PRILOG POZNAVANJU KOROVSKE FLORE USIJEVA KROMPIRA U OKOLINI PLJEVALJA2/THE CONTRIBUTION TO THE KNOWLEDGE OF POTATO CROP FLORA NEAR PLJEVLJA

Headnote

Izvod

U radu su prezentovani trogodisnji rezultati (1998-2000) proucavanja korovske sinuzije krompira, u Vnilji - okolina Pljevalja, na zemljistu aluvijalno-dcluvijalnog tipa. Proucavanje zakorovljenosti obavljeno je tri puta u toku vegetacionog perioda krompira: prvo, 10 dana prije cvjetanja krompira, drugo, u fazi punog cvjetanja i trece, na kraju vegetacijskog perioda krompira. Dobijeni podaci o vrstama i broju korova na proucavanim varijantama (K^sub a^- apsolutna kontrola i K^sub m^- varijanta sa mehanickom obradom) iskazani su kao prosjcci za svako ocjcnjivanje i za svaku godinu oglcda poscbno, i kao takvi uzeti za dalje razmatranje i analizu.

Kljucne rijeci: krompir, korovi.

Abstract

This work presents the results of 3 years long investigation of weed potato sinuzia in Vrulja- near Pljevlja, on aluvio-deluvial type of soil. Investigation of weed presence was done 3 times during the vegetation season the first one - 10 days before potato flowering, the second one - in the phase of full flowering, and the third on the end of flowering period of potato. Results about species and the number of weeds on studied variants (K^sub a^ - absolute control and K^sub m^ - variant with mechanical cultivation), are presented for each marking and for each year of experiment by own, and in that shape are considered in further observation and analyzing.

Key words: potato, weeds.

UVOD

Vodeni pravilom da poznavanje floristickog sastava i grade, sezonske di nam ike i bioloskog spcktra korovskc siniizije usijcva, kao i promjena koje nastaju u zavisnosti od agroekoloskih faktora sredine imaju veliki znacaj za izbor nac'ina i vremcna suzbijanja korova (Kojic, Sinzar, 1968; Sinzar et al., 1992; Misovic et al., 1992), 1998. godine smo zap°Celi detaljna procavanja korovskc flore krompira na podrucju kontinentalnog dijela Crne Gore. U ovom radii su predstavljeni rezultati taksononiske analize korovske flore usijeva u okolini Pljevalja (Vrulja) i njen bioloski spektar. Ogled je vrSen na povrsinama netretiranim herbicidima, tj. na apsolutnoj kontroli i mehanickoj obradi. Sezonska dinamika, kao vazan parametar herboloskih istrazivanja posluzice kao predmct neke buduce publikacije.

MATERUAL 1 METODE

Poljski ogled je izveden u potpuno slucajnom blok sistcmu u 5 ponavljanja. PovrSina elementarne parcele iznosila je 25 nr. Predusjcv krompiru u 1998. goditii je bio prirodni travnjak, dok je u 1999. i 2000. krompir ttzgajan u ponovJjenoj sjetvi. Proucavanja korovske sinuzije u krompiru obavljena su u uslovinia odsustva herbicida, primjenom sljedecih varijami:

Ka- apsolutna konnola, koja nije iretirana herbicidima, a nije m obradivana i

K.m- varijanta sa mehanickom obradom, koja takode nije tretirana sa herbicidima, a obrada (ogrtanje) je vrsena nakon prve ocjene zakorovljcnosti.

Osnovna obrada zemljista sa dubrenjem u sve tri godine vrSena je sa proljeca na dubini od 30 cm, a predsjetvena priprema (tanjira£a, drljaca) nedelju dana prije sadnje. Dubrenje zemljiSta je svake godine vrseno mineralnim dubrivom (NPK 15:15:15) u kolicini od 1000 kg/ha ili prera£unato u Cistim hranivima ukupno 450 kg/ha, od cega je 150 kg N, 150 kg P205 i 150 kg K20. Prihranjivanjc krompira svake godine obavljeno je sa KAN-om (25%) neposredno pred ogrtanje krompira u kolicini od 250 kg/ha, tako da je ukupna norma dubriva iznosila N 212,5; P2Os 150; K30 150 kg/ha.

U toku usjeva vrsena je blagovrcmena zastita usjeva od prouzrokovaca bolcsti. Ocjena zakorovljcnosti je radena po metodi kvalitativno-kvantitativnog odredivanja, u stalnim kvadratima povrSine lm:, tri puta u toku vegctacijskog perioda krompira i to: prva, 30 dana nakon trctiranja zemljiSta, tj. 10 dana nakon tretiranja biljke (29. 06. 1998, 17. 06. 1999 i 10. 06. 2000), druga, mjesec dana nakon prve (29. 07. 1998, 17. 07. 1999 i 10. 07. 2000) i treca, nckoliko dana nakon vadenja krompira (22. 09. 1998, 14. 09. 1999 i 02. 09. 2000).

