PRINOS I RANDMAN MESA JAGNJADI SJENICKE PRAMENKE/YIELD AND DRESSING PERCENTAGE OF LAMB MEAT OF SJENICKA PRAMENKA

Headnote

Izvod

U radii su prikazani rezuitati proucavanja klaniCnih osobina prinos : randman trupova starije jagnjadi sjenicke pramenke gajene na pasi, zatim prinos pvatecih proizvoda klanja te kalo klanja i hladenja. Proucavanje je obavljeno na 8 trupova muSke i 8 trupova zenske jagnjadi. Svi utvrdeni parametri dati su u tabelarnitn pregledima u apsolutnim i relativnim vrijednostima.

Kljiicno rijeci: starija jagnjad, klanje, prinos i randman trupova, prated proizvodi.

Abstract

The results of investigation of slaughter traits - yield and dressing percentage of carcasses, by-products of slaughtering, slaughter and chilling shrinkage of older lambs of sjenicka pramenka reared on the pasture, are presented in the paper. Investigation was done on 8 carcasses of male lambs and 8 carcasses of female lambs.

Key words: older lambs, slaughtering, yield and dressing percentage of carcass, by-products.

UVOD

Ovtarstvo u Cmoj Gori ima veoma dugu tradiciju. Karakterise ekstenzivnim gajenjem ovaca, uglavnom trojnog pravca proizvodnje - meso, mlijeko i vuna. U ukupnoj populaciji ovaca dominira pramenka sa vise sojeva (pivski, sjenicki, Ijaba, bardoka i zetska zuja) U znatnoj mjeri zastupljeni su i melezi lokalnih sojeva pramenke sa nekom od plemenilih rasa, kao sto je virtemberg. SjeniCka pramenka, o kojoj je ovdje rijec, jedan je od krupnijih sojeva pramenke. a po zna&iju koji ima u oviarslvu Crne Gore, doJazi odmab iza pivske pramenke.

U postojecem sistemu ovcarske proizvodnje u Crnoj Gori. meso je proizvod sa najvecim ucescem u prihodu koji se ostvaruje » ovoj grani stofiarstva. I sa stanovista ishrane ljudi, ovCije meso, a posebno jagnjece, predstavlja vrijednu namimicu. Sluzi kao izvor bioloSki visokovrijednih bjelancevina, vitamins i mineralnih materija. Stoga su prinos i randman mesa na IiTiiji klanja, va/.ni parametri kvalileta pri klanju stoke.

Proucavanjem prinosa mesa jagnjadi razlicitih sojeva pramenke i njihovih meleza. u razlicitim fazama porasta i pri razlicitim sistemima gajenja bavili su se: Ceranic i Filipovic (1963); Simijonovic (1983), Zujovic i sar. 1989, Ljumovic i sar. (1979), Adzic i sar. (1990), Markovic (1993), Zujovic i sar. (2004) i dr.

Imajuci u vidu znafiaj jagnjeceg mesa, kao glavnog proizvoda ovcarstva, cilj ovog rada je prou£avanje klanicnih osobina: prinosa i randmana trupova i pralecih proizvoda klanja starije jagnjadi sjenickog soja pramenke gajenih na planinskoj ispasi.

MATERIJAL I METODE RADA

U istrazivanjima su koriscena starija jagnjad sjenifikog soja pramenke (oko 7 mjeseci) gajena na pasi. Iz stada privatnog odgajivaCa sa podrucja Korita n opstini Bijelo Polje, koji gaji oko 150 proizvodnih grla i oko 200 jagnjadi, slucajnim izborum odabrano je 16 jagnjadi /a klanje (8 muskih i 8 /en.skili). Prosjecni uzrast jagnjadi pri klanju bio je izmedu sedam i osam mjeseci.

Klanje je obavljeno u industrijskoj klanici mesne industrije "Mesopromet" u Bijelom Polju.

Tokom klanja i obrade trupova na liniji klanja evidentirani su sljedeci parametri:

* masa jagnjadi prije klanja;

* masa toplih obradenih trupova;

* masa jestivih pratecih proizvoda;

* masa nejestivih proizvoda i koze,

* masa praznih crijeva, sirista i buraga;

* masa obradenih ohladenih trupova sa i bez iznutrica.

