Kljucne rijeci: Kamenolom, Miniranje, Intenzitet potresa, Kriteriji stete
Intenzitet potresa izazvan miniranjem s dubokim minskim busotinama na kamenolomima »Hercegovac« i »Max-Stoja« utvrden je mjerenjem velicina oscilacija tla uz interpretaciju rezultata mjerenja prema svjetskim kriterijima stete za gradevinske objekte. Smanjenje intenziteta potresa ostvareno je proracunom dozvo-ljene kolicine eksplozivnog punjenja po stupnju paljenja.
Key-words: Stone quarry, Blasting, Ground motion intensity, Damage criteria
Ground motion intensity caused by deep-hole blasting on the stone quarries »Hercegovac« and »Max-Stoja« was determined by measuring of ground vibrations magnitudes and by interpretation of measuring results under world damage criteria for structures. Reduction of ground motion intensity was realized on the basis of calculation of permissible charge quantity per ignition level.
(ProQuest: ... denotes formulae omitted.)
Uvod
Na kamenolomima dolomita Hercegovac i vapnenca Max-Stoja sirovina se dobiva miniranjem etaza s dubokim minskim busotinama.
Prilikom tih miniranja najveci dio oslobodene energije eksplozivnog punjenja potrosi se na koristan rad razaranja i drobljenja stijene, dok se manji, ali ipak primjetan dio, pretvara u kineticku energiju razlicitih tipova elasticnih seizmickih valova koji se od mjesta detonacije odredenom brzinom sire radijalno u okruzujucu stijensku masu. Pri prolasku seizmickih valova nastaju oscilacije tla, odnosno umjetni potresi. To je nepozeljna pojava kada se minira u naseljenim mjestima, tj. u blizini stambenih i drugih gradevinskih objekata ili povijesnih spomenika, koji se kod odredenog intenziteta potresa mogu ostetiti.
Intenzitet potresa moguce je smanjiti utvrdivanjem dozvoljene kolicine eksplozivnog punjenja po stupnju paljenja uz odredeni najpovoljniji interval usporenja milisekundnim otpucavanjem. U tu svrhu mjerene su velicine oscilacija tla nastalih proizvodnim miniranjem na kamenolomu dolomita Hercegovac 11. prosinca 1992. i na kamenolomu vapnenca Max-Stoja 23. prosinca 1992. godine.
Na temelju rezultata mjerenja izvrsen je proracun dozvoljenih kolicina eksplozivnog punjenja po stupnju paljenja za razlicite udaljenosti objekata od mjesta miniranja.
Seizmicki efekti miniranja
Djelovanje potresa na gradevinske objekte
Seizmicki valovi nastali miniranjem izazivaju mehanicka gibanja tla, koja predstavljaju nestacionarne periodicke oscilacije. Kada seizmicki valovi dopru do nekog objekta. dio energije oscilacija tla prenosi se na njegove temelje, pa u pojedinim dijelovima konstrukcija nastaju dinamicka naprezanja. Kod odredenog intenziteta potresa ta naprezanja mogu preci granicnu cvrstocu materijala od kojeg je objekt izgraden sto moze izazvati trajne deformacije.
Kriteriji za ocjenu seizmicke opasnosti pri miniranju
Na intenzitet potresa nastalih miniranjem utjece niz cinitelja, kao sto su: fizikalno-mehanicka svojstva i geoloska grada stijene kroz koju se sire seizmicki valovi, kolicina i vrsta eksplozivnog punjenja, nacin i velicine miniranja te udaljenost od mjesta miniranja.
Problem zastite objekata od ostecenja pokusali su rijesiti mnogi autori. Rezultat njihovih istrazivanja je niz teorijskih rjesenja i empirijskih formula u kojima je odredena matematicka povezanost izmedu intenziteta oscilacija tla, kolicine eksplozivnog punjenja i udaljenosti od mjesta miniranja. Te formule imaju jedan ili vise korekcijskih faktora cije se vri-jednosti egzaktno odreduju mjerenjem na terenu ili se zasnivaju na statistickim podacima.
