POMORSKA HIPOTEKA (MORTGAGE) U ENGLESKOM I AMERICKOM PRAVU/Mortgage on Ship in English and American Maritime Law

Headnote

Sazetak

U ovom radu autorica razmatra brodsku hipoteku u engleskome i americkom pravnom sistemu. Najprije se daje opci osvrt na pravni institut mortgagea i na njegovo reguliranje prema relevantnim medunarodnim konvencijama. Nakon toga, detaljno se analizira mortgage u engleskome i americkom pravnom sistemu. Takoder, u clanku se objasnjava mortgage u njegovu izvornom common law obliku, kao vrlo pogodan instrument koji se upotrebljava za osiguranje dugorocnih kredita u pomorskom poslovanju, sto je bilo tako cak i prije nego je on u odgovarajucem zakonodavstvu, kako u Engleskoj, tako i u Americi, bio prihvacen. On ce kasnije biti naveliko zastupljen u pomorskom pravu kao instrument pogodan za izvrsenja na dugorocnim dugovanjima. Autorica izlaze i razlike izmedu hipoteke kao kontinentalnog instituta za osiguranje dugorocnih kredita u pomorskom poslovanju i mortgagea, pa zakljucuje da su mnoge europske i druge drzave u posljednje vrijeme voljne prihvatiti neke od osobina engleskoga i americkog mortgagea, kao sto je pravo deposesije broda i slicno.

Kljucne rijeci: hipoteka na brodu, zalozno pravo, pisani i nepisani mortgage, uspostavljanje mortgagea i njegovo izvrsenje.

Summary

In this article the author deals with the problem of mortgage on ship in English and American law. First of all, he gives an overview of the legal institution mortgage and its regulation in compliance with relevant international conventions. After that, he analyzes in detail mortgage in English and American legal system. The article explains the mortgage in its original common law form, as very suitable instrument used to secure long term credit in the business of shipping, even before it was legalized throught the corespodent legal acts both in English and American law. Later on, it lead to the broad acceptance in maritime law as one instrument suitable for reimbursement of long terms debts. The author as well discusses the difference between hypothecate as the continental institution to secure the long term credit in shipping business and the mortgage and concludes that many European and other countries recently have been in favor for acceptance of special issues of English and American mortgage as the right of deposession of the vessel and so on.

Key words: mortgage on ship, pledge, legal and common law mortgage, establish mortgage and execution of mortgage

UVOD / Introduction

Pravni problemi koji se usporedno pojavljuju u materiji brodske hipoteke izazvali su potrebu za unifikacijom te pravne materije uz nastojanje da se sto vise medusobno izjednace. Od prvenstvenog je znacenja pritom usporedno postojanje dva pravna sistema - kontinentalnoga i anglosaksonskog, i njihova medusobna borba za prevagu.

Prva konvencija koja je u ovoj materiji donijeta bila je Medunarodna konvencija o izjednacenju nekih pravila o pomorskim privilegijima i hipotekama, 1926. godine (International Convention for the Unification of Certain Rules Relating to Maritime Liens and Mortgages). Njenim donosenjem nisu bila razrijesena sva sporna pitanja u ovoj domeni, kako ona izmedu anglosaksonskog i kontinentalnog shvacanja hipoteka (mortgagea), tako i postojece razlike izmedu pojedinih kontinentalnih prava. To je uvjetovalo da i nakon donosenja Konvencije iz 1926. godine, ova materija nije bila u potpunosti usuglasena na medunarodnom planu, pa su donijete jos dvije konvencije o istoj materiji. Godine 1967. bila je to, s istim naslovom, nova konvencija, ali ni ona nije sire prihvacena, pa je pokrenut postupak za izradbu nove u kojoj bi se prihvatile primjedbe na prijasnje konvencijske tekstove. U izradbi nacrta te konvencije sudjelovale su medunarodne organizacije CMI, UNCTAD i IMO. Kao rezultat toga rada, 1993. godine prihvacena je Medunarodna konvencija o pomorskim privilegijima i hipotekama (International Convention on Maritime Liens and Mortgages). Pritom, konvencija iz 1926. godine najsire je prihvacena u drzavama Mediterana, manje u sjevernoj Europi, dok je drzave anglo-saksonskog prava uopce nisu prihvatile.1 Prema tome, do danas su o ovoj materiji donijete tri medunarodne konvencije - 1926., 1967. i 1993. godine.

Ovakva pravna situacija na medunarodnom planu s obzirom na prihvacanje kontinentalnoga ili anglo-saksonskog pravnog sistema, te spomenutih konvencija, podijelila je veliku vecinu drzava u svijetu u cetiri velike skupine prema pravu koje primjenjuju za brodsku hipoteku i pomorske privilegije.

Posebne su skupine drzave anglosaksonskoga pravnog sistema. To su Velika Britanija i SAD. ali i sve one drzave koje slijede anglosaksonsku pravnu tradiciju. Tu pripada i Kanada, koja je tek od devedesetih godina proslog stoljeca donijela prve nacionalne norme u ovoj materiji, a do tada je u svemu slijedila englesko pravo. Takoder, englesko pravo slijede mnoge druge drzave - svojevremeno engleske kolonije ili dominioni, kao sto su Indija, Novi Zeland, Australija i Juzna Afrika.2

Drugu skupinu drzava cine one koje primjenjuju Konvenciju iz 1926. godine, bilo da su je izvorno potpisale ili ratificirale, ili sto su joj poslije pristupile. Jos uvijek je najveci broj drzava na svijetu izvan podrucja primjene anglosaksonskog prava, prihvacajuci principe ove Konvencije.

