U radu se obraduju pravni aspekti utjecaja djelatnosti plutajuceg terminala na morski okoli , i to u fazi kada terminal pocne raditi, to se predvida za 1. sijecnja 2021. godine, ne ulazeci u analizu utjecaja gradnje samog terminala na morski okoli . Djelatnosti plutajuceg terminala su prihvat, skladi tenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina te zatim otprema prirodnog plina u transportni sustav. Unatoc primjeni du ne pa nje ove djelatnosti mogu dovesti do tetnih posljedica za morski okoli . U slucaju da te djelatnosti s povecanom opasno cu prouzroce oneci cenje morskog okoli a, odgovara osoba koja se njima bavi, osim ako se ugovorom kojim se operater ovla cuje na obavljanje takvih djelatnosti izricito ne propi e odgovornost dr ave pod cijom jurisdikcijom ili kontrolom se djelatnosti obavljaju.
Kljucne rijeci: plutajuci terminal; ukapljeni prirodni plin; oneci cenje morskog okoli a; djelatnosti s povecanom opasno cu; odgovornost dr ave bez protupravnosti
Summary
This paper deals with the legal aspects of the effects of the floating terminal on the island of Krk on the marine environment during its operation, which is estimated to start on 1 January 2021, without discussing the effects of its construction.
The activities of the floating terminal include the receipt, storage and regasification of liquified natural gas along with the forwarding of natural gas to the transport system. These activities may lead to injurious consequences for the marine environment, despite the application of the standard of due dilligence. In the event that pollution of the marine environment arises from these ultra-hazardous activities, the operator of these activities bears the responsibility, unless liability of the state under whose jurisdiction or control the activities are carried out has been expressly agreed to in the contract under which the operator is authorised to undertake such activities.
Keywords: floating terminal; liquified natural gas; pollution of the marine environment; ultra-hazardous activities; state liability
1.UVOD
Terminal za ukapljeni prirodni plin (dalje u tekstu: UPP), odnosno engl. Liquified Natural Gas (dalje u tekstu: LNG) Terminal je terminal za prihvat, skladi tenje i uplinjavanje UPP-a te za isporuku prirodnog plina u plinovodnu mreu.1 Pritom se prihvat odnosi na prihvacanje brodova koji prevoze UPP, za to se u zadnje vrijeme, uz kopnene terminale, koriste i plutajuci terminali, i to sve vie u obliku tzv. FSRU jedinica.2 Nakon iskrcaja UPP-a on se privremeno skladiti kako bi se mogao dalje postupno pretvarati u plinovito stanje s potreb - nim tlakom za putanje u plinovodnu mreu do krajnjeg korisnika. Uzimajuci u obzir prirodna svojstva UPP-a, koji je zapravo bezbojna tekucina uglavnom sastavljena od metana, a prevozi se u brodskim spremnicima brodova za prijevoz UPP-a ohladen na temperaturi od -162 Celzijeva stupnja do prihvatnih terminala, rukovodenje djelatnostima u ovom sloenom procesu zahtijeva panju odgovornih osoba i koritenje odgovarajuce zatitne opreme kako bi se izbjegle ozebline s fatalnim posljedicama i otecenje imovine.
Iako u tekucem stanju nije zapaljiv, ipak u slucaju izlijevanja UPP-a iz spremnika postoji opasnost od eksplozije ili poara jer bi ubrzo nakon izlijevanja uslijedilo isparavanje, a upravo nepovoljan omjer plina i kisika moe dovesti do takvih nekontroliranih kemijskih reakcija, dodue uslijed isparavanja u zatvorenom prostoru. Medutim, vec sama izrazita vrucina koja bi nastala od isparenog plina predstavljala bi opasnost za zdravlje ljudi koji bi i kratkotrajnim izlaganjem takvoj vrucini zadobili teke opekline. Slijedom navedenog, opisane djelatnosti vezane uz rad plutajuceg terminala prepoznate su u medunarodnome pravu kao djelatnosti s povecanom opasnocu, o cemu ce vie rijeci biti infra 7.1.1.
Sam projekt izgradnje terminala za UPP u opcini Omialj na otoku Krku razvija se u dvije faze: izgradnja plutajuceg te izgradnja kopnenog terminala. Osim energetske neovisnosti Republike Hrvatske, cilj ovog stratekog investicijskog projekta3 je i kontinuirana te sigurna opskrba putem novog opskrbnog pravca prirodnog plina za zemlje srednje i jugoistocne Europe. S druge strane, lokalno stanovni tvo u naseljima Omi alj i Njivice na otoku Krku izra ava bojazan u odnosu na moguce tetne posljedice rada terminala na morski okoli , a time podredno i na lokalno gospodarstvo, napose turizam i ribarstvo.4
Buduci da bi plutajuci terminal trebao doprinijeti gospodarskom rastu Republike Hrvatske, valja uciniti sve kako bi se zadani ciljevi ostvarili uz to manju ili, u idealnom slucaju, nikakvu tetu za morski okoli . Zagovornici izgradnje plutajuceg terminala reci ce da nema gospodarskog napretka bez nekog odricanja s druge strane, pa makar i na racun odredene tete za morski okoli unutar prihvatljivih granica. Pogotovo kada se analizira utjecaj razlicitih izvora na oneci cenje morskog okoli a, iz cega proizlazi da otprilike 80 % oneci cenja mora zapravo potjece s kopna5, primjerice od kucnog otpada, kanalizacije ili industrijskog oneci cenja, a ne od, kao to bi se mo da ocekivalo, brodova s kojih se izlije nafta u more ili, u ovom slucaju, od opisanih djelatnosti proiza lih iz rada plutajuceg terminala za UPP.
Obradujuci pitanja za tite morskog okoli a, ponajprije valja razmotriti obveze dr ava propisane Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora6 kao krovnom konvencijom u tom podrucju, i to u njezinu dijelu XII. Iako Konvencija iz 1982. ne nudi samu definiciju pojma morski okoli 7, ipak u cl. 1. st. 4. definira oneci cenje morskog okoli a kao covjekovo izravno ili neizravno uno enje tvari ili energije u morski okoli , ukljucujuci estuarije, koje uzrokuje ili mo e prouzrociti takve pogubne posljedice kao to su teta ivim bogatstvima i ivotu u moru, ugro avanje ljudskog zdravlja, ometanje pomorskih djelatnosti, ukljucujuci ribolov i druge zakonite upotrebe mora, pogor anje upotrebne kvalitete morske vode i umanjenje privlacnosti .
Uzimajuci u obzir nabrojene tetne posljedice koje bi mogle biti uzrokovane djelatnostima plutajuceg terminala, valjalo bi primijeniti odgovarajuce medunarodnopravne mehanizme u svrhu sprjecavanja nastanka tetnih posljedica za morski okoli , odnosno njihova smanjivanja i nadziranja. Ako do tete ipak dode, preostalo bi utvrditi odgovornost za oneci cenje, odnosno obvezu naknade tete. Stoga se u ovome radu daje osvrt na obvezu prevencije, zatim intervencije te potom popravljanja tete uzrokovane djelatnostima vezanim uz rad plutajuceg terminala.
2.PRAVNI STATUS PLUTAJUCEG TERMINALA U HRVATSKOM ZAKONODAVSTVU
Prvi korak od kojega valja poci pri analizi utjecaja rada plutajuceg terminala na morski okoli te za titi morskog okoli a s tim u vezi jest uopce utvrditi pravni status plutajuceg terminala. Sukladno cl. 5. t. 29. Pomorskog zakonika8 plutajuci terminal je obuhvacen pojmom plutajuceg objekta, koji je definiran kao pomorski objekt stalno privezan ili usidren na moru, koji nije namijenjen za plovidbu . Takoder, zajedno s plovnim objektima i nepomicnim odobalnim objektima svrstan je u kategoriju pomorskih objekata.9 Tako je na temelju odredaba PZ-a o za titi od oneci cenja s pomorskih objekata10 operater plutajuceg objekta obvezan po tovati medunarodne, europske i hrvatske propise i standarde o za titi od oneci cenja mora i zraka s pomorskih objekata, a ako dode do oneci cenja mora, zraka ili obale, du an je bez odgadanja izvijestiti Ministarstvo nadle no za pomorstvo koje ce odmah izvr iti ocevid ... te prema okolnostima slucaja pokrenuti prekr ajni postupak i/ili podnijeti kaznenu prijavu... .11 Utvrdena prekr ajna i/ili kaznena odgovornost mo e biti i znacajna okolnost pri utvrdivanju od tetne odgovornosti na koju se, pak, primjenjuju opci propisi obveznog prava, o cemu ce vi e rijeci biti infra 7.2.
Nadalje, na temelju cl. 3. t. 1. Pravilnika o plutajucim objektima12 plutajuci terminal pobli e je odreden kao pristan - plutajuci objekt namijenjen pristajanju drugih plovila i opremljen uredajima za vez, snabdijevanje i prekrcaj tereta . Potonjim Pravilnikom ujedno se odreduje nacin utvrdivanja sposobnosti plutaju8 ceg objekta za uporabu, pregled i nadzor, najmanji broj i strucna osposobljenost brodaraca na plutajucim objektima, isprave i knjige te oznake plutajuceg objekta. Sam objekt upisuje se u Ocevidnik plutajucih objekata mjesno nadle ne lucke kapetanije.
Nakon tako utvrdenog pravnog statusa plutajuceg terminala potrebno je primijeniti odgovarajuce medunarodnopravne mehanizme za tite morskog okoli a od tetnih posljedica djelatnosti s povecanom opasno cu vezanih uz rad plutajuceg terminala. To je posebice va no s obzirom na to da je najbli a tocka granice s najbli om susjednom dr avom udaljena od terminala 33 kilometra pa prekogranicni utjecaj rada plutajuceg terminala posebno mo e doci do izra aja u slucajevima eksplozije ili po ara koji zapravo predstavljaju najveci i pravi rizik tijekom rada plutajuceg terminala.
3.ME UNARODNOPRAVNI OKVIR ZA URE ENJE ZA TITE MORSKOG OKOLI A OD DJELATNOSTI VEZANIH UZ RAD PLUTAJUCEG TERMINALA
Uzimajuci u obzir opasnosti koje sa sobom nosi prijevoz i rukovanje UPP-om, potrebno je osigurati pravni okvir za obavljanje gospodarskih djelatnosti vezanih uz rad plutajuceg terminala uz po tovanje standarda za tite morskog okoli a te sigurnosti ljudi i imovine.