Masa jagnjadi prije klanja, masa toplih i hladnih trupova mjerena je na decimalnoj vagi, a masa ostalih dijelova na elektronskoj irgovackoj vagi.

Iz odnosa mase jagnjadi neposredno pred kJanje i mase toplih trupova, zatim mase ohladenih trupova sa iznutricama i mase ohladenih trupova bez iznutrica utvrdene su vrijednosti randmana (Rl, R2 i R3).

Pored prinosa trupova, utvrdeno je i apsolutno i relativno uce§ce pratecih (uzgrednih) proizvoda klanja i kala klanja.

Statistifikom obradom podataka izracunati su osnovni parametri deskriptivne statistike (srednja vrijednost, standardna devijacija, koeficijent vaiijacije i raspon variranja). Tesliranje statistifcke znaCajnosti razlika srednjih vrijednosti dviju posmatranih grupa (mu§ka i zenska jagnjad) vrseno je I lestom.

REZULTATI ISTRAZIVANJA I DISKUSIJA

1. Prtnos i landman jagnjecih trupova

Prosjecna masa muSke jagnjadi neposredno pred klanje (tabela 1), iznosila je 39,11 kg, a zenske 36,57 kg, sa znatno izrazenijim unutargrupnim variranjem u muske (CV - 12,68%), nego u zenske jagnjadi (CV 8.03"/«). Razlika izmedu srednjih vrijednosti od 2,54 kg bila je statistiCki ?.na£ajna (P<0,01).

Za razliku od mase jagnjadi prije klanja, masa toplih trupova po poiovima bila je dosta ujednacena i ona je za musku jagnjad iznosila 21,56 kg, a zensku 21.51 kg. Skoroje identicna situacija u pogledu razlika izmedu polova i sa masom ohladenog trupa sa iznutricama (20,72 i 20,62 kg), kao i masom ohladenog trupa bez iznutrica (17,02 i 16.61 kg).

Vrijednosti randmana (RI. R2 i R3) znatno su povoljnije u zenske nego u muske jagnjadi. Te razlike u korist Zenske jagnjadi iznosile su 3,44 % za tople obradene irupove. zatim 3,31 % za ohladene trupove sa iznutricama i 1,65 % za ohladene trupove bez iznutrica. Slikovitiji prikaz odnosa randmana po poiovima dat i u grafikonu 1.

Sve razlike izmedu prosjecnih vrijednosti randmana bile su statisticki znacajne (P< 0.01). Pri mjerenju obradenih toplih i hladnih trupova sa iznutricama (sree. pluca. jetra, slezina, bubrezi, masno tkivo i maramica) u obracun je uzimana i glava.

Kalo hladenja (% od mase toplih trupova) u oba pola jagnjadi iznosilo je u prosjeku izmedu 0,8 i 0,9 kg odnosno oko 4% od ukupne mase toplog trupa, s tim da je nesto vece u trupova zenske jagnjadi, ali te razlike nijcsu znacajne. Za sve ispitivane osobine utvrdeno je vece variranje podataka oko srednje vrijednosti u muSke u odnosu na zensku jagnjad, na Sto upucuju i vrijednosti standardne devijacije i koeficijenta varijacije.

Relativno je mali broj autora do sada proucavao randmane mesa starije jagnjadi sjenicke pramcnke. Randman mesa muskc jagnjadi sjeni£ke pramcnke (41,85%) u proucavanjima Trajica i Obradovica (1956), nizi je od vrijednosti randmana utvrdenog u naSim istrazivanjima, dok su njihovi rezultati za zensku jagnjad (47,86%) veci od nasili. Do priblizno istih vrijednosti randmana doSli sn Palian i sar. (1967) za nieleze sjenicke pramenke sa virtembergom, zatim Ljumovic i sar. (1979) za jagnjad pivske pramenke (44,10%), Zujovic i Josipovic (1979) za neodlu£enu (43,79%) i odluienu jagnjad (47,48%).