Intenztlel oscilacija izrazava se u razlicilim mjernim velicinama kao sto su pomak, brzina. ubrzanje, frekvencija ili energija oscilacija. Koja od tih velicina i u kolikoj mjeri s ostalima najbolje predstavlja intenzitet seizmickog efekta pitanje je glede kojeg postoje razlicita gledista, sto ima za posljedicu koristenje razlicitih kriterija za ocjenu seizmicke opasnosti.
U Svedskoj je kriterij Stete uspostavljen preko vrijednosti brzine, ubrzanja i pomaka u zavisnosti o frekvenciji oscilacija (Persson et al., 1980). Graficki prikaz njihovih medusobnih odnosa dat je na sl. 1. U SAD je kriterij stete utvrden preko odnosa brzina i frekvencija oscilacija (Siskind et al., USBM RI8507, 1980.). a graficki je prikazan na sl. 2. U Njemackoj su postavljeni najstrozi kriteriji tako da po DIN standardu 4150 imamo klasificirane objekte po kategorijama i za njih pripadajuce dozvoljene brzine oscilacija tla u zavisnosti o frekvenciji oscilacija. Njihov odnos graficki je prikazan na sl. 3.
Klasifikacija potresa po kriteriju S. V. Medvedeva usvojena 1963. u San Franciscu temelji se na kolicini i vrsti ostecenja na objektima prema pripadajucim vrijednostima rezultantne brzine oscilacija tla. Norme koje se koriste u ZND (bivsi SSSR) utvrdene su na osnovi te klasifikacije i razgranicavaju dozvoljene brzine oscilacija prema tipu i stanju objekta, kao i prema tome jesu li oscilacije tla visestruke ili pojedinacne, a prikazane su u tablici 1.
Instrumenti za registriranje potresa
Za mjerenje velicina oscilacija tla konstruirani su instrumenti koji rade na principu seizmografa. Prijenosni su i mogu se postaviti na bilo kojem mjestu gdje je potrebno izmjeriti nastale vibracije. Za potrebe ovog rada koristeni su instrumenti tipa SPRENGNETHER VS-1100 i INSTANTEL Blast Mate II DS-477.
Seizmograf SPRENGNETHER VS-1100 americke je proizvodnje i opremljen za registriranje tri medusobno okomite komponente brzina oscilacija tla: transverzalnu, vertikalnu i longitudinalnu. Sastoji se od trokomponentnog seizmometra (geofona) i registratora koji su medusobno elektricki povezani. Vibracije tla prenose se preko podnoznih vijaka na seizmicku masu geofona, a zatim na tri medusobno okomita elektromagnetska svitka. Komponente vibracija induciraju u elektromagnetskim svicima elektricne impulse koji se kabelom prenose na galvanometre sa zrcalima u registratoru, gdje postoji mogucnost njihovog pojacanja. Elektricni impulsi zakrecu osovine sa zrcalima tako da zraka svjetlosti iz stalnog izvora pada na zrcala pod razlicitim nagibima te se i reflektira pod razlicitim kutovima na fotografski papir koji rotira jednolikom brzinom. Reflektirana zraka svjetlosti ispisuje na fotografski papir tragove krivulja komponentnih brzina oscilacija. Na fotografski papir nanosi se i vremenski interval s raspodjelom izmedu susjednih linija od 0,02 sekunde. Opazanja su moguca u podrucju frekvencija od 2 do 200 Hz.