U prilog tome govori i va nost tih djelatnosti za svjetsko gospodarstvo, primjerice, prijevoza UPP-a, uzimajuci u obzir da medunarodni prijevoz robe morem, kao najucinkovitiji i najjeftiniji nacin medunarodnog prijevoza robe, cini vi e od 80 % svjetske trgovine.13
Unatoc cinjenici to danas postoji velik broj medunarodnih ugovora koji ure - duju za titu morskog okoli a, to pokazuje ozbiljnost u prepoznavanju i obradi pitanja sprjecavanja, smanjivanja i nadziranja oneci cenja, ipak valja primijetiti da se ta pitanja, zbog mno ine instrumenata koja ih ureduju, neuskladeno obraduju i u konacnici dovode i do pravnih praznina.14
Tako ni odgovarajuci medunarodnopravni standardi za tite morskog okoli a vezani uz rad plutajuceg terminala za sada nisu uredeni jedinstvenim medunarodnim ugovorom ni na svjetskoj ni na regionalnoj razini. Birajuci izmedu najispravnijeg pristupa uredenju tog pitanja, postavlja se pitanje na kojoj od navedenih razina je prikladnije urediti to pitanje, odnosno je li uopce ispravno urediti ga iskljucivo na jednoj od razina. Pogotovo uzimajuci u obzir opceniti meduodnos globalnih i regionalnih medunarodnih ugovora. Naime, globalni medunarodni ugovori cesto poticu usvajanje pravila na regionalnoj razini, dok potonji utjecu na oblikovanje odredaba medunarodnih ugovora sklopljenih na svjetskoj razini.15
Iako je oneci cenje morskog okoli a prepoznato kao globalni problem, pa su tako na svjetskoj razini usvojeni medunarodni ugovori koji ureduju pojedine izvore oneci cenja, primjerice Medunarodna konvencija o sprjecavanju oneci cenja mora s brodova iz 1973. godine koja je na snazi izmijenjena Protokolom iz 1978. godine16, ipak se u drugim slucajevima regionalni pristup oneci cenju morskog okoli a pokazao ucinkovitijim. Naime, na taj nacin se uzimaju u obzir posebne znacajke odredenog mora, poput dubine, temperature, morskih struja, prometne va nosti i/ili zemljopisnog polo aja. Osim toga, omogucuje se potpuna ukljucenost odnosnim obalnim dr avama u oblikovanje odgovarajucih mehanizama za tite regionalnog mora od oneci cenja. Uostalom, one imaju vi e interesa sudjelovati u regionalnim medunarodnim ugovorima jer su rezultati mjera poduzetih u okviru tako sklopljenih ugovora neposredno vidljivi na njihovim obalama u usporedbi s medunarodnim ugovorima sklopljenima na svjetskoj razini koji cesto zahtijevaju duge pregovore i nerijetko dovode do (apstraktnih) rje enja problema od kojih pojedine dr ave nemaju izravne koristi. Stoga se, s obzirom na zemljopisni polo aj Jadranskog mora, koje sukladno cl. 122. Konvencije iz 1982.17 potpada pod definiciju poluzatvorenih mora, regionalno uredenje za tite morskog okoli a pokazuje ucinkovitim pristupom.
U svrhu odredivanja primjenjivih medunarodnih ugovora na FSRU jedinicu, potonju je potrebno razvrstati ili u kategoriju broda ili pak plutajuceg objekta. Takva klasifikacija ovisi o namjeni FSRU jedinice, dakle o tome je li ona namijenjena samostalnoj plovidbi, u kojem slucaju je rijec o brodu, ili pak, unatoc svojoj sposobnosti za plovidbu, nije namijenjena plovidbi, pa govorimo o plutajucem objektu. Plutajuci terminal za UPP ima vi estruku namjenu, od kojih su izdvojene prihvat, skladi tenje, uplinjavanje i isporuka plina te bi rukovanje tim postupcima u prvom redu trebalo biti u skladu s odredbama o sigurnosti, medu ostalim glede konstrukcije i opreme. Potonje odredbe sadr ava Medunarodna konvencija o za titi ljudskih ivota na moru iz 1974. godine s amandmanima.18 Medutim, ista konvencija iskljucuje fiksnu FSRU jedinicu iz podrucja svoje primjene, upravo zbog izostanka namjene plovidbe, odnosno kako se navodi u njezinu Pravilu 3., da su iskljuceni brodovi bez mehanickog pogona ( ships not propelled by mechanical means ). Posljedicno, na FSRU jedinicu ne primjenjuje se ni Kodeks o gradnji i opremi brodova za prijevoz ukapljenih plinova u trupu koji je dio SOLAS konvencije.19
Medu najznacajnije medunarodne ugovore koji ureduju pitanja za tite morskog okoli a vezano uz rad plutajuceg terminala preostaje razmotriti odredbe MARPOL konvencije koja u cl. 2. st. 4. navodi da brod znaci plovilo bilo koje vrste koje djeluje u morskom okoli u i ukljucuje hidrokrilna plovila, lebdjelice, podmornice, plutajuce objekte i fiksne ili plutajuce platforme". Slijedom navedenog, neki autori smatraju da se MARPOL konvencija primjenjuje i na fiksne FSRU jedinice20, dakako samo u odnosu na prevenciju oneci cenja morskog okoli a, s obzirom na to da konvencija u definiciju broda ne ukljucuje samo one objekte koji plove, odnosno koji se krecu na motorni pogon. Slicnu definiciju donosi i cl. 2. st. 9. Medunarodne konvencije o nadzoru tetnih sustava protiv obra tanja brodova iz 2001. godine.21
U nastavku ovog rada analiziraju se odredbe medunarodnih ugovora koje su mjerodavne uzimajuci u obzir pravnu prirodu plutajuceg terminala u irem smislu, pri cemu bi se, osim FSRU jedinice, medu ostalim, obuhvatilo i brodove za prijevoz UPP-a, tegljace za manevriranje brodova tijekom dolaska, odnosno odlaska s terminala te protupo arni tegljac koji je u pripravnosti tijekom iskrcaja UPP-a.
4.PROCJENA UTJECAJA NA OKOLI
Imajuci u vidu prevenciju kao primarni cilj pri uredenju pitanja za tite morskog okoli a i okoli a opcenito, u medunarodnim ugovorima propisuje se obveza provodenja postupka procjene utjecaja odredenih gospodarskih i slicnih djelatnosti na okoli , i to prije nego to ih se poduzme. Taj postupak pru a potrebne strucne podatke o posljedicama koje bi planirane djelatnosti mogle imati na okoli , kako osobama mjerodavnim za dono enje odluka o poduzimanju takvih djelatnosti, tako i onim osobama koje bi mogle biti pogodene posljedicama planiranih djelatnosti, pritom omogucujuci da se i one ukljuce u proces dono enja odluka.22 Na temelju prikupljenih podataka pristupa se utvrdivanju mjera potrebnih za sprjecavanje i smanjivanje tetnih posljedica, odnosno provodenju programa pracenja stanja okoli a prije, tijekom i nakon poduzimanja planiranih djelatnosti.
Obveza procjene utjecaja na okoli kodificirana je clankom 206. Konvencije iz 1982. kojim se propisuje da kada dr ave zbog ozbiljnijih razloga smatraju da planirane djelatnosti pod njihovom jurisdikcijom ili nadzorom mogu uzrokovati veliko oneci cenje ili znatne i tetne promjene u morskom okoli u, one procjenjuju, koliko god je to provedivo, moguce posljedice takvih djelatnosti na morski okoli i izvje tavaju o rezultatima takvih procjena... . Za utvrdivanje postojanja obveze provodenja postupka procjene utjecaja odredenih djelatnosti na okoli valja utvrditi postojanje odredenog stupnja vjerojatnosti i predvidljivosti nastupanja tetnih posljedica za okoli , kao i njihovih razmjera.23 Primjerice, cl. 2. st. 1. Direktive 2011/92 Europskog parlamenta i Vijeca od 13. prosinca 2011. godine o procjeni ucinaka odredenih javnih i privatnih projekata na okoli propisuje da dr ave clanice podvrgavaju procjeni utjecaja one projekte koji bi mogli imati znacajne ucinke na okoli , medu ostalim na temelju njihove prirode, velicine ili lokacije .
Republika Hrvatska detaljnije je uredila postupak procjene utjecaja na okoli nacionalnim propisima, u prvom redu Zakonom o za titi okoli a24 i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoli 25 kao podzakonskim aktom. Sukladno odredbama navedenih propisa26 za gradevine namijenjene skladi tenju - naftni terminali i terminali ukapljenog prirodnog plina - propisana je obvezna proeje - na utjecaja zahvata na okoli , pri cemu postupak provodi Ministarstvo za tite okoli a i energetike (dalje u tekstu: Ministarstvo). Tako je od strane strucne pravne osobe u provedenom postupku u vezi s izgradnjom plutajuceg terminala na otoku Krku izradena studija o utjecaju na okoli (dalje u tekstu: Studija)27, koja predstavlja strucnu podlogu za odlucivanje o prihvatljivosti planirane djelatnosti za okoli . Kratka analiza mjerodavnih poglavlja slu bene Studije, ne ulazeci u analizu drugih neovisnih studija, iznosi se u sljedecim odjeljcima.
4.1. tetni utjecaji na morski okoli tijekom rada plutajuceg terminala
Iako Studija obraduje raznorodne tetne utjecaje koji se mogu pojaviti tijekom rada plutajuceg terminala, poput utjecaja buke i vibracije, utjecaja na strukturne i vizualne znacajke krajobraza, utjecaja prometa, utjecaja na gospodarenje otpadom, na kulturnu ba tinu, na klimatske promjene te utjecaj svjetlosnog oneci cenja, oni se ne analiziraju u ovome radu jer se ne odnose izravno na oneci cenje morskog okoli a, odnosno ako se i odnose, rijec je o utjecajima koji su unutar prihvatljivih granica ili su ponajprije prisutni u fazi gradnje terminala. Ono to se pak analizira su utjecaji djelatnosti hladenja morske vode i ispu tanja tetnih tvari poput nusprodukata klora te bakra u more, koji su pretrpjeli najvi e kritika u javnosti28, te utjecaj emisije du ikovih i sumpornih oksida u zrak.