Treca su skupina skandinavske drzave. Sve one, a to su Danska, Finska, Norveska i Svedska, svojevremeno su ratificirale Konvenciju iz 1926. godine. Medutim, to su bile i vodece drzave koje su se zalagale za donosenje Konvencije iz 1967.godine.

U cetvrtoj skupini bile bi drzave koje su ratificirale ili prihvatile Konvenciju iz 1993. godine,3 ali buduci da je najnovija Konvencija, iz 1993. godine, relativno nedavno stupila na snagu, 5. rujna 2004., tesko da se njen pravni ucinak u odnosu prema sirini prihvacenosti moze u potpunosti sagledati.

ENGLESKO PRAVO / English Law Mortgage u engleskom pravu / Mortgage in English Law

Mortgage je institut koji ima sire i kompleksnije znacenje od hipoteke u kontinentalnom pravu. Naime, rijec je o institutu koji u sebi sadrzava tri vrste obveza. Mortgage obuhvaca i podrazumijeva najprije zajam kao takav, zatim transakciju osiguravanja zajma i, konacno, formalni dokument kojim se sve to ostvaruje.4

Mortgage na brodu u engleskom je pravu nastao davno, i dugo je bio u primjeni kao institut common lawa. Prema odredbama common lawa duznik po mortgageu je u cijelosti prenosio brod na vjerovnika na bazi zakljucenog ugovora o takvom prijenosu, a kad bi duznik isplatio dug zajedno s kamatama, vjerovnik bi vratio brod duzniku u vrijeme i na mjestu kako je ugovoreno.5 Do promjene takvog djelovanja mortgagea doslo je tek 1825. godine, otkada se brod ne prenosi u posjed vjerovnika po mortgageu, nego se ustanovljava fiducijarna svojina u njegovu korist koja se brise nakon isplate duga.

Kasnije je nastala potreba za donosenjem tzv. zakonskog mortgagea ili upisanog mortgagea (legal mortgage, registret mortgage). Upisani mortgage prvi je put uveden u englesko pravo Zakonom o trgovackoj mornarici, ili Merchant Shipping Act, 1854. godine (MSA, 1854), a poslije je dopunjen izmjenama tog Zakona 1894. godine, koji i sada vrijedi za ovu materiju.6

Suglasno zakonskim odredbama MSA-a, upisani brod ili njegov alikvotni dio moze biti dan kao osigurnina za zajam na temelju mortgagea i na bazi podnosenja zahtjeva vjerovnika mortgagea da mortgage bude upisan u upisnik brodova. Ako ima vise upisanih mortgagea na istom brodu, njihovo se prvenstvo odreduje prema vremenu i redoslijedu kako su podnijeti registru. Registar upisa svaki primljeni mortgage oznacava danom i satom upisa.7

S obzirom na to da englesko pravo ne propisuje obvezan upis za manje brodove, to se upisani mortgage moze ustanoviti samo za brodove koji se vode u upisniku brodova. Mortgage koji se ustanovljuje prema brodu sto nije upisan, ili dijelu takvog broda, poznat je kao tzv. equitable mortgage. Taj mortgage poznat je jos kao pravni institut ex equo et bono. Takva vrsta mortgagea postoji u engleskom pravu i prema upisanim brodovima, medutim takav mortgage dolazi na red naplate nakon eventualnih upisanih mortgagea.8

MSA-om je ustanovljeno postojanje upisanog mortgagea (legal mortgage), ali u engleskom pravu nema zakonske obveze upisa mortgagea. Upis je, medutim, potreban i koristan s obzirom na efekt koji on proizvodi, posebno radi pravne sigurnosti trecih osoba. Neupisani mortgage ne uziva pravnu zastitu suglasno odredbama MSA 1894.

Od 1894. upisani mortgage (legal mortgage) morao je biti sacinjen i osnovan u predvidenom obliku. Ured koji vodi registar brodova je ovlasten za upise mortgagea i ima pravo odbiti upis onih koji ne zadovoljavaju trazenu formu. Ako se radi o upisanom brodu koji je stavljen pod mortgage, a mortgage nije upisan, onda takav moze da ima samo djelovanje pravicnog mortgagea (equitable mortgage). Djelovanje upisanog mortgagea u engleskom pravu sastoji se u tome sto vlasnistvo na brodu ne prelazi na vjerovnika, dakle je napusten princip o fiducijarnoj svojini. Brod mora biti raspoloziv za vjerovnika samo u mjeri i u granicama odredenima ugovorom o mortgageu.

Najvaznija prednost upisanog mortgagea je dobivanje prava prvenstva s obzirom na eventualne druge kasnije upise. Upis koji se obavlja u brodski registar u engleskom pravu karakterizira se kao "obavjestavanje prema cijelom svijetu" (notice to all the world). Na taj nacin izvrseni upis stiti vjerovnika po mortgageu prema svim kasnijim osiguranim vjerovnicima i eventualnim vjerovnicima na bazi neupisanog mortgagea. Prema tome, propust za upis mortgage ne cini ga nistavim, ali takav mortgage, kad god da je nastao, po pravu naplate dolazi iza upisanih mortgagea.