Nize vrijednosti randmana utvrdio je Markovic (1993) za jagnjad pivske pramenke i meleze pivske pramenke i virtemberga. Do neSto vecih vrijednosti randmana doSli su Tahirovic i MaSnic" (1979) za jagnjad domace pramenke gajene u intenzivnom tovu. zatim Zujovic" i sar. (1989) za jagnjad merinizirane cigaje, kao i Zujovic i sar. (2004) za meleze pirotske pramenke i virtemberga (Merinolandschaf) rase.

Na osnovu dobijenih rezuhata moze se zakljufciti da su vrijednosti randmana jagnjecih trupova relativno povoljne. Ovdje treba imati u vidu da je duzi niz godina na Sirem podrucju gajenja sjenifike pramenke vrseno njeno oplemenjivanje ukrStanjem sa virtemberskom rasom. To je rezultiralo poboljsanjem njenih tovnih sposobnosti, pa time i randmana. Povoljniji randmani zenske jagnjadi su °Cekivani i posljedica su, prije svega, manjeg udesca pratecih proizvoda klanja (rogovi, bijeli bubrezi i otpadak).

2. Prateci proizvodi klanja

Pratece proizvode klanja cine jestivi i nejestivi proizvodi i koza. U jestive pratece proizvode klanja spadaju: burag. crijeva ; bijeli bubrezi. Burag i tanka crijeva mjereni su bez sadrzaja, tj. prazni. Nejestive pratece proizvode klanja Cine: noge, rogovi, otpadak (siriste, dusnik, polni organ, debelo crijevo).

U tabeli 2. prikazani su osnovni statistieki parametri za udio ovih proizvoda u ukupnoj masi zaklanog grla, kao i njihovo ukupno procentualno uceSce.

Prosjecno u£e5ce buraga i tankih crijeva nije se bitnije razlikovalo po polovima, dok je ukupni prinos jestivih prate6ih proizvoda klanja u muske jagnjadi, zbog udesca bijelih bubrega, bio znatno veci (1,83 kg ili 4,68%) nego u zenskih (1,14 kg ili 3,11%) i te razlike su statisticki znacajne (P<0,05).

Nejestivi pratedi proizvodi klanja (noge, rogovi i otpadak) Cinili su 3,91 kg ili 8,83% ukupne mase muSke i 3,19 kg ili 8,67% ukupne mase zenske jagnjadi (tabela 3).

Prosjecno u£e§ce koze u masi jagnjadi pred klanje kretalo se izmedu 10 i 11%, a ucesce kala klanja, koga Sine razni gubici pri klanju, kao Sto su krv, burazni i crijevni sadrzaj i drugi sitni otpaci, kretalo se izmedu 18 i 19%. Prosjecne vrijednosli svih nejestivih pratecih proizvoda klanja, kao i koze i kala klanja, i u apsolutnim i relativnom vrijednostima, nijesu se po polovima bitnije razlikovale.

Uvidom u podatke iz literature moze se uociti da je relativno malo istrazivaCa ispitivalo prinos uzgrednih proizvoda pri klanju jagnjadi. I u prikazivanju dobijenih rezultata pojedini autori na razlicite na£ine grupiSu pratece proizvode klanja tako da je medusobno poredenje dosta ograniceno.

Nasi su rezultati u granicama onih koje navode Josipovic i Zujovic (1979), Adzic i sar. (1990) i Markovic (1993). Nesto nize ufiesce pratecih proizvoda klanja navode Trajic i Obradovic (1956), Zujovic i sar. (1989) i Mekic i sar. (2003).

ZAKLJUCAK

Ispitivanjem prinosa i randrnana mesa, kao i prinosa pratecih proizvoda klanja jagnjadi utvrdeno je da:

* Starija jagnjad sjenicke pramenke gajena na pasi imaju dobre randmane ohladenog trupa sa i bez iznutrica, s tim da su u uzrastu od oko 7 mjeseci znatno povoljniji randmani zenske jagnjadi.

* Ucesce pratecih proizvoda klanja znacajno je manje u zenske jagnjadi, sto direktno utiCe na njihove povoljnije randmane trupova sa i bez iznutrica.