U dcterminaciji korovskih vrsta koriStcna su djela sljedecih autora: Rolilena (1945), Deyl (1964), Domac (1973), Saric (1991), Kojic & Janjic (1994), a terminologija je uskladena sa Tut in et al. (1964-1980, 1991), Osnovna podijcla zivotnih formi po Raunkijeru jc uzeta od EUenberg (1974). Analizom uzorka su odrcdcni brojna zastupljenost korova i njihova svjeza masa.

Agroekoloski uslovi

Podrucje Vrulje pripada brdsko-planinskom dijelu sjevernc Cine Gore i nalazi se na visini od oko 900 m. Klimatski uslovi odgovaraju izmjenjenim umjereno-kontincntalnim, sa srednjom godisnjom remperaurom od 6,7 "C i godisjnom kolicinom padavina od 827 1/nr. Detaljniji podaci o tempera turn im uslovima, kolicini padavina dati su u tabelama 1 i 2.

Pedoloski supstrat je aluvijalno-deluvijaini, po tcksturnoj klasifikaciji spada u katcgoriju pjeskovitih ilovaca, ima dobiii propustljivost i slabiju retenciju vode. Sadrzaj humusa sa dubinom opada od 3,5 u povrsinskom sloju do 1,7% u sloju do 60 cm dubine. pH je kisjclc reakcije (5,7-6,5). Zemljiste je nedovoljno snadbjeveno clcmcntima biljne islirane, fosforom na prvoni mjestu.. Znaci po svojim osobinama supstrat ne pruza optimalne uslove za gajenjc poljoprivrcdnih kultura i postizanjc prinosa bez obiinijeg dubrenja i navodnjavanja LI uslovima deficita padavina u vegetacionom periodu. Po produktivnoj vrijednosti zemljiste je osrednjih proizvodnih osobina.

REZULTATIDISLUSIJA

Taxonomskom analizom rezultata trogodisnjeg istrazivanja korovske sinuzije usjeva krompira (tab. 3) utvrdeno je prisustvo 51 korovske vrste, odnosno 46 taksona nivoa roda i 23 porodice. Medu porodicama po brojnosti sa vrstama se isticu: Asteraceoe (8), Lamiaceae (5), Poaceae, Fabaceae i Polygouaceae (4), Scrophulariaceae (3). Sa jednom vrstom prisutno je 11 porodica, odnosno 42 roda. Rodovi: Trifolium, Plantago, Polygonum, Centaurea i Euphorbia su prezentni sa dvije vrste.

Brojna zastupljenost korovskih vrsta prikazana je u tabeli 4. Rezultati istrazivanja pokazaju da postoje razlike, kako u odnosu na proucavanu godinu, tako i u odnosu na fenofazu krompira u kojoj je ocjenjivanje vrseno. Broj korovskih vrsta, narocito visegodisnjih, povecava se u svim proucavanim godinama, iduci ka jeseni. Nasuprot tome, njihova zastupljenost se iz godine u godinu osjetno smanjivala. Toje i razumljivo s obzirom da je prirodni travnjak bio predusjev krompira u prvoj godini istrazivanja, i da je njegovim preoravanjem dobijena povrsina na kojoj su izvedeni ogledi.

Rezultati o prosjecnom broju jedinki korova u trogodisnjem periodu (1998-2000) prikazani su u tabeli 5. Dominantan skup (vrste koje ucestvuju sa viise od 3 jedinke po m) iine: Convolvulus arvensis, Anlhemis arvensis. Galeopsis tetrahit, Bilderdickya convolvulus, Sinapis arvensis, Chenopodium album i Fumaria officinalis, dok se sve ostale vrste srecu na malom broju snimaka i sa malim broj em primjeraka.

Dalje, uporedujuci brojnu zastupljenost individua iste vrste na apsolutnoj kontroli (K;|) i varijanti sa mehaniekom obradom (M0), ustanovljeno je, §to je i razumljivo, njihovo vece prisustvo na Ka (graf. 1). Broj korovskih jedinki se, takodc, smanjivao u svakoj narednoj istarzivackoj godini. Medutim, primijenjene mehanicke mjere njege ispoljile su veoma mali uticaj na zakorovljenost krompira u ovom regionu. Razlog za to nalazi se u njihovom kracem vremenskom dejstvu na korove, pa se korovska zajednica brzo obnavlja nicanjem novih korova, ali i u povecanom uce§cu visegodisnjih vrsta korova, medu kojima je znacajan broj livadskih korova.