Seizmograf INSTANTEL Blast Mate II DS-477 kanadske je proizvodnje i predstavlja najnoviju elektronicku generaciju instrumenata. Mjeri pomak, brzinu, ubrzanje i frekvenciju oscilacija, te zracni udarni val. Sastoji se od geofona, mikrofona i registratora. Geofon je standardne izvedbe. Sastoji se od seizmicke mase i tri senzora, elektromagnetska svitka, dok je registrator elektronicki s ugradenim mikroprocesorom, memorijom i ploterom, pa ima mogucnost povezivanja s racunalom uz koristenje vlastitog analitickog software-a, Vibriranjem senzora induciraju se naponi proporcionalni komponentnim brzinama oscilacija tla i prenose se kabelom u BlastMate, gdje se mjere 1024 puta it sekundi i pretvaraju u komponentne brzine pomocu ugradenog racunala, koje izracunava i ostale velicine oscilacija, te ih ujedno i obraduje. Registrirani dogadaji ostaju pohranjeni u memoriji, a po potrebi se mogu graficki prikazati pomocu plotera. Instrument pruza mogucnost cetiri razlicita nacina rada: automatsko neprekidno ukljucivanje, automatsko ukljucivanje pri pojedinacnom otpucavanju, rucno ukljucivanje i automatsko dugotrajno neprekidno opazanje (STRIP-CHART). Opazanja su moguca u podrucju frekvencija od 2 do 250 Hz.
Tehnicki opis izvedenih miniranja
Kamenolom dolomita hercegovac
Proizvodno miniranje izvrseno je na 2. etazi visine 30 m u jugoistocnom dijelu kamenoloma. Minsko polje se sastojalo od 18 minskih busotina rasporedeniti u 2 reda po trokutnoj shemi sa slijedecim geometrijskim velicinama:
- duljina busotina L = 33 m
- linija najmanjeg otpora w = 2,7 m
- razmak busotina a = 3,3 m
- razmak redova busotina b = 2,2 m
- promjer busotina Φ = 85 mm
- nagib busotina α = 70°
Minske busotine punjene su eksplozivom:
- vitezit-20 Φ 65mm 10,5 kg
- amonal ojacani Φ 60mm 25,0 kg
- MES ANFO granulirani 130,0 kg
- ukupno eksplozivno punjenje minske busotine 165,5 kg
Pri miniranju je primijenjeno milisekundno otpucavanje busotina pomocu KNIS-a (Kamnikovo neeksplozivno inicijalno sredstvo), a aktiviranje je izvedeno rudarskom kapslom br. 8. Zbog prekida u KNIS-u tri minske busotine u 2. redu nisu detonirale, tako da je minsko polje otpucano u 15 mili-sekundnih intervala, tj. u pojedinom intervalu detonirala je jedna minska busotina. Vremenski interval milisekundnog usporenja izmedu pojedinth busotina iznosio je 8 ms, odnosno 9 ms, sto je dovoljno da ne dode do medusobnog djeiovanja seizmickih valova susjednih eksplozivnih naboja (Hemphill, 1981.). Ukupno eksplozivno punjenje bilo je 2482,5 kg.
Kamenolom vapnenca Max-Stoja
Proizvodno miniranje izvrseno je na 1. etazi visine 8 m u jugoistocnom dijelu kamenoloma s ukupnim eksplozivnim piinjenjem od 512 kg eksploziva amo-nal ojacani »v« i nitrol-1.
Minsko polje sastojalo se od 35 minskih busotina rasporedenih u jednom glavnom (31 busotina) i jed-nom pomocnom redu (4 busotine) sa slijedecim geo-metrijskim velicinama:
- duljina busotina L = 8,5 m
- linija najmanjeg otpora w = 2,4 m
- razmak busotina a = 2,6 m
- promjer busotina Φ = 85 mm
- nagib busotina α = 90°
Primijenjeno je milisckundno otpucavanje pomocu KNIS-a, a aktiviranje je izvedeno trenutnim clek-tricnim detonatorom. Minsko polje otpucano je u 35 stupnjeva paljenja s medusobnim intervalom usporenja od 25 ms, te je u pojedinom intervalu detonirala jedna minska busotina s maksimalnim eksplozivnim piinjenjem od 19.5 kg.