Sljedeca prednost upisanog mortgagea u engleskome, kao i u drugim pravima, je ta sto se daje mogucnost namjeravanom zajmodavatelju da se prethodno obavijesti je li odnosni brod vec opterecen nekim drugim mortgageom. Takoder, englesko pravo poznaje tzv. obavjestenje o prvenstvu, koje je dano upisniku i prije izvrsenog stvarnog upisa. To pravo, koje odgovara predbiljezbi naseg prava, osigurava prvenstvo takvom mortgageu prema onome koji je kasnije direktno upisan.9

Prema tome, upis mortgagea daje upisanom vjerovniku pravo prvenstva ispred: a) prethodnoga ali neupisanog vjerovnika, bez obzira na to je li vjerovnik upisanog mortgagea to znao ili nije b) ispred upisanog ili neupisanog vjerovnika, sto se odreduje prema vremenu zasnivanja mortgagea i c) ispred svakog drugog obicnog neregistriranog vjerovnika.

Nacin uspostavljanja mortgagea / The Way of Establishing the Mortgage

Uz zakljuceni ugovor o zajmu kojim se predvida uspostavljanje mortgagea na jednom ili vise brodova, to jest kada se predvidi obveza osiguranja ugovora o zajmu s pomocu mortgagea, duznik zakljucuje i ugovor o mortgageu s vjerovnikom. Taj se ugovor tradiocionalno zakljucuje kao vrsta svecanog dokumenta, to jest svecane izjave kojom se duznik obvezuje na stavljanje mortgagea na brod, ili brodove i na njegovo postovanje.

U praksi je to vrlo detaljan ugovor kojim se u prvom redu reguliraju: sve obveze duznika povezane za mortgageom i sve faze otplate duga, obveza duznika po mortgageu da brod ili brodove odrzava u ispravnom stanju bez umanjivanje vrijednosti za vrijeme trajanja mortgagea, obveza osiguranja broda ili brodova i obveza prijenosa sume osiguranja na vjerovnika po mortgageu pri gubitku ili tezem ostecenju broda. Ugovor sadrzava i ogranicenja vezana za eksploataciju broda. Duznik ima obvezu obavijestiti vjerovnika mortgagea o vaznijim dogadajima koji mogu smanjiti vrijednost broda i time ugroziti sigurnost vjerovnika po mortgageu. Zatim ugovor predvida nacin placanja pojedinih dospjelih rata po ugovoru o zajmu i njihovu evidenciju.

Ugovor o mortgageu u nacelu je u korist vjerovnika po mortgageu i njegove zastite od propusta (default) duznika. Ugovor, redovito, taksativno nabraja vise prava u korist vjerovnika. Tu se ubrajaju: pravo vjerovnika da bude obavijesten i eventualno da dâ suglasnost na svako moguce dalje opterecenje broda mortgageima, hipotekama i uopce drugim teretima, kao i prava kojima se moze koristiti u slucaju povrede, to jest neizvrsenja obveza od duznika po mortgageu. Ugovara se i pravo na naknadu stete u takvim okolnostima, a posebno ustavnovljivanje prava prijevremene dospjelosti citavog duga pri ozbiljnijoj povredi ugovora, ili vise uzastopnih povreda. Vjerovnik ima pravo traziti i druga eventualna osiguranja. Ugovorom se posebno odreduje pravo koje se primjenjuje i ugovorna ovlastenost suda, to jest arbitraze nastane li spor.

Uz to uobicajeno je da se ugovore dopunske, sporedne obveze povezane s ugovorom o zajmu i mortgageom. To se cini posebnim ugovorom koji se dodaje ugovoru o mortgageu i naziva se dopunski ili sporedni ugovor (Collateral Deed). Tim se ugovorom predvidaju detalji ugovora kao sto su: 1) vrijeme otplate glavnog duga, 2) kamate koje se placaju na pozajmljeni kapital, 3) nacin otplate duga, 4) tko je obvezan osiguranti brod, 5) eventualna ogranicenja koja mortgage moze imati s obzirom na nacin upotrebe broda, 6) ugovaranje okolnosti koje bi se smatrale povredom od duznika i koje bi dopustile vjerovniku da izvrsi reposesiju broda i njegovu prodaju.10

Prava vjerovnika po mortgageu / The Right of the Claimant According to the Mortgage

Osnovno pravo vjerovnika po mortgageu je da primi otplate glavnice duga zajedno s kamatama na nacin i u vrijeme kako je to odredeno ugovorom o zajmu i ugovorom o mortgageu. Obicno je u tom drugom ugovoru predvideno da, ako duznik propusti izvrsiti obvezu u ugovorenom roku, vjerovnik ima pravo zaplijeniti i prodati brod kako bi naplatio dugujuce iznose. Dodatno osiguranje vjerovnika, koje je ujedno i njegovo pravo suglasno cl. 14. engleskog Zakona o pomorskom osiguranju (Marine Insurance Act - MIA, 1906. godine), jest da on ima osiguravajuci interes na brodu za iznos koji mu se duguje ili ce mu se dugovati suglasno zakljucenom ugovoru o mortgageu.11 U tom dijelu on moze osigurati vlastiti interes i korist. To ne utjece na duznikovu obvezu u redovitom osiguranju broda. Duznikova obveza da zadrzi brod u potpunosti osiguran, uobicajeno se ugovara dopunskim ugovorom (Collateral Deed). Medutim, ako duznik kao vlasnik broda propusti izvrsiti svoju obvezu osiguranja broda, postavlja se pitanje moze li to umjesto njega uciniti vjerovnik po mortgageu. To njegovo pravo na osnovi engleske sudske prakse ograniceno je na taj nacin sto ga sudovi priznaju samo pod uvjetom da je to izricito ugovoreno.12 Sljedece pravo vjerovnikovo koje je u skladu s dva osnovna prava koja ima po mortgageu, preuzimanje je posjeda broda ako je duznik u prekrsaju s izvrsenjem urednog placanja. U slucaju preuzimanja posjeda broda vjerovnik u tom razdoblju stjece pravo (a i obvezu) osigurati brod.