4.1.1.Utjecaj djelatnosti hladenja morske vode te ispu tanja tetnih tvari u more
Protivnici izgradnje plutajuceg terminala najvi e kritiziraju upravo proces tijekom kojega bi se koristila toplina morske vode u svrhu grijanja plina na temperaturu plinovoda. U tom slucaju tetan utjecaj na more i morski okoli najvi e bi dolazio do izra aja u o ujku, kada je temperatura mora na lokaciji plutajuceg terminala najni a.
Ipak, s obzirom na postojece slobodne morske struje i okolnosti raspada morskog mlaza na predmetnoj lokaciji, zakljucak je Studije da najveca razlika u temperaturi mora ne bi pre la 1 Celzijev stupanj te da kao takva ne bi bila od znatnog utjecaja na ivot u moru u smislu da ne bi dovela u pitanje biolo ku raznolikost predmetnog podrucja.
Nadalje, sporan je i utjecaj kloriranja morske vode u svrhu sprjecavanja stvaranja obra taja.29 Iako se tvrdi da se nece koristiti sustav elektroklorinacije, kojim se putem elektrolize iz morske soli (natrijeva klorida) proizvodi otopina natrijevog hipoklorita, ipak je potrebno osvrnuti se na njega vec zbog same cinjenice da navedeni sustav postoji na FSRU jedinici. S jedne strane, u odnosu na utjecaj na ribe, problematicno je stvaranje nusprodukata kloriranja koji nastaju u reakcijama izmedu klora i mineralnih i organskih sastojaka prirodnih voda. S druge strane, sam nacin funkcioniranja sustava elektroklorinacije izaziva tetan utjecaj na morske ekosustave koji bi se ocitovao u tome to bi u sustav isparivaca bili uvuceni svi planktonski organizmi manji od dimenzija re etke postavljene na usisu vode pa bi ti organizmi onda i uginuli.
U odnosu na izlo ene rizike, zakljucak Studije je da, zbog manje biolo ke produktivnosti mora na tom podrucju, tj. rjede pojave obra taja30, nece ni biti potrebe za kloriranjem, a ako ono ipak bude potrebno, provest ce se u manjem opsegu, i to najvecim dopu tenim ispu tanjem ukupnih ostatnih oksidanata do 0,1 mg/l s obzirom da izlo enost riba tako niskim razinama ne pridonosi stvaranju ekotoksikolo kog stresa.
U vezi s time valjalo bi utvrditi koji bi sve nusprodukti klora mogli biti ispu teni u radu plutajuceg terminala te ako se utvrdi da nema osnove za zabranu uporabe klora, onda bi predmetno ispu tanje valjalo podvrgnuti izdavanju posebne dozvole sukladno propisanoj najvecoj dopu tenoj koncentraciji nusprodukata klora u moru.
Na kraju, sporno je i kori tenje premaza na bazi bakra za sprjecavanje stvaranja obra taja na trupu broda. Iako je na svjetskoj razini usvojena AFS Konvencija te na regionalnoj razini Uredba 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeca od 22. svibnja 2012. godine o stavljanju na raspolaganje na tr i tu i uporabi biocidnih proizvoda, najveca dopu tena koncentracija bakra u moru je uredena tek na nacionalnoj razini, i to Uredbom o standardu kakvoce voda.31 U slucaju kori tenja protuobra tajnih boja, sukladno procjeni Studije, koncentracija bakra u vodi bila bi unutar dopu tenih ogranicenja te, stoga, ne bi bilo znatnih tetnih utjecaja na morski okoli .
4.1.2.Utjecaj emisije du ikovih i sumpornih oksida
Iako po svom razmjeru nisu tetni kao prethodno navedeni utjecaji, valja spomenuti i oneci cenje zraka uslijed emisija du ikovih i sumpornih oksida tijekom rada plutajuceg terminala, koje mo e posredno uzrokovati i oneci cenje morskog okoli a. U cl. 212. st. 3. Konvencije iz 1982. navodi se da dr ave donose zakone i druge propise, te poduzimaju druge mjere potrebne za izvr avanje primjenjivih medunarodnih pravila i standarda ... radi sprjecavanja, smanjivanja i nadziranja oneci cenja morskog okoli a iz zraka ili putem zraka. . U skladu s time, Republika Hrvatska donijela je niz zakonskih i podzakonskih akata u svrhu prevencije oneci cenja.32 Mjere za tite odredene tim propisima poduzimaju se u cilju izvr enja obveza preuzetih medunarodnim ugovorima.33 Medu njima je, osim Konvencije iz 1982., u svakom slucaju i MARPOL konvencija, odnosno njezin Prilog VI: Pravila o sprjecavanju oneci cenja zraka s brodova iz 1997. godine, koji je na snazi izmijenjen Rezolucijom iz 2008. godine.34
Sukladno procjeni iz Studije, najznacajniji utjecaj rada plutajuceg terminala na morski okoli mo e biti u pogledu emisije du ikovih oksida, a znatno manji u pogledu emisije sumpornih oksida i cestica. U odnosu na du ikove okside, pravilo 13, t. 3.a. Priloga VI propisuje ogranicenja njihova ispu tanja iz dizelskog motora, koja ovise o brzini vrtnje motora, dok pravilo 14 u odnosu na sumporne okside ureduje dopu tene emisije kroz kvalitetu goriva.
Kao jedan od izvora emisija u zrak, FSRU jedinica koristit ce prirodni plin kao gorivo, kako u motorima, tako i u parnim kotlovima, pa ce u pogledu tetnih utjecaja na zrak najznacajnije biti emisije du ikovih oksida. Nadalje, brodovi za prijevoz UPP-a, kao povremeni izvor emisija u zrak, koristit ce prirodni plin i/ili tekuce brodsko gorivo, a tetni utjecaj tih brodova ovisit ce, osim o vrsti goriva, i o tipu postrojenja (parna turbina ili dizelski motor) koji koriste. Takoder, izvori emisija u zrak su i tegljaci za manevriranje brodova tijekom dolaska, odnosno odlaska s terminala te protupo arni tegljac koji je u pripravnosti tijekom iskrcaja UPP-a.
Slijedom naprijed navedenog, Prilog VI postavlja pravilo u pogledu obveze podvrgavanja pregledu motora i opreme brodova35, a zatim, nakon obavljenog pregleda, propisuje izdavanje ili potvrdivanje medunarodne svjedod be o sprjecavanju oneci cenja zraka.36 Osim toga, daju se odredene ovlasti dr avi luke u pogledu provedbe nadzora nad radnim postupcima na brodu ...ako postoji osnovana sumnja da zapovjednik broda ili posada nisu dobro upoznati s bitnim postupcima na brodu koji se odnose na sprjecavanje oneci cenja zraka s brodova .37
Navedene ovlasti proizlaze vec iz same suverenosti koju Republika Hrvatska u iva u svojim unutra njim morskim vodama u kojima se nalazi plutajuci terminal. Naime, Republika Hrvatska je nadle na provoditi gradansku i kaznenu sudbenost nad brodovima za prijevoz UPP-a i posadom za djela pocinjena za vrijeme njihova boravka pri terminalu, ali i prije ulaska u unutra nje morske vode, i to u morskim prostorima nad kojima u iva suverenost ili suverena prava.38 Dakle, pravni polo aj stranih brodova za prijevoz UPP-a kada se nalaze uz plutajuci terminal jednak je polo aju stranih trgovackih brodova u lukama otvorenima za medunarodni promet, kako u smislu prava na pristup plutajucem terminalu, tako i u smislu obveze podvrgavanja sudbenosti Republike Hrvatske u naprijed opisanim slucajevima.
4.2.Mjere za tite morskog okoli a
Nakon odr ane javne rasprave o objavljenoj Studiji39 Ministarstvo je Rje enjem40 utvrdilo da je planirani zahvat prihvatljiv za okoli uz primjenu mjera za tite okoli a i provedbu programa pracenja stanja okoli a.
4.2.1.Mjere za tite mora
Tako se u Rje enju Ministarstva, u odnosu na za titu voda medu ostalim navodi da je potrebno stalno pratiti temperaturu morske vode na usisu i na ispustu sustava rashladne vode i sustava isparivaca te mjeriti koncentracije klora, nusprodukata kloriranja i bakra u morskoj vodi. U odnosu na kloriranje, najvece dopu teno ispu tanje ukupnih ostatnih oksidanata mo e biti do 0,1 mg/l. U odnosu na ispu tanje bakra, nije dopu teno ci cenje trupa broda protuobra tajnim bojama, osim ci cenja re etki na podrucju zahvata vode.
4.2.2.Mjere za tite zraka
Emisije du ikovih oksida moraju zadovoljiti granicne vrijednosti iz Priloga VI MARPOL konvencije, a emisije sumpornih oksida iz brodskog dizelskog goriva UPP brodova tijekom boravka broda na vezu, ukljucujuci i istovar UPP-a, mogu biti najvi e do 0,1 % m/m.41 Takoder, u okviru programa pracenja stanja okoli a tijekom rada terminala potrebno je na mjernoj postaji stalno pratiti satne koncentracije du ikovih i sumpornih oksida na podrucju naselja Omi alj te, sukladno Uredbi 601/2012 od 21. lipnja 2012. godine o pracenju i izvje civanju o emisijama staklenickih plinova u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeca, Ministarstvu dostavljati izvje ca o pobolj anjima metodologije pracenja.