Mjerenje velicina oscilactja tla
Kamenolom Hercegovac
Kamenolom dolomita Hercegovac kraj Orahovice nalazi se zapadno od starog grada Ruzice na najblizoj udaljenosti od 200 m, Radi utvrdivanja intenziteta potresa i njegovog djeiovanja na stari Ruzica grad, koji spada u kulturnu baStinu, spomenik nulte kate-gorije, a glede njegove zaStite od osteeenja, izvrsena su prilikom proizvodnog miniranja mjerenja velicina oscilaeija tla na dva mjesta opazanja. Na zapadnoj strani starog grada na mjestu opazanja MO-1 postav-Ijen je SPRENGNETHER VS-1100, a na istocnoj strani na mjestu opazanja MO-2 INSTANTEL Blast Mate II DS-477, Mjesta opazanja MO-1 i MO-2 bila su u priblizno duz pravca u odnosu na minsko polje na udaljenostima R1 = 308 m i R2=343 m.
Kamenolom Max-Stoja
Kamenolom vapnenca Max-Stoja nalazi se unutar urbaniziranog podrucja grada Pule te je sa svih strana okruzen gradskim stambenim naseljima i pro-metnicama. Mjerenje velicina oscilaeija tla izvrseno je na jednom mjestu opazanja koje se nalazilo na tlu uz obiteljsku kucu, najblizu otkopnoj fronti u jugoistocnom dijelu kamenoloma. Mjesto opazanja, na koje je postavljen INSTANTEL Blast Mate II DS-477, bilojeudaljeno36 metaraod minskogpolja.
Analiza i interpretncija rezultata mjerenja
Prikaz rezultata mjerenja
Na kamenolomu Hercegovac u mjestu opazanja MO-1 trajektorije komponentnih brzina oscilaeija tla snimljene su na fotografskom paptru za direktno razvijanje. Seizmogram potresa dal je na si. 4. Amplitude tragova na predocenoj snimci ocitavaju se direktno kao komponenlne brzine cestica tla v u ovisnosti o velicini pojacanja n, registratoru Sv.
Na slikama 5 i 6 dati su seizmogrami potresa snimljenih u mjestu opazanja MO-2 na starom gradu Ruzica, te na kamenolomu Max-Stoja. Na njima su prikazane krivulje komponentnih brzjna oscilaeija tla i zracnog udarnog vala, te dijagram odnosa fre-kvencija i brzina oscilaeija (prema USBM RI8507, vidi si. 2), kao i podaci o izmjerenim i izracunatim velidnama oscilaeija tla i zracnog udarnog vala.
Proracun rezultantne brzine oscilaeija tla
Na osnovi podataka o izmjerenim maksimalnim komponentama brzine oscilaeija tla ncovisno o vre-menu pojavljivanja izracuna se rezultantna brzina oscilaeija u mjestu opazanja po formuli:
... (1)
gdje su:
V^sub R^ - izracunata rezultantna brzina oscilaeija tla
V^sub T^ - maksimalna transverzalna komponenta brzine oscilaeija (cm/s)
V^sub V^ - maksimalna vertikalna komponenta brzine oscilaeija (cm/s)
V^sub L^ - maksimalna kingitudiiialna komponenta brzine oscilaeija (cm/s)
Po navedenoj formuli izracunate su maksimalne rezultantne brzine oscilaeija u mjestima opazanja MO-1 i MO-2 na kamenolomu Hercegovac, kao i u mjestu opazanja MO na kamenolomu Max-Stoja.
Dobivene vrijednosti date su u tablici 2. Iako je izracunata maksimalna rezultantna brzina oscilaeija vcktorski zbroj maksimalnih komponenti ona nijc ujedno i piava vrijednost brzine oscilaeija, tj. vek-torska rezultantna komponentnih brzina u odre-denom treuutku kada je poremecaj najveci, ali se njome koristimo u daljim proracunima, jer nam pruza dodatni faktor sigurnosti.
