profesor Ewy Siatkowskiej i Piotr Pa?ys: XIII »Dni ?u?yckie«) i nekrolozima dvojici zaslu`nih Lu`i~ana (Dietrich Scholze-[o?ta profesoru Pavlu Nowotnom i Jadwiga Zieniukowa pastoru Herbertu Nowaku).

Zeszyty ?u?yckie 46 (drugi dio priloga sudionika sa spomenutoga znanstvenoga skupa) posve}eni su velikomu sorabisti~kom entuzijastu Alfredu M?{kanku u povodu njegova 85. ro|endana. Slavljenikove zasluge za razvitak i promicanje sorabistike u uvodnoj se rije~i povezuju i sa 60. jubilejem donjolu`i~ke gimnazije (Dolnoserbski gymnazium) u Cho?ebuzu, prve srednje {kole s donjolu`i~kim jezikom, u kojoj je Alfred M?{kank bio jedan od prvih u~itelja. Ime toga prirodoznanca i humanista, pedagoga i prevoditelja, pjesnika i ljubitelja lu`i~ke kulture, naju`e je povezano s poljskom sorabistikom, o ~emu svjedo~i i njegovo kapitalno djelo o osnovama donjolu`i~koga jezika namijenjeno poljskim korisnicima - Zak?ady dolnoserbskeje r?cy. Podstawy j?zyka dolno?u?yckiego (Budy{in 2006). ^asopis Zeszyty ?u?yckie objavio je njegove brojne prijevode, poglavito pjesni~ke, s poljskoga na oba lu`i~kosrpska jezika i obratno, kao i brojne suradni~ke radove vezane i uz njema~ki jezik. Rije~ je o svestranom i po`rtvovnom znalcu i umjetniku, zaljubljeniku u svoj jezik, ~ije je ime nezaobilazno u suvremenoj sorabistici.

Rekapituliraju}i proces interdisciplinarnih istra`ivanja problematike manjinskih (i »malih«) jezika i mogu}nosti oblikovanja »idealnoga tipa moderne etni~ke manjine« - od prvih poticaja do najnovijih rezultata, urednica El?bieta Wroc?awska u vrlo iscrpnom i instruktivnom uvodniku 46. sveska ZL zaklju~uje: »Problem tworzenia 'typu idealnego mniejszo?ci etnicznej' pozostaje otwartym zadaniem badawczym. Jego realizacj? przybli?y?y, jak s?dz?, prace opublikowane po konferencji nt. ?u?yczanie i inne mniejszo?ci j?zykowe, kulturowe i etniczne w Europie« (str. 9). Potvr|uju}i svoje mi{ljenje, urednica ukratko rekapitulira sadr`aje i razmi{ljanja autorâ priloga iz prethodnoga, 45. sveska, povezuje ih s tematski i problematski bliskim prilozima u ovome svesku te tako zaokru`uje cjeline u kojima se znanstvene spoznaje o nizu va`nih pitanja integriraju i kristaliziraju.

Ovaj svezak obase`e 319 stranica, a radovi su u njemu, kao i u prethodnom svesku, podijeljeni u dva tematska bloka. I u njemu prvi blok ~ine jezikoslovne i sociolingvisti~ke rasprave (I. Rozprawy j?zykoznawcze i socjolingwistyczne), a drugi je blok posve}en kulturolo{kim i etnolo{kim temama i pitanjima manjinskih etni~kih zajednica (II. Rozprawy kulturologiczne i etnologiczne).