5.SPRJECAVANJE ONECI CENJA MORSKOG OKOLI A (PREVENCIJA)
Na temelju naprijed izlo enih opasnosti i tetnih utjecaja na morski okoli , koji se mogu pojaviti tijekom rada plutajuceg terminala, postavlja se nacelo prevencije, koje je nacelo opceg obicajnog medunarodnog prava i jedno od temeljnih nacela za tite i ocuvanja okoli a42 kao prvi korak u za titi morskog okoli a. Ono postavlja obvezu dr avama da poduzmu potrebne mjere kako bi sprijecile da do oneci cenja morskog okoli a uopce dode. Pritom prilikom ocjene o tome je li dr ava poduzela sve odgovarajuce mjere, odnosno prilikom utvrdivanja moguce medunarodne odgovornosti dr ave za kr enje obveze prevencije, prevladava standard du ne pa nje43, koji se mo e definirati, primjerice, na nacin opisan clankom 194. st. 1. Konvencije iz 1982. u kojem se navodi da dr ave, pojedinacno ili zajednicki, prema prilikama, poduzimaju sve mjere u skladu s ovom Konvencijom koje su potrebne da bi se sprijecilo, smanjilo i nadziralo oneci cenje morskog okoli a iz bilo kojeg izvora, koristeci u tu svrhu najprikladnija sredstva kojima raspola u, a u skladu sa svojim mogucnostima, te nastoje uskladiti svoje politike s tim u vezi . Dakle, dr ava je du na poduzeti sve potrebne mjere, a ako i unatoc tome nastupe tetne posljedice, dr ava nece biti medunarodno odgovorna ako je, uzimajuci u obzir okolnosti svakog pojedinog slucaja, poduzela sve u svojim mogucnostima da sprijeci oneci cenje i tetu.
Republika Hrvatska je, u skladu s preuzetim medunarodnim obvezama, du na poduzeti odgovarajuce mjere kako bi se sprijecile tetne posljedice djelatnosti plutajuceg terminala na morski okoli i okoli opcenito. Iako su uglavnom usvojeni odgovarajuci nacionalni propisi, neka je podrucja jo potrebno urediti, primjerice podvrgnuti ispu tanje odredenih kemikalija proiza lih iz djelatnosti plutajuceg terminala izdavanju posebnih dozvola.44 Stoga, preostaje pratiti uskladenost nacionalnih propisa s medunarodnim pravilima i samu provedbu tih propisa tijekom rada plutajuceg terminala.
5.1.Prilog II uz MARPOL konvenciju: Pravila o sprjecavanju oneci cenja tetnim tekucim tvarima
Medunarodno pravo prepoznalo je oneci cenje s brodova kao zaseban izvor oneci cenja morskog okoli a45, pri cemu, u kontekstu predmeta ovoga rada, valja razmotriti oneci cenje s brodova koji prevoze UPP upravo zbog naprijed opisanih opasnosti koje mogu nastati uslijed isparavanja plina.46 U tom pogledu Republika Hrvatska usvojila je Prilog II uz MARPOL konvenciju: Pravila o sprjecavanju oneci cenja tetnim tekucim tvarima koje se prevoze u trupu47, kao i odgovarajuce nacionalne propise, primjerice, Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Sprjecavanje oneci cenja48, cije su odredbe u skladu s Prilogom II.
Metode kojima se nastoji sprijeciti oneci cenje odnose se na usvajanje odgovarajucih odredbi o konstrukciji i opremi brodova te o obucenosti posade u pogledu rukovanja teretom. Tako Prilog II, izmedu ostalog u Pravilu V, st. 3. propisuje dodatne zahtjeve za konstrukciju i opremu brodova za prijevoz ukapljenih plinova kao to su posjedovanje Svjedod be o prikladnosti, u skladu s odgovarajucim Kodeksom za prijevoz UPP-a za brodove kojima je dopu ten prijevoz ukapljenih plinova u trupu; posjedovanje Medunarodne svjedod be o sprjecavanju oneci cenja pri prijevozu tetnih tekucih tvari u trupu, u kojoj je potvrdeno da brod za prijevoz plina mo e prevoziti samo one tetne tekuce tvari utvrdene i navedene u odgovarajucem Kodeksu za prijevoz UPP-a (pri cemu valja naglasiti da je svjedod ba koju je izdala jedna ugovorna strana valjana i na podrucju druge ugovorne strane); zatim zahtjev u pogledu opremljenosti uredajima za odvojeni balast; kao i sustavom crpki i cjevovoda te na kraju posjedovanje Prirucnika o postupcima i mjerama koji osigurava da nece doci do nikakvog mije anja ostataka tereta i vode tijekom rada i da se nikakvi ostaci nece zadr ati u tanku nakon to su primijenjeni postupci ventilacije propisani Prirucnikom. Nadalje, Pravilo 17 Priloga II propisuje za svaki brod od 150 bruto tona e i veci koji smije prevoziti tetne tekuce tvari u trupu obvezu posjedovanja brodskog plana sprjecavanja oneci cenja mora tetnim tekucim tvarima u nu di, ciji je minimalni sadr aj propisan istim Pravilom.
Vec je iz izlo enih odredbi Priloga II vidljivo da MARPOL konvencija predstavlja temeljni medunarodni ugovor za za titu morskog okoli a od oneci cenja s brodova, postavljajuci cvrsta pravila usmjerena na prevenciju oneci cenja. Rijec je o medunarodnom ugovoru koji se neprestano mijenja i dopunjuje, unoseci tako u svoj sadr aj najnovije rezultate znanstvenih istra ivanja o morskom okoli u, odnosno pravno razradena rje enja potaknuta novonastalim problemima oneci cenja morskog okoli a u svijetu, cime daje poticaj i nacionalnim zakonodavstvima za usvajanjem odgovarajucih izmjena i dopuna.
6.SMANJIVANJE I NADZIRANJE ONECI CENJA MORSKOG OKOLI A (INTERVENCIJA)
Ako unatoc poduzetim preventivnim mjerama ipak nije moguce sprijeciti oneci cenje morskog okoli a, dr ave su du ne suradivati u smanjivanju i nadziranju oneci cenja, i to sukladno planovima hitnih mjera. Navedeno proizlazi vec iz Konvencije iz 1982. koja u cl. 197. propisuje da radi za tite i ocuvanja morskog okoli a dr ave suraduju na svjetskoj razini i, ako je potrebno, na regionalnoj, izravno ili preko nadle nih medunarodnih organizacija, u sastavljanju i razradi medunarodnih pravila, standarda te preporucene prakse i postupaka u skladu s ovom Konvencijom, vodeci racuna o regionalnim osobitostima . U tu svrhu dr ave moraju zajednicki donositi i promicati planove hitnih mjera za djelovanje u slucajevima nezgoda koje dovode do oneci cenja morskog okoli a te razmjenjivati informacije i podatke o oneci cenju morskog okoli a.49
Medunarodni ugovor koji na svjetskoj razini ureduje pitanje djelovanja u skladu s planom za akciju za slucaj oneci cenja je Medunarodna konvencija o pripravnosti, akciji i suradnji za slucaj oneci cenja uljem iz 1990. godine.50 Buduci da je ona primjenjiva samo na nezgode oneci cenja uljem51, podrucje njezine primjene pro ireno je Protokolom o pripravnosti, odgovoru i suradnji kod oneci cenja mora opasnim i tetnim tvarima iz 2000. godine52 koji se, dakle, primjenjuje na oneci cenje koje potjece od dogadaja ili niza dogadaja istog podrijetla, ukljucujuci po ar ili eksploziju, koji rezultiraju ili mogu rezultirati ispu tanjem opasnih i tetnih tvari53 koje predstavljaju ili mogu predstavljati prijetnju morskom okoli u, obali ili povezanim interesima jedne ili vi e dr ava, a koje zahtijevaju hitno djelovanje ili hitan odgovor. Odredbe HNS Protokola uglavnom se odnose na du nost dr ave da zahtijeva od odgovornih osoba da imaju planove za akciju te da se pridr avaju postupaka izvje tavanja o nezgodama, zatim du nost ustanovljavanja nacionalnih sustava za pripravnost i odgovor te suradnju u razmjeni rezultata istra ivanja o provedbi pripravnosti i odgovora kod oneci cenja.
Republika Hrvatska nije obvezna primjenjivati HNS Protokol s obzirom na to da za nju nije na snazi, vec jedino OPRC konvenciju, no, sukladno naprijed navedenom, ona nije primjenjiva na slucajeve oneci cenja koji bi mogli biti uzrokovani djelatnostima plutajuceg terminala. Ipak, mo e se reci da neprimjenom HNS Protokola Jadransko more nije na gubitku jer je suzbijanju oneci cenja u tom podrucju pristupljeno ucinkovitim regionalnim te daljnjim nacionalnim uredenjem kako slijedi u nastavku.
6.1.Barcelonska konvencija i Protokol iz 2002. godine
Republika Hrvatska, kao i ostale dr ave na obali Jadranskog mora, stranka je Konvencije o za titi morskog okoli a i obalnog podrucja Sredozemlja iz 1976., izmijenjene 1995. godine54, koja predstavlja regionalni pristup uredenju za tite Sredozemnog mora te postavlja pravni okvir s opcom obvezom njegove za tite od svih izvora oneci cenja, dok svojim dodatnim Protokolima razraduje detaljnije obveze za stranke Konvencije. Upravo ta opca obveza za tite izmijenjena je 1995. godine pod utjecajem proboja nacela odr ivog razvitka nakon odr ane Konferencije Ujedinjenih naroda o okoli u i razvitku u Rio de Janeiru 1992. godine. Tako dopunjeni cl. 4. Barcelonske konvencije propisuje da ce ugovorne stranke pojedinacno ili zajednicki poduzimati sve odgovarajuce mjere ... kako bi sprijecile, suzbile, ubla ile te u najvecoj mogucoj mjeri uklonile oneci cenje iz podrucja Sredozemnoga mora te titile i unaprijedile morski okoli u tom podrucju tako da pridonesu njegovu odr ivom razvoju . Nacelo odr ivog razvitka, premda nije obicajnopravnog karaktera, sigurno utjece na oblikovanje nacionalnih i svjetskih politika za tite okoli a jer, bez obzira na va nost gospo - darskog razvoja, valja imati na umu i ocuvanje okoli a te uravnote iti ta dva suprotstavljena interesa. U ostvarivanju tog cilja Barcelonska konvencija propisuje da se ugovorne stranke moraju rukovoditi odredenim nacelima i metodama pa tako u cl. 4. st. 3. (c) i (d) te st. 4. medu metodama koje se trebaju primijeniti navodi procjenu utjecaja na okoli , usvajanje programa i mjera koji sadr avaju rokove za njihovu provedbu te upotrebu i prijenos tehnologije i prakse koji su najpovoljniji za okoli .