Duznik po mortgageu ima pravo izvrsiti isplatu duga placajuci ono sto duguje, cak i poslije zakasnjenja s njegove strane. Medutim, vjerovnik ima pravo. ako duznik to ne ucini ili prije nego sto on to ucini, jednim formalnim postupkom ponistiti to duznikovo pravo. Radi se o tzv. pokretanju postupka za proglasenje prijevremenog dospjeca svih potrazivanja iz zakljucenog ugovora o zajmu (postupak se zove "foreclosure"). U tom postupku vjerovnik trazi od suda da dâ nalog za prijevremeno dospjece duga po mortgageu.13

Taj se postupak sastoji od sudskoga naloga da se medusobno usporede racuni stranaka i ustanovi stvarni duznikov dug. Ako nakon toga duznik propusti platiti utvrdenu dugovanu sumu u odredenom roku (normalno u roku od 6 mjeseci od izvrsene usporedbe racuna), onda se konstatira da je mortgage "foreclosured", sto znaci da je dospio na izvrsenje. Duznik se na taj nacin iskljucuje iz prava da makar i kasnijom isplatom sacuva svoju imovinu. Sljedece djelovanje u ovom postupku sastoji se u tome da, kada istekne datum odreden od suda nakon usporedbe racuna, a duznik ne izvrsi utvrdenu isplatu (cjelokupno utvrdeno dugovanje), njegovo pravo oslobodenja na temelju isplate izgubljeno je zauvijek, a vjerovnik po mortgageu stjece sva prava koja mu pripadaju, kako po zakonu, tako i po ugovoru. Formalnopravno on od trenutka zavrsenog postupka "foreclosure" postaje, na izvjestan nacin, vlasnik broda i moze ga preuzeti radi koristenja u gospodarske svrhe, moze ga sam prodati ili otkupiti radi namirenja, ili pak zatraziti od suda njegovu prisilnu prodaju.

"Foreclosure" je institut common lawa. MSA iz 1894. godine ne sadrzava odredbu o takvu postupku, medutim u praksi se takvi postupci redovito vode, a u ugovorima o mortgageu cesto vjerovnik za sebe ugovara mogucnost izvrsenja tog prava i bez udjela suda.

Vjerovnik mortgagea preuzima brod u posjed / Taking the Possession of the Ship by the Claimant of Mortgage

Vjerovnik po mortgageu moze brod preuzeti u posjed: 1. ako je tako ugovoreno, 2. ako se duznik po mortgageu suglasio s namjerom vjerovnika da preuzme brod i 3. bez suglasnosti duznika po mortgageu, pa cak i uz njegovo protivljenje, ako duznik ugrozava prava i interese vjerovnika.

Razliciti su slucajevi duznikovih ugrozavanja prava i interesa vjerovnika, o cemu postoje brojne sudske presude. Sudska praksa biljezi primjere kada duznik ugrozava brod, a samim tim i dano jamstvo, tako da brod dovodi u opasnost. Posebnim ugrozavanjem vjerovnikova prava smatra se duznikov propust da osigura brod unatoc tomu sto je takvu obvezu preuzeo ugovorom; zatim, ako duznik slabim vodenjem poslova dopusti da brod nerazumno postane i ostane pretjerano opterecen pomorskim privilegijama, i uopce ako duznik opterecuje brod visokim i nerazumnim zaduzivanjem. 14

Takva ugrozavanja vjerovnikova interesa od duznika, daju pravo vjerovniku da preuzme brod, ili da eventualno provede njegovu zapljenu i izlozi ga prisilnoj prodaji.

Kada se radi o preuzimanju posjeda u brod, suglasno engleskom pravu vjerovnik moze ostvariti stvarni i izvedeni posjed na duznikov brod.15

Stvarni posjed broda ukljucuje njegovu zapljenu od vjerovnika, i u tom slucaju vjerovnik moze otpustiti dotadasnjeg zapovjednika broda ili ga zadrzati kao svog zapovjednika, a moze i postaviti novog zapovjednika.

Izvedeni posjed je specifican institut koji se primjenjuje u onim slucajevima kada se brod ne nalazi u okviru jurisdikcije vjerovnika po mortgageu, i na taj nacin mu onemogucuje preuzimanje stvarnog posjeda. U tom slucaju izvedeni posjed provodi se tako da vjerovnik o svojoj namjeri preuzimanja stvarnog posjeda obavjestava duznika po mortgageu, eventualne chartere s broda, osiguravatelje i sve druge osobe za koje vjerovnik zna da imaju interes prema brodu. Izjava vjerovnika o preuzimanju posjeda na brod mora biti jasna i izrazena u namjeri da zeli preuzeti brod u posjed, kako bi taj postupak doveo do pozitivnog rezultata.

Pravne posljedice, bilo da je rijec o stvarnom ili izvedenom posjedu, sastoje se u: a) pravu preuzmanja svake vozarine koja je zaradena, a jos nije naplacena, pa cak i onih vozarina za teret prije preuzimanja posjeda broda i b) vjerovnikovu pravu da nastavi iskoristavati brod nakon preuzimanja posjeda. U tom slucaju on snosi sve troskove u vezi s brodom i ubire profit od njegove eksploatacije.