Jezikoslovni radovi u prvom bloku ovoga sveska bave se ponajvi{e lu`i~kosrpskim jezicima, ali i odre|enim pitanjima drugih manjinskih jezika te razli~itim tipovima inojezi~nih utjecaja na te jezike. Tako Ma?gorzata Milewska-Stawiany (Gda?sk) obra|uje jedan tip tvorbe deminutiva u gornjolu`i~kom jeziku, El?bieta Kaczmarska i Zdzis?aw K?os (Warszawa) definiraju i analiziraju razli~ite tipove njema~kih posu|enica u svim zapadnoslavenskim jezicima, uklju~uju}i i lu`i~ke, a Renata Bura (Kraków) istra`uje frazeologiju u poznatom djelu M?r}ina Nowaka-Njechor?skoga Mi{ter Krabat iz 1954. godine te pronalazi i analizira vi{e od 80 gornjolu`i~kih frazema. Jadwiga Kaulfürstowa (Budy{in) pi{e o u~enju lu`i~kih jezika u donjolu`i~kim i gornjolu`i~kim dje~jim vrti}ima metodom imerzije, koja se prema programu Witaj zasniva na punoj lu`i~ko-njema~koj bilingvalnosti i bikulturalnosti od vrti}a do kraja {kolovanja.

Troje autora u ovome jezikoslovnom bloku bavi se drugim manjinskim jezicima pa tako Milena Hebal-Jezierska (Warszawa) govori o kolokacijskim profilima romske manjine u ~e{kom i slova~kome, Ines Steger (Warszawa - Berlin) donosi rezultate istra`ivanja jezika 142-iju ispitanih osoba iz triju generacija poljske nacionalne manjine u Vilnu (Litva), a Marcin Raiman (Kraków) daje sintezu stanja i statusa iznaddijalektnoga retoromanskoga idioma u [vicarskoj.

U drugome, kulturolo{ko-etnolo{kom tematskom bloku od ukupno osam priloga tri se bave lu`i~kosrpskim jezicima. Nicole Do?owy-Rybi?ska (Warszawa) raspravlja o ulozi i utjecaju gornjolu`i~kih medija, a Piotr Janiszewski (Gda?sk) u kontekstu dru{tvenoga polo`aja Lu`ice u Njema~koj problematizira provedbu i primjenu Konvencije o za{titi nacionalnih manjina. U ovim dvama prilozima posebna se pozornost posve}uje razli~itim dru{tvenim i kulturnim mehanizmima odr`anja jezi~noga identiteta Lu`i~ana u uvjetima dvojezi~nosti i multikulturalnosti. ^lanak Ljudmile Vasiljeve (L'viv /Lavov/) govori o djelovanju ukrajinskoga sorabista K. K. Trofimovy~a u kontekstu lavovske sorabisti~ke tradicije.

Dva se priloga u ovome bloku bave ka{upskom knji`evno{}u. Daniel Kalinowski (S?upsk) nadovezuje se na svoj tekst iz prethodnoga sveska i analizira stvarala{tvo F. Ceynove iz postkolonijalne perspektive, a Adela Kuik-Kalinowska (S?upsk) na primjeru ka{upskih soneta Stefana Bieszka raspravlja o pitanjima kulturnoga identiteta trojezi~noga pjesnika iz 30-ih godina pro{loga stolje}a. Ostala tri ~lanka govore o dru{tvenom polo`aju, kulturolo{kim pitanjima i etni~kim posebnostima triju razli~itih nacionalnih manjina: Kamilla Doli?ska (Wroc?aw) bavi se [leskom i [le`anima u etni~ko-nacionalnom krajobrazu, Ma?gorzata Misiak (Wroc?aw) pi{e o kulturnom identitetu Lemka ili Rusina u kontekstu etnolingvisti~kih istra`ivanja u Europi, dok se Justyna Michniuk (Toru?) u 2. dijelu nastavlja baviti kulturom i dvojezi~no{}u koru{kih Slovenaca u Austriji.