Procjena intenziteta i stetnosti potresa
Na seizmogramu potresa (si. 4) registriranom u mjestu opazanja MO-1 na zapadnoj strani Ruzica grada snimljene su krivulje komponentnih brzina, dok vremensku raspodjelu instrument nije ispisao. Zbog toga ostale velicine nisu izracunate. Intenzitet potresa odreden je samo po kriteriju ZND-a, Na osnovi podatka iz tabiicc 2, intenzitet potresa bio je 3. stupnja Sto je znatno manje od dozvoljenih vrijednosti za povijesne spomenike.
Za mjesto opazanja MO-2 na istocnoj strani Ruzica grada, a prema podacima sa slike 5 i tablice 2 moze se utvrditi slijedece:
- po kriteriju ZND-a intenzitet potresa bio je 3. stupnja sto je znatno nize od maksimalno dozvoljenih vrijednosti
- po kriteriju USBM RI8507 i OSMRE intenzitet potresa bio je daleko ispod dozvoljenih vrijednosti
- prema DIN 4150 intenzitet potresa bio je ispod dozvoljenih vrijednosti za povijesne spomenike i kulturno blago
- prema svedskim standardima intenzitet registriranog potresa bio je daieko ispod granicnih vrijednosti
Neosporno se moze zakljufiiti da potres registriran u mjestima opazanja MO-l i MO-2 nije mogao prouzrociti stem na starom Ruzica gradu.
Za potres izazvan miniranjem na kamenolomu vapnenca Max-Stoja (si. 6) moze se zakljutiti slije-dece:
- po kriteriju USBM RI8507 i OSMRF intenzitet potresa je u odrcdenim momcntima dostigao gra-nicne vrijednosti ili ill je neznatno premasio
- prema ZND normama intenzitet potresa bio je 7, stupnja, dok je dozvoljena vrijednost intenziteta 5. stupanj
- prema DIN 4150 intenzitet potresa je u veccm dijelu svog trajanja bio znatno iznad dozvoljenih granica
- prema svedskim normama intenzitet potresa bio je unutar dozvoljenih vrijednosti
Na osnovi datili kriterija moze se zakljuciti da je miniranje na kamenolonui Max-Stoja moglo prouzro-citi laksa ostecenja na najblizim stambenim objek-tima LI vidu stinih pukotina u zbuci, Sto naknadnim opazanjima po obilasku istih nije potvrdeno.
Utvrdivanje dozvoljene koliCine eksplozivnog punjenja po stupnju paljenja
Medusobna zavisnost brzine oscilacija tla, kolicine eksplozivnog punjenja. udaljenosti mjesta opazanja od minskog polja, nacina miniranja i fizikalno-meha-ntckih svojstava sttjene najbolje je dei'inirana formulom Sadovskog:
... (2)
gdje su:
v - rezultantna brzina oscilacija tla
k - koeficijenl nacina miniranja
Q - kolicina eksplozivnog punjenja koja detonira trenutno (kg)
R - udaljenost mjesta opazanja od minskog polja (m)
n - koeficijenl prigitsenja seizmickih valova na putu sirenja
... - svedena koliEina eksploziva
Za svako miniranje poznate su velicine Q i R, a vclicina v izraCuna se prema formuli (1). Vrijednosti kocficijenata k i n egzaktno se izracunavaju sustavom jednadzbi koje se mogu postaviti ako se prilikom istog miniranja brzine oscilacija tla registriraju na 2 ili vise mjesta opazanja (Krsnik, 1989.). Pri lorn 2 mjesta moraju biti u pribiizno istom snijeru na razlicitim udaljenostima od minskog polja.