Vjerovnik po mortgageu mora upotrijebiti brod kao savjestan gospodarstvenik, jer ce u suprotnomu biti odgovoran duzniku za svaku stetu koju ovaj moze pretrpjeti zbog nesavjesne upotrebe broda.16

Pravo vjerovnika u izvrsenju / The Right of the Claimant in the Execution of the Mortgage

Pravo vjerovnika u izvrsenju prodaje izvodi se iz same prirode mortgagea kao pravnog instituta osiguranja novcanih potrazivanja. To je pravo krajnja posljedica neizvrsenja, to jest povrede ugovornog odnosa. Pravo prodaje predvideno je u sekciji 30. i 35. MSA iz 1894. godine i neovisno je o bilo kojoj drugoj odredbi sadrzanoj u ugovoru o mortgageu.

Suglasno zakonskoj odredbi, svaki upisani vjerovnik po mortgageu ima pravo izvrsiti prodaju broda ili njegova dijela koji je pod mortgageom i podnijeti racun o sredstvima prodaje. To se pravo na izvjestan nacin komplicira kad ima vise mortgagea na istom brodu. Onda svaki sljedeci imatelj mortgagea moze zatraziti i dobiti pravo na prodaju broda uz suglasnost prethodnoga, ili prethodnih vjerovnika. Brod se moze prodati uz dopustenje suda i bez suglasnosti prethodnih vjerovnika. Medutim, prodaja na bazi takva dopustenja suda (suglasnosti) ne mijenja redoslijed namirenja vjerovnika. Vjerovnici po mortgageu, a to su redovito velike svjetske banke, cine sve, s jedne strane, da bi ocuvali svoje interese u kreditima osiguranima mortgageom, a, s druge strane, da bi izbjegli drasticne mjere kao sto je primjena instituta "foreclosure" i prisilna prodaja broda. U tom smjeru uobicajeno je da ti vjerovnici u zajednici s vlasnikom broda ili brodova opterecenih mortgageom, promijene menadzment kompanije, da sami preuzmu upravljanje brodom ili brodovima, da prihvate dodatna jamstva duznika po mortgageu i slicno.17

Prava duznika po mortgageu / The Right of the Debtor According to the Mortgage

Ugovorom o mortgageu odreduju se i prava druge ugovorne strane, duznika po mortgageu. Medutim, u nedostatku takvih ugovornih odredba, s vremenom su u engleskom pravu, u prvom redu na bazi sudske prakse, ustavnovljena i prava duznika radi njegove zastite od neopravdanih postupaka vjerovnika po mortgageu. S obzirom na evoluciju engleskog prava u odnosu prema mortgageu, kao najznacajnije duznikovo pravo za vrijeme opterecenja broda mortgageom istice se da on ostaje vlasnik broda. Kao ogranicenja toga vlasnistva za vrijeme opterecenja broda mortgageom javljaju se prava vjerovnika po mortgageu. S tim u vezi, u literaturi se isticu rijeci Lorda Mansfilda, izrecene pred kraj 18. st., da sve dok vjerovnik po mortgageu ne preuzme posjed nad brodom, duznik ostaje vlasnik broda prema cijelom svijetu ("against all the world"), na takav sto on snosi sve troskove za brod i jedini je ovlasten za profit.18

Duznik ima pravo sklapati ugovore o upotrebi broda, s tim sto ne smije pritom priciniti stetu vjerovniku mortgagea. Nije dopusteno neopravdano upletanje vjerovnika po mortgageu u redovito poslovanje duznika, to jest vlasnika broda. Tako, ako se vjerovnik pokusa mijesati u poslove zakljucivanja charterugovora, moze biti sprijecen i sudskim putem u zato predvidenom posebnom postupku, ili ako vjerovnik aktivno opstruira izvrsenje takvih ugovora, mogao bi biti odgovoran za naknadu stete i troskove koje je time uzrokovao duzniku.19 Dalje, duznik po mortgageu moze prodati brod drugoj osobi bez obzira na mortgage, s obzirom na to da je on i dalje njegov vlasnik. Medutim, mortgage ostaje na snazi, i novi vlasnik broda ne bi se mogao usprotiviti prisilnoj prodaji koju zatrazi vjerovnik po mortgageu. Jedino bi eventualni visak od dobivene cijene pritom prodajom pripao njemu kao novom vlasniku.

Posebno pravo duznika u engleskom pravu je pravo na oslobadanje od dospjelih obveza isplatom iznosa anuiteta i po isteku vremena odredenoga za njihovo placanje. Duznik u tom slucaju mora isplatiti cjelokupnu sumu koja je do tada dospjela po ugovoru o mortgageu kako bi se oslobodio obveza i sprijecio eventualnu prisilnu prodaju broda.

Ta mogucnost je u engleskom pravu poznata kao pravo "to redeem". To pravo za duznika i dalje postoji, cak iako je vjerovnik eventualno preuzeo drzavinu broda. Medutim, ono se vise ne moze obaviti nakon sto vjerovnik proda brod poradi namirenja mortgagea, ili ako uspjesno zavrsi postupak "foreclosure". Vjerovnik po mortgageu koji zlonamjerno odbije dopustiti duzniku osobodenje na temelju isplate i nastavi s akcijom prodaje broda, moze biti odgovoran za naknadu stete koju time pricini duzniku po mortgageu.20

AMERICKO PRAVO / American Law Mortgage u americkom pravu / Mortgage in American Law

Americko pravo slozen je pravni sistem ogleda se u postojanju saveznog zakonodavstva i pravnih sistema svake pojedine americke drzave, koji su vrlo cesto u materiji gradanskog i gospodarskog prava toliko medusobno razliciti da postoji potreba njihova medusobnog reguliranja primjenom kolizijskih norma. Takva situacija u pomorskom pravu kada je rijec o mortgageu i pomorskim privilegijama jos je zamrsenija zbog postojanja opcega pomorskog prava i prava mortgagea i pomorskih privilegija reguliranih pravom pojedinih americkih drzava. Takvi sukobi otklanjaju se specijalnim saveznim zakonodavstvom i presudama Vrhovnog suda SAD-a.