* Ucesce koze i kala klanja nije se bitnije razlikovalo po polovima i u skladu je sa litetaiurnim podacima.

Sidebar

YIELD AND DRESSING PERCENTAGE OF LAMBMEA T OF SJENICKA PRAMENKA

by

Markovic Bozidarka', N. Adzii', M. Markovic, Mirjana Knezevic1

1 Biotehnidki instil ut Podgorica

2 Ministarstvo poljoprivrede, sumarstva i vodoprivrede Crne Gore

Summary

Investigation was performed on older lambs (7 - 8 months age) of sjenicka pramenka raised on pasture. Randomly, 8 lambs of each sex were chosen from the flock consisted of 200 lambs. By slaughtering of the lambs, it was determined that:

* Average body weight of male lambs before slaughtering was 39,11 kg and female 36,57 kg;

* Yield of chilled carcasses with offal of male and female lambs was 20,72 and 20,62 kg, respectively, while yield of chilled carcasses without offal was 17,02 and 16,61 kg respectively;

* Dressing percentage of chilled carcasses with offal of male and female lambs was 52,97 and 56,28%, dressing percentage of cold carcasses widiout offal was 43,70 and 45,35% respectively.

The results show that yield of edible by-products of slaughtering (rumen, intestines and testicles) in total pre-slaughter live weight of the animals was 1,83 for male and 1,14 kg for female lambs, respectively.

Total yield of inedible products of slaughtering (legs, horns, rests) was 8,83 and 8,67 kg, and average yield of skin was 4,29 and 4,17 kg for male and female lambs, respectively.

Generally, the dressing percentage of meat of older lambs of sjenicka pramenka is satisfied, especially in case of female lambs.

References

LITERATI! RA

Adzic N., Markovic M., Dedeic B., Josipovid S. (1990): Uticaj ukrstanja pivske pramenke sa virtemberskom ovcom (Merinolandschaf) na prinos i neke osobine mesa jagnjadi. Poljoprivreda i sumarstvo, XXXVI, 1-2, Titograd.

Markovic M. (1993): Uticaj ukrstanja pivske pramenke sa virtemberskom rasom na tovne sposobnosti, prinos i osobine mesa jagnjadi. Magistarski rad, Booerad.

Mekic C, Grubic G.. Peric V. (2003): The influence of non-degradable protein in diet on the yield of edible and inedible slaughtering products in fattening lambs. Biotechnology in animal husbandry. Vol. 19, No. 5-6.

Ljumovic M., Adzic N., Vukcevic Danica, (1979): Efikasnost razliCitih sistema tova jagnjadi na planinskim paSnjacima. Savjetovanje o problemima st°Carstva brdsko-planinskog podrucja Jugoslavije. Moslar.

Palian B., Maksimovic" D., Vukovic Slavka, Copic Ljubica, Jovanovic D. (1967): Izucavanje uticaja pasmine ovna u intenzivnom tovu jagnjadi. Stocarstvo, 11-12.

Tahirovic N., MaSnic H. (1979): Rezultati tova muske jagnjadi domade pramenke kori§6enjem koncentratnih smjeSa sa razlicitim izvorom proteina. Savjetovanje o problemima st°Carstva brdsko-planinskog podruCja Jugoslavije. Mostar.

Trajic D., Obradovic M. (1956): Prilog poznavanju klaniCne vrijednosti sjenicke ovce. St°Carstvo, godina X, 5-6.

Zujovic S., Josipovic- S. (1979): Uticaj ranog odluSivanja jaganjaca na tovne sposobnosti i osobine mesa. Savjetovanje o problemima st°Carstva brdsko-planinskog podrucja Jugoslavije. Mostar.

Zujovic S., Josipovic S., Zorica Tomic, Zlalica Pavlovski, Lukic M., Pavlovic [., Snezana Ivanovic, (2004): Randman mesa jagnjadi meleza pirotske pramenke i landsaf rase kao pokazatelj proizvodnje mesa. Biotechnology in animal husbandry, Vol. 20, No. 1-2.