Content area
Full Text
Reforma kaznenog zakonodavstva, dijelom vec ostvarena donosenjem novog Zakona o kaznenom postupku, nastavlja se izradom nacrta prijed loga novog Kaznenog zakona, a pojedini slucajevi pocinitelja vise kaznenih djela upucuju na potrebu sire rasprave o mogucim novim rjesenjima odmjeravanja kazne za kaznena djela u stjecaju. Uz prikaz osnovnih nacela odmjeravanja jedinstvene kazne, ovaj rad posebnu pozornost posvecuje upravo razmatranju opravdanosti uvoðenja i mogucih nacina propisivanja iskljucenja izricanja jedinstvene kazne visestrukim pociniteljima kaznenih djela, cime bi se "probili okviri" opcih maksimuma kazni predviðeni dosadasnjim odredbama Kaznenog zakona.
1. STJECAJ KAZNENIH DJELA
Ako pocinitelj jednom radnjom ili s vise radnji pocini vise kaznenih djela za koja mu se istodobno sudi, sud ce za svako od pocinjenih kaznenih djela utvrditi kazne prema zakonu, a zatim ce izreci za sva ta djela jedinstvenu kaznu (clanak 60. stavak 1. Kaznenog zakona1).
Citirana odredba Kaznenog zakona izraz je zelje zakonodavca da se sva kaznena djela jednog pocinitelja "rasprave i presude zajedno, u istom postupku, i da se za njih izrekne zajednicka, odnosno kako zakon kaze - jedinstvena kazna, da bi se kasnije moglo pristupiti jedinstvenom izvrsenju. Bez te potrebe, kada bi se kazne samo zbrajale, ne bi bilo dovoljno razloga za postojanje ove institucije. Postoji, naime, siroka suglasnost da se kazne izrecene za pojedina djela u stjecaju ne mogu samo zbrajati. (...) To je osnovni smisao i cilj krivicnopravnog reguliranja ove materije."2
Nacelo da jedinstvena kazna ne bi trebala biti puki zbroj onih pojedinacnih izrazeno je kroz primjenu sustava asperacije i apsorpcije pri odmjeravanju jedinstvene kazne. To nacelo, naravno, poznaje i iznimke, od kojih je jedna i sustav kumulacije, a u ovome radu posebno se razmatra i mogucnost uvoðenja pravila koje bi, u odreðenim situacijama, usprkos postojanju stjecaja, iznimno otklanjalo izricanje jedinstvene kazne.
Sustavno izlaganje ucenja o jedinstvu radnje, o stjecaju i njegovim vrstama - idealnom i realnom te istovrsnom i raznovrsnom stjecaju, o oblicima prividnog stjecaja i o konstrukciji produljenog kaznenog djela, kao i o slicnosti stjecaja i povrata, nadilazi potrebe i mogucnosti ovog prikaza, zbog cega ce se samo sumarno iznijeti osnovne postavke ovih instituta, kao uvod u razmatranje mogucih pristupa buducoj zakonskoj regulativi odmjeravanja kazne za djela u stjecaju.
1.1. Jedinstvo radnje
Ucenje o jedinstvu radnje osnova je za svako razmatranje vrsta stjecaja i prividnog stjecaja, jer...