Posebnu cjelinu u ovome svesku ~ini pet recenzija. Tadeusz Lewaszkiewicz (Pozna?) daje iscrpan prikaz triju va`nih novijih sorabisti~kih djela. To su: Timo Me{kank, Aussagenstruktur im Sorbischen. Untersuchungen zur Syntax und Satzsemantik. I-II (Verlag Dr. Kova~, Hamburg 2009.), Lenka Scholze, Das grammatische System der obersorbischen Umgangssprache im Sprachkontakt. Mit Grammatiktafeln im Anhang, Schriften des Sorbischen Instituts 45 / Spisy Serbskeho instituta 45 (Domowina-Verlag, Bautzen 2008.) i Fabian Kaulfürst, Studije k r?~i Micha?a Frencla, Schriften des Sorbischen Instituts 55 / Spisy Serbskeho instituta 55 (Domowina-Verlag, Budy{in 2012.). Ewa Siatkowska (Warszawa) pod naslovom »Mi?o?} do przybranej »ma?ej ojczyzny« pi{e o novom svesku publikacije ?u?yce po obu stronach Nysy. Die Lausitz auf beiden Seiten der Neise (red. W. Jamro?ek, I. Kumor-Pilarczyk, J. Tarniowy, ?ary 2011.), koju izdaju poljski stanovnici Isto~ne Lu`ice. I na kraju Krzysztof R. Mazurski (Wroc?aw) pod naslovom »Ogrod nie zawsze pe?en rozkoszy« kriti~ki prikazuje knjigu Haline Bara? S?owia?ski ogrod (Wroc?aw 2011.), koja zavi~ajni »slavenski vrt« do`ivljava kao dio »slavensko-germanskoga« prostora.

^etvrtu i informativno vrlo vrijednu Kroniku ~ine dva va`na doga|aja; Tadeusz Lewaszkiewicz (Pozna?) izvje{tava o me|unarodnom skupu »Kapita? spo?eczno-polityczny Serbo?u?yczan« (Zielona Góra - Ochla, 29-30 III 2012), a Piotr Pa?ys (Opole) prikazuje XIV Dni ?u?yckie koje povezuje s obilje`avanjem jubilarne, 100. obljetnice osnutka Saveza Lu`i~kih Srba Domovina - 13. XI. 2012.

Knji`evni forum, tj. petu tematsku cjelinu u ovom svesku, ~ine dva prijevoda. Prvi je gornjolju`i~ki prijevod III. dijela Mickiewiczeve velike romanti~arske drame Dziady Alfreda M?{kanka, a drugi je poljski prijevod Emilie Deutsch jedne pjesme lu`i~ke pjesnikinje Lubine Hajduk-Veljkovi}owe (Budziszyn).

Oba prikazana sveska ~asopisa Zeszyty ?u?yckie svjedo~e o {irini interesa velike poljske filologije, o njezinu nemjerljivom doprinosu slavistici, a posebno prou~avanju tzv. malih jezika, odnosno jezika malih ili manjih etni~kih zajednica, ponajprije jezika nacionalnih manjina u srodnom i nesrodnome jezi~nom okru`enju, te knji`evnih mikrojezika. Institut za zapadnu i ju`nu slavistiku Var{avskoga sveu~ili{ta time nastavlja dugogodi{nju tradiciju svojih istra`ivanja, koja su rezultirala novim vrijednim spoznajama o jezicima od kojih su mnogi jo{ donedavno bili dru{tveno-politi~ki marginalizirani i kulturama kojima je prijetila ili im jo{ i sad prijeti asimilacija u ve}inske sredine. I ovi radovi potvr|uju da je jezik kao bitno obilje`je nacionalnoga ili etni~koga kulturnoga identiteta neke etni~ke zajednice najbolji ~uvar njezina povijesnoga pam}enja, koji i u nepovoljnim uvjetima stolje}ima odolijeva utjecajima inojezi~noga okru`enja.

Zahvaljuju}i vrijednosti znanstvenih priloga objavljenih u ~asopisu Zeszyty ?u?yckie i iscrpnosti do sada obra|enih tema, poljska je filologija donijela nove plodove europskoj i svjetskoj slavistici te time obogatila i na{e dosada{nje spoznaje o malim knji`evnim jezicima (napominjemo da se E. Wroc?awska bavi i gradi{}anskohrvatskim jezikom). Iako ostvarivanje idealnoga statusa pojedine manjinske ili regionalne etni~ke zajednice u ve}inskome jezi~nom okru`enju na{ega multikulturnoga svijeta ne ovisi o jezikoslovcima i filolozima, jezikoslovna i kulturolo{ka istra`ivanja znanstvenika i suradnika Instituta za zapadnu i ju`nu slavistiku Var{avskoga sveu~ili{ta nedvojbeno pridonose postizanju toga cilja.

Dubravka Sesar