Terminoloski americko pravo sve vrste zaloga na brodu naziva liens. Mortgage na brodu naziva express lien (vidljivi zalog), a pomorske privilegije, privilegije na brodu implied liens (skriveni zalog). Americko pravo kao i englesko poznaje i possessory lien.21

Kako u Engleskoj, tako i u Americi, mortgage kao ugovorno zalozno pravo, to jest ugovor common lawa, tradicionalno je civilni ugovor. Takvo shvacanje dovelo je do toga da je sredinom 19. st. Vrhovni sud SAD-a presudio u slucaju "The Bogart" da mortgage na brodu nije pomorski ugovor. Rezultat toga bio je da sporovi u vezi s mortgageom nisu mogli biti pokrenuti, niti tuzbom in personam, niti tuzbom in rem i izvrseni kod pomorskih sudova u SAD-u. 22

Opce pomorsko pravo u Americi, koje se razvijalo pod utjecajem engleskoga common lawa, ali i pod utjecajem tradicije rimskoga prava, poznavalo je zalog za osiguranje bottomory i respondenti ugovora. Medutim, s obzirom da ti ugovori nisu ostajali na snazi ako brod ne bi uspjesno zavrsio putovanje, oni su imali ogranicenu upotrebu i polako su nestajali, jer, kako se u americkoj literaturi navodi, najvjerojatnije nema zivoga pomorskog pravnika koji je ikad vidio primjer bilo kojega od ta dva ugovora.23

Kao i u drugim pomorskim drzavama, i u SAD-u se osjecao nedostatak adekvatnoga pravnog instrumenta na osnovi kojega bi brodovlasnik mogao uzeti zajam na racun broda i da za njegovu naplatu brod sluzi kao valjano osiguranje. To je trebalo biti mjera koja bi ohrabrila privatno financiranje izgradnje brodova.

Krecuci se u tom smjeru, Americki je kongres 1920. godine donio Zakon kojim je uspostavljen upisani pomorski mortgage na brodu (Ship Mortgage Act 46.4.5.Code sects.911-954). Ta vrsta zakonskog mortgagea, poznata kao preferred mortgage ili preferred mortgage lien, uspostavlja se na cijelom brodu i po redoslijedu naplate dolazi nakon pomorskih privilegija koje u skladu s Maritime Lien Act-om iz 1920., cl. 46. spomenutog americkog kodeksa (971 - 975), ima takoder ''preferred'' tretman, sto bi znacilo da se radi o privilegiranim potrazivanjima s pravom prvenstvenog namirenja ispred mortgagea.24 Zakon predvida izvrsenje mortgagea postupkom in rem pred pomorskim sudovima. U literaturi se navodi da je donosenje tog zakona, vjerojatno, pospjesila zelja i potreba SAD-a da se oslobode trgovacki brodovi koje je federalna vlada nabavila za vrijeme Prvoga svjetskog rata.25

U pravnim krugovima iznijete su primjedbe da je Zakon neustavan, s obzirom na ustanovljenu sudsku praksu da mortgage na brodu nije pomorski ugovor. Vrhovni sud SAD-a odbio je prihvatiti prigovore te vrste i utvrdio je da su za mortgage na brodu mjerodavni federalni pomorski sudovi. Sto se tice navedenog slucaja "Bogart", sud je istaknuo da toj presudi treba dati znacenje da opce pomorsko pravo (common law) nije dopustalo izvrsenje in rem kod mortgagea na brodu.26 Tako je doneseni zakon iz 1920. godine postao temeljni oslonac financiranja americkoga pomorskog brodarstva, a neposredno nakon Drugoga svjetskog rata dopunjen je kako bi se omogucila njegova sira primjena.27

Zakon ipak ima neka znatna ogranicenja. Suglasno njemu, vjerovnik po mortgageu moze biti samo americki drzavljanin, a stranac se moze kvalificirati kao vjerovnik po mortgageu jedino ako svoj interes zastiti povjeravajuci to u tzv. trast americkom drzavljaninu.

Spomenuti Zakon primjenjuje se samo prema americkim brodovima. Sljedece ogranicenje odnosi se na shvacanje pojma broda. Naime, Zakon odreduje da se mortgage na brodu ne moze odnositi na tegljace, barze, maune i lucke brodove s manje od 25 registarskih tona.

Druga znacajna pravila koja zakonodavac postavlja vezano za mortgage bila bi:

a) mortgage se uspostavlja na cijelom brodu ukljucujuci i njegove pripatke, ali vlasnik koji ima nedjeljiv interes na brodu (karat ili sl.) moze taj interes staviti pod mortgage;

b) mortgageom se ne smije predvidjeti mogucnost vjerovnika da se odrekne svoga prvenstvenog statusa;

c) mortgageom se moze osigurati, po pravilu, samo pomorska imovina. Americko pravo dopusta da mortgage bude istovremeno stavljen na pomorsku i nepomorsku imovinu (imovinu duznika na kopnu), pod uvjetom da je unijeta klauzula koja vrsi podjelu izmedu pomorske i nepomorske imovine.

d) Zakon ne poznaje ogranicenja za kamate, koje se mogu slobodno ugovarati.28

Posebno je zanimljiva odredba americkog prava prema kojoj se vjerovniku po mortgageu daje pravo zatraziti od duznika prije uspostavljanja mortgagea pismenu obavijest o postojanju bilo kojega drugog pomorskog potrazivanja, odnosno zaloga ili bilo kojeg prethodnog mortgagea na tom brodu. Takoder, zakon daje pravo vjerovniku da od duznika zahtijeva kako bez njegove suglasnosti nece uspostavljati druga zalozna prava prema brodu.