Osim to je stranka Barcelonske konvencije, Republika Hrvatska stranka je i njezina Protokola o suradnji u sprjecavanju oneci cavanja s brodova i, u slucajevima opasnosti, u suzbijanju oneci cavanja Sredozemnog mora iz 2002. godine.55 Medu njegovim znacajnijim odredbama valja izdvojiti one o odr avanju i unapredenju planova intervencija za slucaj iznenadnih oneci cenja, razvijanju i obavljanju aktivnosti monitoringa, obvezi medusobnog irenja i razmjene informacija o oneci cenju morskog okoli a te o poduzimanju svih mogucih operativnih mjera u cilju sprjecavanja, smanjenja i otklanjanja tetnih posljedica oneci cenja. U tom smislu, u kontekstu predmeta ovog rada, dr ava mora zahtijevati od osoba koje zapovijedaju postrojenjima na moru koja su pod njezinom jurisdikcijom da je izvje cuju o svim nezgodama koje su dovele ili mogu dovesti do ispu tanja (nafte ili) opasnih i tetnih tvari. Osim toga, dr ava mora zahtijevati od operatera odgovornih za postrojenja na moru pod njezinom jurisdikcijom da imaju plan intervencija za slucaj iznenadnog oneci cenja.
Dakle, Protokol iz 2002. godine ureduje konkretne obveze ugovornih stranaka dok Barcelonska konvencija predstavlja okvirnu konvenciju s opcim nacelima i obvezama ugovornih stranaka. Osim toga, Protokolom iz 2002. godine ujedno je propisano da dr ave mogu usvajati i stro e domace mjere u pogledu pitanja uredenih samim Protokolom. Tako je Republika Hrvatska usvojila nacionalni propis s jo detaljnijim odredbama koje se izla u u nastavku.
6.2.Plan intervencija kod iznenadnih oneci cenja mora
Plan intervencija kod iznenadnih oneci cenja mora56 nacionalni je propis koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj u slucaju iznenadnog oneci cenja mora uljem i/ili smjesom ulja razmjera veceg od 2000 m3, opasnim i tetnim tvarima, te kod izvanrednih prirodnih dogadaja u moru (cl. 1. st. 3.), dok se za oneci cenja uljem i/ili smjesom ulja razmjera manjeg od 2000 m3, za manji opseg i jacinu izvanrednog prirodnog dogadaja u moru primjenjuje upanijski plan intervencija.57
U cilju smanjivanja i uklanjanja opasnosti od oneci cenja mora propisane su mjere kao to su stavljanje u stanje pripravnosti tegljaca, brodova cistaca, civilne za tite, slu be za vatrogastvo, hitne medicinske pomoci, Gorske slu be spa avanja te drugih mjera primjerenih zamijecenoj opasnosti od oneci cenja. U slucaju izvanrednog oneci cenja mora provode se mjere radi osiguranja oneci cenog podrucja od neovla tenog pristupa i djelovanja, osiguranja nesmetanog uzorkovanja morske vode i po potrebi pracenja kakvoce zraka, zabrane izlova ribe u oneci cenom podrucju i zabrane plovidbe oneci cenim podrucjem. Planom intervencija propisana je i obveza naknade tro kova nastalih oneci cenjem morskog okoli a, pri cemu se zahtjev za naknadu tete podnosi protiv vlasnika broda, sukladno nacelu oneci civac placa .58
Slijedom svega navedenog, Plan intervencija, bez obzira na to to mo da ne omogucuje predvidanje svih pojedinosti koje se mogu javiti vezano uz potrebu intervencije, ipak predstavlja pouzdan sustav pravila koji doprinosi smanjenju oneci cenja morskog okoli a te osigurava pravo na naknadu nastalih tro kova. Usvajanjem Plana intervencija Republika Hrvatska ispunila je svoju medunarodno preuzetu obvezu te postavila pravnu osnovu za uredenje spremnosti i reagiranja na iznenadna oneci cenja mora i na izvanredne prirodne dogadaje u moru.
7. ODGOVORNOST ZA ONECI CENJE MORSKOG OKOLI A
Sukladno opcem nacelu prava, poznatom i u gradanskom pravu, i u medunarodnom pravu, svako protupravno djelo povlaci odgovornost te du nost popravljanja nastale tete.
U slucaju nastanka tetnih posljedica za morski okoli pitanje odgovornosti za tetu postavlja se na razini odgovornosti dr ave te na razini gradanskopravne odgovornosti.
Odgovornost dr ave postoji u slucaju nastupanja oneci cenja od djelatnosti pod njezinom jurisdikcijom ili kontrolom ako je tako nastala teta uzrokovana cinom ili propustom koji nije u skladu s medunarodnom obvezom dr ave, a ni e se navodi i pravni temelj odgovornosti dr ave u slucaju izostanka protupravnosti. S druge strane, gradanskopravnu odgovornost, koja je obicno stro e naravi, snosi fizicka ili pravna osoba koja se bavi djelatno cu koja je uzrokovala tetu te se obicno propisuje nacionalnim zakonodavstvom, ali i medunarodnim ugovorima.
7.1.Odgovornost dr ave
Komisija za medunarodno pravo u svojem je Nacrtu pravila o odgovornosti dr ava uredila elemente medunarodno protupravnoga djela dr ave. Tako se u clanku 2. Nacrta navode dva elementa: pripisivost dr avi takvog protupravnog pona anja, bilo cinjenja ili necinjenja, na temelju medunarodnog prava (subjektivni element) te, kumulativno, povreda medunarodne obveze dr ave (objektivni element).
U slucaju da u radu plutajuceg terminala dode do oneci cenja morskog okoli a uslijed propu tanja Republike Hrvatske da poduzme sve potrebne mjere u svrhu sprjecavanja tete od oneci cenja, dr ava bi odgovarala za povredu medunarodne obveze i bila bi obvezna naknaditi tetu. Ipak, ako bi dr ava pritom postupala u skladu sa standardom du nje pa nje59, ne bi bila medunarodnopravno odgovorna. Medutim, uzimajuci u obzir da kada bi teta u tom slucaju nastala, i to bez obzira to bi bila uzrokovana djelatno cu koja nije protupravna, valjalo bi u interesu o tecenika osigurati pravo na naknadu tete. Stoga se u sljedecem odjeljku analizira pravna osnova obveze na naknadu tete u slucaju kada nije do lo do povrede medunarodne obveze.
7.1.1.Odgovornost bez protupravnosti
Premda bi se djelatno cu terminala za UPP mogle ostvariti opisane koristi60, valja imati na umu da takve djelatnosti povlace i rizik od nastupanja tetnih posljedica, i to takvih posljedica koje se ni uz najvecu pa nju nekada jednostavno ne mogu izbjeci. U medunarodnom pravu takve djelatnosti poznate su pod pojmom djelatnosti s povecanom opasno cu. U Nacrtu clanaka o medunarodnoj odgovornosti za tetne posljedice koje proizlaze iz cina koji nisu zabranjeni medunarodnim pravom definirane su kao djelatnosti koje ukljucuju rizik od uzrokovanja znacajne tete.61 To su djelatnosti koje su dopu tene medunarodnim pravom, poput djelatnosti miroljubive upotrebe nuklearne energije, prijevoza nafte morem ili u ovom slucaju prijevoza, skladi tenja i uplinjavanja ukapljenog prirodnog plina, ali koje, bez obzira na to to nisu protupravne, odnosno nisu protivne medunarodnoj obvezi, mogu proizvesti znacajnu tetu. Tako, primjeri - ce, u radu plutajuceg terminala, uslijed nepovoljnog omjera kisika i plina, mo e doci do nekontrolirane eksplozije ili po ara pa se otvara i pitanje odgovornosti za tetu uzrokovanu djelatnostima s povecanom opasno cu.
Sukladno sustavu odgovornosti bez protupravnosti, dr ava bi, nakon utvrdenja uzrocne veze izmedu djelatnosti i tete, odgovarala za tetne posljedice djelatnosti pod svojom kontrolom ili jurisdikcijom, bez obzira na to to takve djelatnosti nisu protupravne, tim vi e to neka djelatnost danas mo e biti zabranjena, a sutra dopu tena.62
Komisija za medunarodno pravo bezuspje no je poku ala urediti pitanje odgovornosti dr ave za radnje koje nisu zabranjene medunarodnim pravom, zbog cega M. Ser ic njezin rad naziva regresivnim razvitkom dr avne prakse 63 jer umjesto da usvoji pravila o odgovornosti dr ave koja bi mogla predstavljati pravni temelj za obvezu naknade tete od strane dr ave, zapravo je samo istaknula du nost dr ave da osigura odgovornost privatnih osoba koje se bave opasnim djelatnostima. Naime, sukladno vi edesetljetnoj praksi, dr ave nisu bile sklone preuzeti odgovornost na sebe u takvom slucaju pa su je prebacile na privatne osobe te su, osim nacionalnih zakona, donijele i medunarodne ugovore koji je detaljno ureduju, pri cemu su se kao najucinkovitije64 pokazale Medunarodna konvencija o gradanskoj odgovornosti za tetu zbog oneci cenja uljem iz 1969. godine, izmijenjena Protokolom iz 1992. godine, i prateca Medunarodna konvencija o osnivanju Medunarodnog fonda za naknadu tete zbog oneci cenja uljem iz 1971., izmijenjena Protokolom iz 1992. godine.65
Prema sada njem stupnju razvoja medunarodnog prava dr ava bi mogla snositi odgovornost bez obzira na nepostojanje protupravnosti jedino u slucaju izricitog ugovaranja takve odgovornosti. Stoga preostaje pricekati i analizirati sadr aj ugovora koji se tek treba sklopiti s poduzetnikom kojemu ce se terminal predati u zakup.66
7.2.Gradanskopravna odgovornost
Buduci da se odredbe PZ-a o izvanugovornoj odgovornosti za tetu koja nastane osobama, stvarima izvan broda te okoli u primjenjuju na plovne objekte67, za tetu od oneci cenja morskog okoli a uzrokovanu djelatnostima s plutajuceg terminala (koji nema status plovnog objekta68), odgovara se na temelju opcih propisa obveznog prava, odnosno Zakona o obveznim odnosima.69 Pritom je, s jedne strane, moguca primjena pravila o subjektivnoj odgovornosti koja pred64 vidaju i mogucnost oslobodenja operatera od odgovornosti ako doka e da nije kriv.70 S druge strane, na temelju pravila o objektivnoj odgovornosti odgovara se bez obzira na krivnju71, i to u slucaju utvrdenja da je teta prouzrokovana opasnom djelatno cu. Valja imati na umu da opisane djelatnosti u vezi s radom plutajuceg terminala nisu u nacionalnom zakonodavstvu izricito navedene kao opasne djelatnosti. Takoder, u samom ZOO-u72, kao uostalom ni u Nacrtu Komisije za medunarodno pravo73, nije pobli e ureden pojam djelatnosti s povecanom opasno cu. Stoga bi nacionalnim sudovima bilo prepu teno tumaciti u svakom pojedinom slucaju je li teta uzrokovana djelatno cu koja se smatra opasnom kako bi se utvrdila pravna osnova (objektivne) odgovornosti, a to bi nedvojbeno stvorilo pravnu nesigurnost.