Slicne tendencijc ustanovljene su i injcrcnjcm svjeze biomase korova. Rezullati mjercnja svjeze masc korova na apsolutnoj kontroli imali su vece vrijednosti u poredcnju sa istim na varijanti sa mehanic'kom obradom. lako ukupna biomasa korova ima tendencijii opadanja, specificne klimatske okolnosti koje su obiljezile 1999. godinu uticale su da izmjerene vrijediiosti za ovaj pararnetar budu vece u odnosu na predhodmi godinu (graf. 2).

BioloSki spektar korovske sinuzije krompira u okolini Pljevalja (graf. 3) ukazuje na dominaciju jednogodismjih vrsta (28 njih ili 54.9%), kako po njihovom broju tako i po broju njihovih jedinki. Znaino uccscc u spektru imale su i visegodisnje vrste hemikriptofita (17 ili 33.3%) i geofita (6 ili 11,8%). U poredenju sa nizijskim regionima, odlika brdskih i jeste povecano ucesce visegodisnjih formi (Sinzar et al., 1994, Jovovic ct a!., 2000). Opadanje njihove zastupljcnosti kroz godine istrazivanja moze sc pripisati primijenjenim agrotehnickim mjeruma (osnovna i prcdsjctvcna obrada zcmljista i primijenjene mjere njege).

Trogodisnjim proueavanjima korovske sinuzije krompira u Vrulji ustanovljcna je pravilnosl porasta broja korovskih vrsta i njihovih jedinki iduci ka kraju vegetacionog perioda krompira, a §to je posljedica fenologije korovskih vrsta i smanjenje kompeticijske moci kulturnc biljke (krompira).

Floristi£ka analiza korovske sinuzije krompira

U prvoj godini istrazivanja (1998.) registrovano je 48 korovskih vrsta, a dominantan skup (vrste zastupljenc sa 3 ili vise jedinki po m2) predstavljcn jc sa njih 8 (graf. 4). Po broju jedinki/nr isticalc su se: Convolvulus i Anthemis. Jak peeat sinuziji je dao Equisetum arvense koji sc u narednoj godini gubi iz grupe dominantnih, a u 2000. godini nestaje iz sinuzije.

U 1999. u sinuziji sc javlja Lathyrus luberosus, a iz istc sc gube: Erodium cicutarium, Potenlilla replans, Galinsoga parviflora. Galium mollugo, Matricaria chamomilla, Lolium peretme, Mentha longifolia i Poa trivia/is

Iz skupa dominantnih vrsta (7), istupaju Anthemis. Agropyron i Equisetum, a prikljutSuju mu se Viola i Bilderdickya. Convolvulus i dalje ostaje na prvom mjestu po brojnosti individua, medutim ona u poredenju sa prvom godinom istrazivanja vidno opada. (graf. 5)

U 2000. godini u sinuziji sc po prvi put javljaju Anthirhinum orontium i Atriplex patula, a pored gore nabrojanih iscezavaju: Equiseium arvense, Scleranthus annus, Plantago lanceolata, P media, Achillea millefolium, Daucus carota, Centaurea cyanus, C. scabiosa, Euphorbia cyparissias, Lamium amphlplexicaule, Potentilla replans, Matricaria chamomiUa, Solatium nigrum, Anagalis arvensis, Capsella bursa pastoris, Polygonum persicaria, Salvia verticillata, Anchusa arvensis, Galium mollugo i Lathyrus tuberosus. Dominantan skup vrsta biva predstavljen sa: Convolvulus arvensis, Chenopodium album i Fumaria officinalis, (graf. 6)

ZAKLJUCCI:

1. U trogodisnjem pcriodu (1998-2000) u korovskoj sinuziji krompira u agrockoloskim usiovima Vrulje (okolina Pljevalja) evideiitirana je 51 korovska vrsta, odn. 46 taksona nivoa roda i 23 porodicc.

2. Sastav sinuzije i zastupljcnost vrsta u okviru nje promjenjiv je po godinama istrazivanja i ocijenama (broj vrsta po godinama opada a po ocijenama raste).

3. Dominantan skup, dobijen sumiranjem podataka trogodisnjeg pracenja sinuzije, sadinjen je od: Convolvulus arvensis. Anthemis arvensis, Galeopsis tetrahil, Rilderdickya convolvulus. Sinapis arvensis, Chenopodium i Fumaria officinalis.

4. Uporedujuci apsolutnu kontrolu i varijantu sa mchanickom obradom primjerno je da je brojna zastupljenost jedinki i njihova biomasa veca na K, nego na M.