Na kraju, zanimljivo je stajaliste americkog prava prema tzv. stran mortgage, tj. mortgageu koji je upisan u nekoj stranoj drzavi po pravu te drzave. Prema tom stajalistu mortgage moze biti priznat i izvrsen po americkom pravu, ali ce privilegirana potrazivanja biti priznata po americkom pravu i imat ce prvenstvo pred stranim mortgageom.29

ZAKLJUCAK / Conclusion

Drzave anglosaksonskog prava, i nakon donosenja medunarodnih konvencija u materiji brodske hipoteke (mortgagea), ne primjenjuju ni jednu od postojecih konvencija, vec pravo Engleske i Amerike, iako danas u ovoj oblasti imaju donesene pomorske zakone, izradeno na tradicijama common lawa, te se razvija i oblikuje neovisno i u osnovi na bazi sudske prakse. Medutim, zapaza se utjecaj engleskoga i americkog prava na prava nekih kontinentalnih drzava, jer je s vremenom doslo do izvjesne unifikacije ta dva instituta, to jest do prosirenja instituta klasicne hipoteke nekim elementima mortgagea na taj nacin sto su neke kontinentalne zemlje prihvatile sve ili neke od elemenata mortgagea, bilo izravno ili prihvacajuci odredene medunarodne konvencije. S druge strane, izislo se ususret vladajucem gledistu anglosaksonskog prava vezanoga za broj i vrste pomorskih privilegija. Sve to nalazi najvise odraza u posljednjoj donesenoj Medunarodnoj konvenciji o pomorskim privilegijima i hipoteci iz 1993. godine. Prema mortgageu duznik ima mogucnost deposesije, sto zadire u nacela kontinentalnog prava.

Uz sve specificnosti koje postoje u anglosaksonskom i kontinentalnom pravu, radi se i u jednom i u drugom pravnom sistemu o ugovornom zaloznom pravu, koja se, barem sto se osnovnih nacela tice, ne razlikuju od odgovarajucih instituta u civilnom pravu.

Footnote

1 Za podatke o ratificiranju Konvencije iz 1926. godine vidi: E. Pallua, "Hipoteka i privilegiji na brodu de lege ferende", Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 2 - 3, Zagreb, 1973, str. 209.

2 W. Tetley, Maritime Law and Claims, 1985, str. 541 (englesko pravo), str. 537 (kanadsko pravo), str. 558 (australijsko pravo), str. 583. (indijsko pravo), str. 606. (juznoafricko pravo).

3 O drzavama koje su potpisale ili ratificirale Konvenciju iz 1993. vidi: http://r0.unctad.org/ttl/docs-legal/unc-cml/status/Maritime%20Liens%20and%20Mortgages,1993.pdf.

4 Ch. Hill, Maritime Law, fourth edition, 1997, str. 25 - 28.

5 Ch. Hill, Maritime Law, fourth edition, 1997, str. 26.

6 U Zakonu iz 1894. godine relevantni clanci koji se odnose na "legal mortgage" su od cl. 31 - 46.

7 Datumom (i satom) upisa vjerovnik po mortgageu stjece pravo prvenstvene naplate nad drugim mortgageima, pa i ako duznik bankrotira. Vidi: Chorley & Giles', Shipping Law, eight edition, 1997, str. 61.

8 Ch. Hill, Shipping Law, eight edition, 1997, str. 27.

9 Chorley & Giles', Shipping Law, eight edition, 1997., str. 62. Pravo prvenstva ustanovljava se suglasno posebnoj uredbi, a navodi se da isti ucinak prema trecima ima i potvrda o postojonju mortgagea (certificate of mortgage) na taj nacin sto uvijek postoji obavijest o izdanom certifikatu koja je dostupna svakoj zainteresiranoj osobi.

10 Ch. Hill, Shipping Law, eight edition, 1997., str. 31. uporeduje taj dopunski ugovor "riderom" kao dopunskim dokumentom kojim se ugovaraju detalji kod ugovora o charteru broda.

11 Marine Insurance Act, http://www.jus.uio.no/lm/england.marine.insurance.act.1906/doc

12 Tako u slucaju The Basildon (1967) 2 Lloyd's Rep.134.

13 Naravno, ako je duznik iskoristio svoje pravo da isplati dugujuca potrazivanja, on je time ujedno sprijecio vjerovnika da pokrene postupak prijevremene dospjelosti duga.

14 Presude The Manor (1907) P 337, CA; The Myrto (1977) 2 Lloyd's Rep 243; presuda De Mattos v Gibson (1859) 4 De G J 276; Collins v Lamport (1864) 11 LT 497, The Innisfallen (1866) LP1 A and E 72, Iohnson v Royal Mail Steam Packet CO (1867) LR 3 CP 38, Keith v Burrows (1877) 2 App Cas 636, Cory Bros and Co v Stewart (1866) 2 TLR 508 CA, The Blanche (1888) 58 LT 592, The Fanchon (1880) 5 PD 173, The Celtic King (1894) P 175, The Heather Bell (1901) P 272, CA, Law Guarantee and Trust Society v Russian Bank for Foreign Trade (1905) 1 KB 815, CA, The Maror (1907) P 339, The Lord Strathcona (1925) P 143.