Uzimajuci u obzir razmjer tetnih posljedica koje djelatnosti vezane uz rad plutajuceg terminala vec po samoj svojoj prirodi mogu prouzrociti, valjalo bi izricito propisati da je rijec o opasnim djelatnostima, i to u ZTUPP-u. Medutim, njegovim trenutacnim zakonskim tekstom, koji sadr ava samo 16 clanaka, propu teno je temeljito urediti pitanje odgovornosti za tetu, a upravo bi se tim propisom kao lex specialisom trebalo uzeti u obzir sve posebnosti opisanih djelatnosti.
U cl. 10. ZTUPP-a propisano je da je investitor obvezan imati va ece police osiguranja kojima se osiguravaju odgovornost za tete prouzrocene s terminala za UPP... . Ako bi se uz to primijenio i sustav objektivne odgovornosti operatera, doprinijelo bi se ne samo uklanjanju pravne nesigurnosti vec i ostvarenju nacela prevencije jer bi osiguratelji u tom slucaju tra ili ispunjavanje najvi ih standarda za tite morskog okoli a tijekom obavljanja predmetnih djelatnosti. Takoder, ostvarilo bi se i jedno od temeljnih nacela za tite i ocuvanja okoli a: nacelo oneci civac placa . Svrha uvodenja ovog nacela u prvom je redu ekonomska kako bi se tro kovi sprjecavanja, smanjenja i nadziranja oneci cenja prebacili izravno na oneci civaca. Ipak, primjena ovog nacela trebala bi ukljuciti i odgovornost dr ave pod cijom kontrolom ili jurisdikcijom su nastale tetne posljedice djelatnosti s povecanom opasno cu. Dr ave bi u najmanju ruku trebale osigurati da odgovorna osoba ima policu osiguranja kojom se osigurava odgovornost za tetu prouzrocenu s plutajuceg terminala, a sve u svrhu ostvarenja brze i odgovarajuce naknade ili drugog nacina popravljanja tete prouzrocene oneci cenjem morskog okoli a koju su izazvale fizicke ili pravne osobe pod njihovom jurisdikcijom .74
Osim toga, prema mi ljenju nekih autora75, trebalo bi i na medunarodnoj razini urediti pitanje gradanskopravne odgovornosti za tetu zbog kori tenja UPP-a kao goriva, kao to je to ucinjeno za re im odgovornosti zbog oneci cenja uljem i dr. Iako ce FSRU jedinica, kao to je naprijed receno76, koristiti prirodni plin kao gorivo koje ima odredene prednosti u odnosu na kori tenje konvencionalnih brodskih goriva77, ipak bi, zbog mogucih tetnih posljedica velikih razmjera koje mogu nastati uslijed izlijevanja UPP-a78, bilo opravdano na taj nacin urediti ovo pitanje te tako izbjeci pravnu nesigurnost uslijed razlicitog uredenja na nacionalnim razinama.
8. ZAKLJUCAK
S obzirom na razlicita poimanja o odabiru sredstava za ostvarenje odredenih gospodarskih ciljeva, koja iz jednog kuta gledi ta mogu biti opravdana, pa cak i nu na, dok iz drugoga mogu u konacnici proizvesti vi e tete nego koristi, u ovom slucaju u odnosu na morski okoli postavlja se pitanje koliko su medunarodni ugovori za za titu morskog okoli a uistinu ucinkoviti u ostvarivanju svoje primarne funkcije usmjerene na prevenciju oneci cenja. Osim toga, valjalo bi ujedno razmotriti jesu li i u kojoj mjeri medunarodni ugovori o za titi okoli a doprinijeli ostvarivanju jo jednog nacela, i to nacela odr ivog razvitka.79 Pravno uredenje pitanja za tite i ocuvanja morskog okoli a je, u tom smislu, vrlo slo eno i nu no zahtijeva interdisciplinarni pristup kako bi se svjetsko gospodarstvo razvijalo u skladu s novim znanstvenim spoznajama o morskom okoli u.
Tako medu protivnicima izgradnje plutajuceg terminala ima i onih koji nisu sasvim protiv rada terminala za UPP, vec smatraju boljim izborom kori tenje samo kopnenog terminala. Ako se ide dalje i poku ava naci kompromisno rje enje, mo da bi bilo prihvatljivije izgraditi plutajuci, ali odobalni terminal (engl. off-shore terminal). Ne mo e se zanemariti cinjenica da u u oj okolici od samo tri kilometra od terminala na otoku Krku ivi 1550 stanovnika80 te se unutar tog podrucja nalaze uredene pla e, hoteli, centar za vodene sportove i drugi sadr aji. Pomicanjem plutajuceg terminala na 10 do 15 kilometara od obale, kao to je to slucaj, primjerice, s odobalnim terminalom Adriatic LNG u Italiji81, doprinijelo bi se smanjivanju mogucih tetnih posljedica od djelatnosti s povecanom opasno cu.
Medutim, s obzirom na postojece stanje, nakon nacela prevencije kojemu je cilj sprijeciti da do oneci cenja morskog okoli a uopce dode te zatim intervencije kojom se nastoji smanjiti i nadzirati oneci cenje, preostaje staviti naglasak na utvrdivanje odgovornosti u slucaju ako i kada teta za morski okoli nastupi. Najbolje bi bilo u interesu o tecenika odgovornost usmjeriti na dr avu sukladno medunarodnom pravu ili bar detaljnije urediti du nost dr ave da osigura odgovarajuce mehanizme odgovornosti u slucaju nastanka tete prouzrocene djelatnostima s povecanom opasno cu.
UDK: 341.225.5/.8:665.61(497.5)
347.793:665.61(497.5)
DOI: 10.3935/zpfz.70.1.05
Pregledni znanstveni rad
Primljeno: veljaca 2020.
1 Pobliu definiciju terminala za UPP nudi cl. 3. t. 8. Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin (Narodne novine, br. 57/2018) koji ga opisuje kao terminal koji se koristi za ukapljivanje prirodnog plina ili prihvat, iskrcaj i ponovno uplinjavanje UPP-a, ukljucujuci pomocne usluge i privremeno skladitenje potrebno za postupak ponovnog upljivanjavanja i daljnju otpremu u transportni sustav, ali iskljucujuci dijelove terminala za UPP koji se koriste za skladitenje. (dalje u tekstu: ZTUPP).
2 FSRU (engl. Floating storage and regasification unit) jedinica je usidrena kraj luke te prihvaca UPP, odnosno u njoj se UPP skladiti, pretvara u plinovito stanje i onda se dalje transportira u plinovodnu mreu. Za FSRU u ovom projektu drutvo LNG Hrvatska d. o. o., kao ovlatenik koncesije, odabralo je ponudu norvekog drutva Golar Power Limited, i to LNG tanker proizveden 2005. godine koji plovi pod imenom Golar Viking, koji ce se konvertirati iz tankera u FSRU.
3 U prilog cinjenici da je rijec o stratekom investicijskom projektu, kako je i izricito propisano u cl. 4. ZTUPP-a, govori i Odluka Vlade Republike Hrvatske od 30. sijecnja 2019. godine o financiranju prve faze projekta plutajuceg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku na temelju koje su dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 100 milijuna eura, uz to to je i Europska komisija dodijelila bespovratna sredstva u iznosu od 101,4 milijuna eura. Ukupna vrijednost projekta plutajuceg terminala je 234 milijuna eura.
4 https://vijesti.hrt.hr/490883/omisalj-zagovornici-i-protivnici-lng-a (3. prosinca 2019.).
5 https://www.unenvironment.org/explore-topics/oceans-seas/what-we-do/addressing-land-based-pollution (3. prosinca 2019.).
6 Narodne novine, Medunarodni ugovori, br. 9/2000, dalje u tekstu: Konvencija iz 1982. Treca konferencija Ujedinjenih naroda o pravu mora usvojila je tekst Konvencije i ona je otvorena za potpisivanje 10. prosinca 1982. godine u Montego Bayu, Jamajka, a stupila je na snagu 16. studenoga 1994. godine. Republika Hrvatska priopcila je glavnom tajniku Ujedinjenih naroda 5. travnja 1995. godine svoju odluku o tome da eli biti sljednicom ratifikacije od SFRJ.
7 Rudolf, D., Enciklopedijski rjecnik medunarodnoga prava mora, Matica hrvatska, Zagreb, 2012., str. 450.
8 novine, br. 181/2004, 76/2007, 146/2008, 61/2011, 56/2013, 26/2015 i 17/2019, dalje u tekstu: PZ.
9 Cl. 5. t. 31. PZ-a.
10 Glava I. a PZ-a.
11 Cl. 49. f PZ-a.
12 Narodne novine, br. 72/2015 i 83/2015.
13 http://www.imo.org/en/About/Pages/Default.aspx (3. prosinca 2019.).
14 Degan, V. ., Medunarodno pravo, kolska knjiga, Zagreb, 2011., str. 396.
15 Boczek, B. A., Global and Regional Approaches to the Protection and Preservation of the Marine Environment, Case Western Reserve Journal of International Law, vol. 16, 1984., str. 68.
16 Na temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je navedene Konvencije od 8. listopada 1991., Narodne novine, Medunarodni ugovori, br. 1/1992, dalje u tekstu: MARPOL konvencija.