Prema formuli (2) dobivamo sustav jednadzbi za 2 mjesta opazanja u istom smjeru:
... (3)
V^sub R1^, - rezultantna brzina oscilacija u biizem mjestu opazanja
... (4)
V^sub R2^ - rezultantna brzina oscilacija u udaljenijem mjestu opazanja
Rjesenjcm sustava jednadzbi (3) i (4) dobije se vrijednost koeficijenta prigusenja n:
... (5)
i vrijednost koeficijenta nacina miniranja k:
... (6)
Naprijed navedene formulc posiuzile su za izradu kompjutorskog programs kojim je. izracunata dozvoljena kolicina eksplozivnog punjenja po stupnju paijenja za razlicite udaljenosti minskog polja od gradcvinskih objekata. Postavljeni uvjeti, okolnosti i rezultati proracuna dati su u tablici 3. Vrijcdnosti koeficijenata n i k za kamenolom Max-Stoja usvtijene su na osnovi prijasnjih mjcrenja (Krsnik et al.. 1974., 1984.. 1989.}.
Na osnovi izracunatih vrijednosti dozvoljenih kolicina eksplozivnog punjenja po stupnju paijenja za razlicite udaljenosti objekata od mjesta mintranja konstruirani su Qr>R dijagrami za kamenolom Hercegovac (slika 7) i za kamenolom Max-Stoja (slika 8) pomocu kojih se moze za svaku odredenu udaljenost objekta od mjesia minium ja utvrditi dozvoljena kolicina eksplozivnog punjenja po stupnju paijenja t obratno.
Zakljucak
lntenzitet potresa izazvan miniranjem, odnosno seizmicko djeiovanje miniranja na gradevinskc objekte ocjenjuje se indirektnim postupkom na osnovi izmjerenih velicina poirtaka, brzina, ubrzanja iii frekvencija oscilacija tla u mjestima opaianja.
Iz navedene komparativne analize vidljivo je da su najstrozi kriteriji uspostavljeni po DIN standardu, dok su najblazi po sVedskim normama. Razlozi tome su slijedeci: Svedski kriterij utvrden je 2a cvrste i homogene stijene u kojima je intenziiet seizmickih oscilacija znatno manji nego u slabim stijenama. dok se u Njemackoj jos uvijek vode rasprave o granicnim vrijednostima.
Kako u Hrvatskoj u ovom trenutku nema kriterija za ocjenu utjecaja seizmickih efekata na objekte, kao najvjerodostojniji kritcrij usvojena je skala S. V. Mcdvedeva, odnosno ZND norme (tablica 1) s obzirom na dugogodisnje kontinutrano vizuelno opazanje djelovanja potresa na objekte uz istovre-nieno instrumental no mjerenje ja&nc potresa. Na osnovt tog kriterija izvrSen je proracun dozvoljenih kolicina eksplozivnog punjenja cime je u potpunosti postignuta zastita objekata od ostecenja.
Primljeno: 26. II. 1993.
Prihvaceno: 27. V. 1993.
Reduction of Ground Motions Intensity Caused by Blasting on Stone Quarries »Hercegovac« and »Max-Stoja«
M. Petrov
In the dolomite quarry »Hercegovac« and the limestone quarry »Max-Stoja« the raw material is excavated by bench deep-hoie blasting, consequently seismic waves which result in mechanical ground motions are generated. Dynamical strains produced in particular construction parts of structures from ground vibrations energy transfer to their foundations can exceed at a certain ground motion intensity the strength limit of material from which the structures are built due to that the durable deformations on the structures can be produced.
Ground motion intensity caused by blasting, i, e., seismic effect of blasting on the structures is estimated by indirect procedure on the basis of measured ground vibrations magnitudes at measuring points. For this purpose measuring* of ground vibrations magnitudes generated on the occasion of productional blastings in mentioned stone quarries were carried out.
The interpretation was done by measuring results analyses under world damage criteria. S. V, Medvedev's scale, i. e,, Russian norms (table 1) were adopted as the most reliable criterion and the calculation of permissible charge quantities per ignition levei for different blasting sites distances from structures was performed on that basis.
In this way, along with determined the most reasonable retardation interval at milisecond firing and determined explosive type, reduction of ground motion intensity was realized and structures protection from damage was reacned in full.