5. U bioloSkom spektru korovske siiuizjje krompira ovog rcgiona dominira lerofitska forma, ali znatan ndio imaju H i G forme. To se, medutim, i kroz niz drugih istrazivanja pokazalo kao odlika zivotnog spektra korovskih zajednica brdskih regiona, Usljed efikasne primjene agrotchnickih mjera brojnost viSegodisnjih formi u vremenu opada.

Sidebar

THE CONTRIBUTION TO THE KNOWLEDGE OF POTATO CROP FLORA NEAR PLJEVUA

by

Danijeta Stesevic, Zoran Jovovic

Ftaculty of Sciences, Department of Biology - Podgorica

Biotechnical Institute - Podgorica

Summary

During the period 1998-2000. we carried the floristic investigation of potato weed sinuzia in Vrulja, near Pljevlja, on aluvio-deluvial soil type. Investigation of weed presence was done 3 times during rhc vegetation season the first one- 10 days before potato flowering, the second one- in the phase of full flowering, and the third on the end of flowering period of potato. Results about species and the number of weeds on studied variants (Ka- absolute control and Km- variant with mechanical cultivation), are presented for each marking and for each year of experiment by own, and in that shape are considered in further observation and analyzing.

The weed sinuzia consists of 51 weed species. Summarizing results of 3 years long investigation we formed dominant weed group species: Convolvulus arvensis, Anthemis arvensis, Galeopsis tetrahit, Bilderdickya convolvulus, Sinapis arvensis, Chenopodium, Fumaria officinalis. Composition of sinuzia and the species presence in it changed by years of investigation and marks, (by years number of species is decreasing and by marks is increasing), Comparing the presence of individuals of specific species and their biomass on Ka and Mo we notice that their values are higher on Ka than on Mo, Biological spectrum shows the tcrophyitic character, but the important part of spectrum belongs to gcophytic and hemicriptopliylic form. Because of application of agrotechnique the number of two last mentioned forms is decreasing by years of investigation.

Footnote

2 Rad je saopSten na VII Simpozijumu o Flori jugoisvocne Srbijc i susjednih podrucja, Dimitrovgrad 6-9. juna 2002. godine.

References

LITERATURA

Deyl, M. (1964): Plcvele poli a zahrad, Nakladatelstvi Cekoslovenske Akademie ved, Prag.

Doniac, R. (1973): Mala flora Hrvatske i susjednih podmcja, Skolska knjiga Zagreb.

Ellenberg, H. (1974): Zeigewerte der Gefaesspflanzen Mitteleuropa, Scripts geobotanica IX, Verlag Erich Goltze, KG, Goethingen

Kojic, M, & Janjic, V. (1994).: Osnovi herbologije, "Nauka, Beograd.

Kojic, M. & Sinzar, B. (1968): Znacaj floristickih i vegelacijskih istrazivanja korovske vcgctacije za racionalnu primjenu herbicida, Dokumentacija ze tehniku i lehnologiju u poljoprivredi. Sveska 5, sep.40.

Jovovic, Z., Biberdzic, M., Spalevic, V Mitrovic, D. (2000): Uticaj nekih herbicida i njihovih kombinacija na korove i prinos sjemenskog krompira, Arhiv za poljoprivredne nauke, Vol. 61, No 215, 239-254, Bcograd.

Misovic, M., Sinzar, B., Brocic, Z., SuSic, S. (1992): Zakorovljenost i mogucnost suzbijanja korova u usijevu krompira, Jugoslovensko savetovanje "Uslovi, mogucnosti proizvodnje, prerade i trzista krompira", Zbornik radova, 71-80, Guca.

Sinzar, B., Stefanovic, L., Zivanovic, M. (1992): Korovske zajednice i faktori sredinc. Cetvrti kongres o korovima, Zbornik radova , 18-36, Banja Koviljaca.

Sinzar, B., MiSovic, M., Brocic, Z. (1994): Korovska vegetacija useva krompira u jugozapadnoj Srbiji, Acta herbologica, vol. 3, No 2, 25-36.

Rohtena, J. (1941-1942): Conspectus Florae Montenegrinae, Preslia 20-21.

Turin, T.G., Heywood, V., Burges, N.A., Moore, D.M., Valentine, D.H., Walters, S.M.& Webb, D.A. (1964-1980): Flora Europaea 1-5. Cambridge.

Turin, T.G., Heywood, V., Burges, N.A., Moore, D.M., Valentine, D.H., Walters, S.M.& Webb, D.A. (1993): Flora Europaea 1. Cambridge.

Saric, T. (1991).: Atlas korova, Svjetlost, Sarajevo,