17 Cl. 122. Konvencije iz 1982. godine glasi: U svrhe Konvencije zatvoreno ili poluzatvoreno more znaci zaljev, bazen ili more okru eno s dvije ili vi e dr ava i povezano s drugim morem ili oceanom uskim prolazom, ili koje se u cijelosti ili prete ito sastoji od teritorijalnih mora i iskljucivih gospodarskih pojaseva dviju ili vi e obalnih dr ava .
18 Na temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je navedene Konvencije od 8. listopada 1991., Narodne novine, Medunarodni ugovori, br. 1/1992, dalje u tekstu: SOLAS konvencija.
19 Resolution MSC. 5(48), usvojen uz SOLAS konvenciju, stupio na snagu 1. srpnja 1986. godine. Izmjene Kodeksa usvojene u Resolution MSC. 370(93) stupile su na snagu 1. sijecnja 2016. godine, dalje u tekstu: Kodeks za prijevoz UPP-a.
20 Koska-Legiec, A., What is the Real Issue with Floating Storage and Regasification Units? Regulations Related to the FSRU Implementation Process in the Baltic Sea, TransNav, The International Journal on Marine Navigation and Safety of Sea Transportation, vol. 12, br. 3, 2018., str. 501 - 503.
21 Narodne novine, Medunarodni ugovori, br. 10/2006, dalje u tekstu: AFS konvencija, stupila na snagu 17. rujna 2008. godine.
22 Sands, P., Principles of international environmental law I: Frameworks, standards and implementation, Manchester University Press, Manchester - New York, 1995., str. 579.
23 Ser ic, M., Medunarodnopravna za tita morskog okoli a, Pravni fakultet Sveucili ta u Zagrebu, Zagreb, 2003., str. 30.
24 Narodne novine, br. 80/2013, 153/2013, 78/2015, 12/2018 i 118/2018, dalje u tekstu: ZZO.
25 Narodne novine, br. 61/2014 i 3/2017.
26 Cl. 76. - 94. ZZO-a i cl. 4. - 21. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli , a u vezi s tockom 42. Priloga I. Uredbe.
27 https://lng.hr/lib/plugins/kcfinder/upload/files/Studija%20o%20utjecaju%20na%20 okoli%C5%A1%20za%20plutaju%C4%87i%20terminal%20za%20ukapljeni%20 prirodni%20plin.pdf (1. kolovoza 2019.).
28 https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/clanak/eko-kvarner-replinifikacija-pomocu-mora-i-klora-iznimno-stetna-za-okolis/165731/ (1. kolovoza 2019.).
29 Definiciju obra taja vidi u Pomorska enciklopedija, sv. 5., Mito-Pa, Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krle a , Zagreb, 1981., str. 502: Obra tanje brodskog trupa morskim biljkama i ivotinjama odavna je bio i ekonomski problem ... brodarska poduzeca snose znatne tro kove zbog te pojave. Utjecaj hrapave povr ine uronjenog trupa na otpor trenja uocen je i potvrden ispitivanjima mnogih autora... .
30 Ipak, o pozitivnom utjecaju proizvodnih platformi na nastanak i razvoj obra taja na Jadranu u istra ivanju provedenom od 2002. do 2015. godine vidi Bakran-Petricioli, T.; Smital, T.; Petricioli, D.; Mlinaric, D., Obrastaj na plinskim platformama u Jadranu kao pokazatelj stanja okoli a, Nafta i plin, vol. 35, br. 42, 2015., str. 79 - 80.
31 Narodne novine, br. 96/2019.
32 Primjerice, Zakon o za titi zraka (Narodne novine, br. 127/2019), Uredba o kvaliteti tekucih naftnih goriva i nacinu pracenja i izvje civanja te metodologiji izracuna emisija staklenickih plinova u ivotnom vijeku isporucenih goriva i energije (Narodne novine, br. 57/2017, dalje u tekstu: Uredba o kvaliteti tekucih naftnih goriva), Pravilnik o pracenju kvalitete zraka (Narodne novine, br. 79/2017).
33 Pritom je Republika Hrvatska, kao obalna dr ava, ovla tena donositi zakone i druge propise koji mogu biti i stro i i bla i od medunarodnih pravila, s obzirom na to da na temelju cl. 212. st. 1. Konvencije iz 1982. treba samo ...voditi racuna o medunarodno priznatim pravilima, standardima, te preporucenoj praksi i postupcima, kao i o sigurnosti zracne plovidbe .
34 Resolution MEPC. 176(58), stupio na snagu 1. srpnja 2010. godine, dalje u tekstu: Prilog VI.
35 Pravilo 5. Priloga VI.
36 Pravila od 6. do 9. Priloga VI.
37 Pravila od 10. do 11. Priloga VI.
38 Degan, V. ., Internal waters, Netherlands Yearbook of International Law, vol. 17, 1986., str. 26. Za potrebe ovog rada pod terminom terminal misli se na termin luka iz naprijed navedenog clanka s obzirom na to da je rijec o FSRU jedinici koja je usidrena kraj luke (op. a).
39 Sa etak primjedbi iznesenih u javnoj raspravi vidi u: Rje enje Ministarstva, KLASA: UP/I-351-03/17-02/74, URBROJ: 517-06-2-1-1-18-6 od 11. travnja 2018. godine, str. 14 - 15.
40 Ibid.
41 Cl. 13. st. 5. Uredbe o kvaliteti tekucih naftnih goriva. Time je Republika Hrvatska propisala stro i standard u odnosu na Prilog VI koji, sukladno izmjenama sa 70. sjednice MEPC-a iz 2016. godine, koje su stupile na snagu 1. sijecnja 2020. godine, ogranicuje sadr aj sumpora u brodskom gorivu na 0,5 % m/m.
42 O ostalim temeljnim nacelima za tite i ocuvanja okoli a vidi Sands, op. cit. u bilj. 22, str. 183 - 220.
43 Shaw, M. N., International Law, 4. izdanje, Cambridge University Press, Cambridge, 1997., str. 592 - 594.
44 Vidi supra 4.1.1.
45 Konvencija iz 1982. u cl. 207. - 212. nabraja i ostale izvore oneci cenja mora: iz izvora na kopnu, od djelatnosti na morskom dnu podlo nih nacionalnoj jurisdikciji, od djelatnosti u Zoni, potapanjem, iz zraka ili putem zraka.
46 Vidi supra 1.
47 Resolution MEPC. 265(68), stupio na snagu 1. sijecnja 2017. godine, dalje u tekstu: Prilog II. Ugovorne stranke MARPOL konvencije obvezne su primjenjivati prva dva od est priloga.
48 Narodne novine, br. 8/2020, dalje u tekstu: Pravila.
49 Cl. 198. - 200. Konvencije iz 1982.
50 Narodne novine, Medunarodni ugovori, br. 2/1997, stupila na snagu u Republici Hrvatskoj 12. travnja 1998. godine, dalje u tekstu: OPRC konvencija.
51 Cl. 2. st. 1. OPRC konvencije navodi da ulje oznacuje naftu u bilo kojem obliku, ukljucujuci sirovu naftu, gorivo, kalju u, uljni otpad i derivate.
52 https://www.ecolex.org/details/treaty/protocol-on-preparedness-response-and-co-operation-to-pollution-incidents-by-hazardous-and-noxious-substances-tre-002482/? Dalje u tekstu: HNS Protokol.
53 Cl. 2. st. 2. HNS Protokola navodi da je opasna i tetna tvar svaka druga tvar osim nafte koja, ako se unese u morski okoli , mo e uzrokovati opasnost za ljudsko zdravlje, tetu ivim prirodnim bogatstvima i ivotu u moru, tetu imovini ili ometati druge zakonite uporabe mora.
54 Na temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je navedene Konvencije od 8. listopada 1991. (Narodne novine, Medunarodni ugovori, br. 12/1993). Izvorni tekst na engleskom jeziku vidljiv je na poveznici http://wedocs.unep.org/ bitstream/id/53143/convention_eng.pdf. Izmjene Konvencije stupile su na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 9. srpnja 2004. godine (Narodne novine, Medunarodni ugovori, br. 17/1998). Dalje u tekstu: Barcelonska konvencija.
55Narodne novine, Medunarodni ugovori, br. 12/2003, stupio na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 17. o ujka 2004. godine. Dalje u tekstu: Protokol iz 2002. godine.
56 Narodne novine, br. 92/2008, dalje u tekstu: Plan intervencija.
57 Sukladno cl. 1. st. 4. Plana intervencija. U tom slucaju za podrucje rada plutajuceg terminala bio bi primjenjiv Plan intervencija kod iznenadnih oneci cenja mora u Primorsko-goranskoj upaniji, donesen na 3. sjednici upanijske skup tine 15. srpnja 2009. godine (Slu bene novine, br. 26/2009 i 42/2012).
58 Sands, op. cit. u bilj. 22, str. 213 - 214.
59 Vidi supra 5.
60 Vidi supra 1.
61 United Nations, International Law Commission, Report on the work of its fifty-eight session (1 May - 9 June and 3 July - 11 August 2006), A/61/10, str. 58.
62 Sucharitkul, S., State Responsibility and International Liability under International Law, Loyola of Los Angeles, International and Comparative Law Journal, vol. 18, br. 4, 1996., str. 833 - 834.
63 Ser ic, M., Odgovornost za oneci cenje morskog okoli a: medunarodnopravna odgovornost dr ava i gradanskopravna odgovornost, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 58, br. 1-2, 2008., str. 269 - 274.
64 Coric, D., Medunarodnopravni sustav odgovornosti i naknade tete zbog oneci cenja mora uljem, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Jadranski zavod, Zagreb, 2002., str. 212.
65 Na temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je Medunarodne konvencije o gradanskoj odgovornosti za tetu zbog oneci cenja uljem i Medunarodne konvencije o osnivanju Medunarodnog fonda za naknadu tete zbog oneci cenja uljem od 8. listopada 1991. (Narodne novine, Medunarodni ugovori, br. 1/1992), izmijenjene Protokolom objavljenim u Narodnim novinama, Medunarodni ugovori, br. 2/1997. Izmjene su na snazi u Republici Hrvatskoj od 12. sijecnja 1999. godine.