15 Ch. Hill, Shipping Law, eight edition, 1997., str. 39.

16 U slucaju The Clam C (1975) 1 Lloyd's Rep. 188, Visi sud je presudio da duznik po mortgageu ima pravo od prodajne cijene broda odbiti odredeni iznos zbog stete koju mu je nanio vjerovnik u vrijeme dok je iskoristavao brod. Njime, vjerovnik se nije pridrzavao standarda urednog brodara dok se brod nalazio u njegovu posjedu.

17 Jedan primjer preuzimanja akcije vjerovnika po mortgageu u korist svih zainteresiranih vidljiv je u slucaju Hobbs Savil &Co v The Vasilia (Owners), Alabran Bay Corp (1972) 1 Lloyds Rep 51 (42). Postupak su pokrenuli tuzitelji koji su bili vjerovnici po mortgageu, zbog propusta tuzenog brodovlasnika, preko izvrsnog suca, zahtijevajuci od njega da izvrsi placanje grckom zapovjedniku i posadi kako bi omogucio da oni napuste brod i budu repatrirani natrag u Grcku s obzirom na to da je posada nastavila zivjeti na brodu nakon sto je brod bio zaplijenjen. Prethodno je izdana naredba za valutaciju i prodaju broda, ali to je bilo zadrzano dok posada ne bude repatrirana. Brod je procijenjen na 41.000 funti, a ukupni zahtjev zapovjednika i posade iznosio je 17.000 funta. Prihvaceno je da se ako brod ne bi bio prodan, nitko ne moze namiriti, i u svjetlu toga bilo je jasno da je u opcem interesu da vjerovnici hipoteke predujme novac i isplate posadu, pa je to prihvaceno s njihove strane.

18 Ch. Hill, Shipping Law, eight edition, 1997., str. 33.

19 U slucaju The Heather Bell (1901) P.. 272, CA. Kada je duznik sklopio ugovor o charteru, vjerovnik po mortgageu je bio zaustavljen posebnim prigovorom da ne poduzima bilo sto prema brodu u suprotnosti s izvrsenjem ugovora o charteru.

20 Vidi Fletcher and Campbell v City Marine Finance (1968) 2 Lloyd's Rep 520. U ovom slucaju mortgage je uredno isplacivan do travnja 1967. godine kada je Fleatcher, koji je bio duznik po mortgageu, prestao placati. U vezi s tim, obavijesten je da ce vjerovnik mortgagea preuzeti brod u posjed i da ce brod biti osloboden samo pod uvjetom placanja svih dugujucih iznosa. Agent Fleatcherov je taj iznos ponudio platiti. Medutim, vjerovnik je odbio i prodao je brod. Fletcher ga je tuzio pozivajuci se na pravo "to redeem", i tuzba je prihvacena jer se smatralo da je vjerovnik povrijedio duznikova prava iz mortgagea.

21 Za zalozna prava u americkom pravu vidi: Gilmore & Black, The Law of Admirality, second edition, The Fobdation Press, 1975., glava IX "Maritime liens and ship mortgages", str. 586-817. i F. Maraist, Admirality, second edition, Minnesota, 1987., glava V "Liens on maritime property", str. 81-105.

22 Ovakva presuda donijeta je u slucaju Bogart v. The John Oay, 58 US (17 How) 399, 15 L. Ed. 95 (1854). Presudeno je da mortgage na brodu nije pomorski ugovor.

23 Gilmore & Black, The Law of Admirality, second edition, The Fondation Press, 1975, str. 632.

24 Opsirnije: W.Tetley, nav. djelo, 1985, str. 151, 515. i 619.

25 F. Maraist, nav. djelo, str. 84.

26 Presuda u slucaju Detroit Trust CO.V: The Thomas Barlum, 293. U.S.:21,55 S.Ct.31,79 L.Ed.176 (1934).

27 Dopunom iz 1954. godine uvedeno je priznavanje i mortgagea stranih zastava (na izvjestan nacin parafraziran je cl. 1. Konvencije iz 1926. godine), a opet s istim ciljem kao i poslije Prvoga svjetskog rata, radi rasprodaje viska tonaze. Vidi: Gilmore & Black, nav.djelo, str. 698.

28 F. Maraist, Admirality, second edition, Minnesota, 1987, str. 86.

29 F. Maraist, nav. djelo, str. 89.

References

LITERATURA / References

1. I. Grabovac, Hrvatko pomorsko pravo i medunarodne konvencije, Knjizevni krug, Split, 1995.

2. D. Pavic, Pomorsko imovinsko pravo, Knjizevni krug Split, 2006.

3. W. Tetley, Maritime Law and Claims, London, 1985

4. Ch. Hill, Maritime Law, fourth edition, 1997

5. Chorley & Giles', Shipping Law, eight edition, 1997

6. Gilmore & Black, The Law of Admirality, second edition, The Fobdation Press, 1975

7. Fr. Maraist, Admirality, second edition, Minnesota, 1987

8. E. Pallua, Hipoteka i privilegiji na brodu de lege ferende, Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu, 2 - 3, Zagreb,1973.

9. J. Nikcevic Grdinic, Zalozna prava na brodu, Kotor, 2007.

Rukopis primljen: 4. 9. 2008.