66 LNG HRVATSKA d. o. o., kao ovla tenik koncesije na pomorskom dobru u svrhu gradnje i gospodarskog kori tenja industrijske luke terminal za UPP Omi alj, do isteka roka 21. prosinca 2018. godine u postupku za obvezujuci zakup kapaciteta terminala, zaprimila je ponude za obvezujuci zakup kapaciteta terminala od strane domacih trgovackih dru tava Hrvatske elektroprivrede d. d. i INA-e d. d., a pristigle su i uvjetne ponude za neobvezujuci zakup.
67 Cl. 809. PZ-a.
68 Vidi supra 2.
69 Narodne novine, br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015 i 29/2018, dalje u tekstu: ZOO.
70 Cl. 1045. st. 1. ZOO-a.
71 Cl. 1045. st. 3. ZOO-a.
72 Iako cl. 1045. st. 3. ZOO-a daje smjernicu sukladno kojoj su to takve djelatnosti ... od kojih potjece povecana opasnost tete za okolinu .
73 Vidi tekst u bilj. 61.
74 Cl. 235. st. 2. Konvencije iz 1982.
75 Xu, J.; Testa, D.; Mukherjee, P. K., The Use of LNG as a Marine Fuel: Civil Liability Considerations from an International Perspective, Journal of Environmental Law, vol. 29, br. 1, 2017., str. 133 - 141.
76 Vidi supra 4.1.2.
77 Xu et al., op. cit. u bilj. 75, str. 131.
78 Vidi supra 1.
79 Doussis, E., Does International Environmental Law Matter in Sustainable Development?, Yearbook of International Environmental Law, vol. 28, 2017., str. 4 - 5.
80 Op. cit. u bilj. 27., str. 266.
81 https://www.adriaticlng.it/ (3. prosinca 2019. godine)
LITERATURA
Knjige:
Coric, D., Medunarodnopravni sustav odgovornosti i naknade tete zbog oneci cenja mora uljem, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Jadranski zavod, Zagreb, 2002.
Degan, V. ., Medunarodno pravo, kolska knjiga, Zagreb, 2011.
Pomorska enciklopedija, sv. 5., Mito-Pa, Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krle a , Zagreb, 1981.
Rudolf, D., Enciklopedijski rjecnik medunarodnoga prava mora, Matica hrvatska, Zagreb, 2012.
Sands, P., Principles of international environmental law I: Frameworks, standards and implementation, Manchester University Press, Manchester - New York, 1995.
Ser ic, M., Medunarodnopravna za tita morskog okoli a, Pravni fakultet Sveucili ta u Zagrebu, Zagreb, 2003.
Shaw, M. N., International Law, 4. izdanje, Cambridge University Press, Cambridge, 1997.
Clanci:
Bakran-Petricioli, T.; Smitai, T.; Petricioli, D.; Mlinaric, D., Obrastaj na plinskim platformama u Jadranu kao pokazatelj stanja okoli a, Nafta i Plin, vol. 35, br. 42, 2015., str. 72-80.
Boczek, B. A., Global and Regional Approaches to the Protection and Preservation of the Marine Environment, Case Western Reserve Journal of International Law, vol. 16, 1984., str. 39-70.
Degan, V. ., Internal waters, Netherlands Yearbook of International Law, vol. 17, 1986., str. 3-44; https://doi.org/10.1017/S0167676800001550
Doussis, E., Does International Environmental Law Matter in Sustainable Development?, Yearbook of International Environmental Law, vol. 28, 2017., str. 3-14; https:// doi.org/10.1093/yiel/yvy086
Koska-Legiec, A., What is the Real Issue with Floating Storage and Regasification Units? Regulations Related to the FSRU Implementation Process in the Baltic Sea, TransNav, The International Journal on Marine Navigation and Safety of Sea Transportation, vol. 12, br. 3, 2018., str. 499-503; https://doi.org/10.12716/1001.12.03.08
Ser ic, M., Odgovornost za oneci cenje morskog okoli a: medunarodnopravna odgovornost dr ava i gradanskopravna odgovornost, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 58, br. 1-2, 2008., str. 263-291.
Sucharitkul, S., State Responsibility and International Liability under International Law, Loyola of Los Angeles, International and Comparative Law Journal, vol. 18, br. 4, 1996., str. 821-839.
Xu, J.; Testa, D.; Mukherjee, P.K., The Use of LNG as a Marine Fuel: Civil Liability Considerations from an International Perspective, Journal of Environmental Law, vol. 29, br. 1, 2017., str. 129-153; https://doi.org/10.1093/jel/eqx001
Medunarodni ugovori, rezolucije, zakoni i drugi propisi:
Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora, Narodne novine, Medunarodni ugovori, br. 9/2000
Konvencija o za titi morskog okoli a i obalnog podrucja Sredozemlja, Narodne novine, Medunarodni ugovori, br. 17/1998
Protokol o suradnji u sprjecavanju oneci cavanja s brodova i, u slucajevima opasnosti, u suzbijanju oneci cavanja Sredozemnog mora, Narodne novine, Medunarodni ugovori, br. 12/2003
Medunarodna konvencija o nadzoru tetnih sustava protiv obra tanja brodova, Narodne novine, Medunarodni ugovori, br. 10/2006
Medunarodna konvencija o sprjecavanju oneci cenja mora s brodova, Narodne novine, Medunarodni ugovori, br. 1/1992
Medunarodna konvencija o za titi ljudskih ivota na moru, Narodne novine, Medunarodni ugovori, br. 1/1992
Prilog II: Pravila o sprjecavanju oneci cenja tetnim tekucim tvarima koje se prevoze u trupu uz Medunarodnu konvenciju o sprjecavanju oneci cenja mora s brodova, Resolution MEPC. 265(68)
Prilog VI: Pravila o sprjecavanju oneci cenja zraka s brodova uz Medunarodnu konvenciju o sprjecavanju oneci cenja mora s brodova, Resolution MEPC. 176(58)
Kodeks o gradnji i opremi brodova za prijevoz ukapljenih plinova u trupu, Resolution MSC. 5(48) i MSC. 370(93)
Medunarodna konvencija o gradanskoj odgovornosti za tetu zbog oneci cenja uljem, Narodne novine, Medunarodni ugovori, br. 2/1997
Medunarodna konvencija o osnivanju Medunarodnog fonda za naknadu tete zbog oneci cenja uljem, Narodne novine, Medunarodni ugovori, br. 2/1997
United Nations, International Law Commission, Report on the work of its fifty-eight session (1 May - 9 June and 3 July - 11 August 2006), A/61/10
Zakon o terminalu za ukapljeni prirodni plin, Narodne novine, br. 57/2018
Pomorski zakonik, Narodne novine, br. 181/2004, 76/2007, 146/2008, 61/2011, 56/2013, 26/2015 i 17/2019
Zakon o obveznim odnosima, Narodne novine, br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015 i 29/2018
Zakon o za titi okoli a, Narodne novine, br. 80/2013, 153/2013, 78/2015, 12/2018 i 118/2018
Zakon o za titi zraka, Narodne novine, br. 127/2019
Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli , Narodne novine, br. 61/2014 i 3/2017
Uredba o standardu kakvoce voda, Narodne novine, br. 96/2019.
Uredba o kvaliteti tekucih naftnih goriva i nacinu pracenja i izvje civanja te metodologiji izracuna emisija staklenickih plinova u ivotnom vijeku isporucenih goriva i energije, Narodne novine, br. 57/2017
Pravilnik o pracenju kvalitete zraka, Narodne novine, br. 79/2017
Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Sprjecavanje oneci cenja, Narodne novine, br. 8/2020
Plan intervencija kod iznenadnih oneci cenja mora, Narodne novine, br. 92/2008
Internetske poveznice:
https://vijesti.hrt.hr/490883/omisalj-zagovomici-i-protivnici-lng-a
https://www.unenvironment.org/explore-topics/oceans-seas/what-we-do/addre ssing-land-based-pollution
http://www.imo.org/en/About/Pages/Default.aspx
https://lng.hr/lib/plugins/kcfinder/upload/files/Studija%20o%20utjecaju%20 na%20okoli%C5%A1%20za%20plutaju%C4%87i%20terminal%20za%20 ukapljeni%20prirodni%20plin.pdf
https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/clanak/eko-kvarner-replinifikacija-pomocu-mo ra-i-klora-iznimno-stetna-za-okolis/165731/
https://www.adriaticlng.it/
You have requested "on-the-fly" machine translation of selected content from our databases. This functionality is provided solely for your convenience and is in no way intended to replace human translation. Show full disclaimer
Neither ProQuest nor its licensors make any representations or warranties with respect to the translations. The translations are automatically generated "AS IS" and "AS AVAILABLE" and are not retained in our systems. PROQUEST AND ITS LICENSORS SPECIFICALLY DISCLAIM ANY AND ALL EXPRESS OR IMPLIED WARRANTIES, INCLUDING WITHOUT LIMITATION, ANY WARRANTIES FOR AVAILABILITY, ACCURACY, TIMELINESS, COMPLETENESS, NON-INFRINGMENT, MERCHANTABILITY OR FITNESS FOR A PARTICULAR PURPOSE. Your use of the translations is subject to all use restrictions contained in your Electronic Products License Agreement and by using the translation functionality you agree to forgo any and all claims against ProQuest or its licensors for your use of the translation functionality and any output derived there from. Hide full disclaimer
© 2020. This work is published under https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0 (the “License”). Notwithstanding the ProQuest Terms and Conditions, you may use this content in accordance with the terms of the License.
Abstract
U radu se obraduju pravni aspekti utjecaja djelatnosti plutajuceg terminala na morski okoli , i to u fazi kada terminal pocne raditi, to se predvida za 1. sijecnja 2021. godine, ne ulazeci u analizu utjecaja gradnje samog terminala na morski okoli . Djelatnosti plutajuceg terminala su prihvat, skladi tenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina te zatim otprema prirodnog plina u transportni sustav. Unatoc primjeni du ne pa nje ove djelatnosti mogu dovesti do tetnih posljedica za morski okoli . U slucaju da te djelatnosti s povecanom opasno cu prouzroce oneci cenje morskog okoli a, odgovara osoba koja se njima bavi, osim ako se ugovorom kojim se operater ovla cuje na obavljanje takvih djelatnosti izricito ne propi e odgovornost dr ave pod cijom jurisdikcijom ili kontrolom se djelatnosti obavljaju.