LITERATURA
Gustafsson, R. (1981): Blasting Technique, Dynamit Nobel Wien. 327 pp. Vienna
Hemphill, G, B. (1981): Blasting Operations. McGraw-Hill. Inc. Book Comp., 258 pp, New York
Krsnik, J. (1974): Inzenjersko-seizmtcka ispitivanja i analiza potresnih efekata miniranja na kamenolomu Max-Sloja Fond dokumentacije Rudarsko-geoloSko-naftnog fakulteta, Zagreb
Krsnik.J.i Jagatidl. (1984): Seizmicko djelovanjc miniranja na okolinu kamenotoma Max-Stoja. Fond dokumentacije Rudarsko-geolosko-naflnog fakulteta, Zagreb
Krsnik. J., Ester Z. i Slimac V. (1989): Utvrdivanje dozvo-Ijene kolicine eksplozivnog punjenja za miniranje na I etazi kamenotoma Max-Stoja. Fond dokumentacije Rudarsko-geo-losko-naftnog fakulteta, Zagreb
Krsnik. J. (1989): Miniranje, Rudarsko-geolosko-naflni fakultel. 178 pp, Zagreb
Langefors, U. & Kihlstrom B. (1963): The Modern Technique of Rock Blasting. Almqvist & Wiksell, 405 pp, Uppsala
Persson, P. A., Holmberj, R., Lande,G. & Larsson, B. (1980): Underground Blasting in a Citv. Svede Fo Report DS: 8, 199-206, Stockholm
Siskind, D, E., Stagg, M. S., Kopp, J. W. & Dowding, C. H. (1980): Structure Response and Damage Produced by Ground. Vibration from Surface Mine Blasting. U. S, Bureau of Mines Report of Investigations 8507, 42 pp. Washington
West-Germany Vomorm DIN 4151), Teil 3. (1983)
Marin PETROV
Rudarsko-geolosko-naftni fakultet Sveucilista u Zagrebu, Odjel za rudarstvo, geotehniku i naftu, Pierotiijeva 6, 41000 Zagreb, Hrvatska
You have requested "on-the-fly" machine translation of selected content from our databases. This functionality is provided solely for your convenience and is in no way intended to replace human translation. Show full disclaimer
Neither ProQuest nor its licensors make any representations or warranties with respect to the translations. The translations are automatically generated "AS IS" and "AS AVAILABLE" and are not retained in our systems. PROQUEST AND ITS LICENSORS SPECIFICALLY DISCLAIM ANY AND ALL EXPRESS OR IMPLIED WARRANTIES, INCLUDING WITHOUT LIMITATION, ANY WARRANTIES FOR AVAILABILITY, ACCURACY, TIMELINESS, COMPLETENESS, NON-INFRINGMENT, MERCHANTABILITY OR FITNESS FOR A PARTICULAR PURPOSE. Your use of the translations is subject to all use restrictions contained in your Electronic Products License Agreement and by using the translation functionality you agree to forgo any and all claims against ProQuest or its licensors for your use of the translation functionality and any output derived there from. Hide full disclaimer
Copyright University of Zagreb Dec 1993
Abstract
Ground motion intensity caused by deep-hole blasting on the stone quarries »Hercegovac« and »Max-Stoja« was determined by measuring of ground vibrations magnitudes and by interpretation of measuring results under world damage criteria for structures. Reduction of ground motion intensity was realized on the basis of calculation of permissible charge quantity per ignition level. [PUBLICATION ABSTRACT]
You have requested "on-the-fly" machine translation of selected content from our databases. This functionality is provided solely for your convenience and is in no way intended to replace human translation. Show full disclaimer
Neither ProQuest nor its licensors make any representations or warranties with respect to the translations. The translations are automatically generated "AS IS" and "AS AVAILABLE" and are not retained in our systems. PROQUEST AND ITS LICENSORS SPECIFICALLY DISCLAIM ANY AND ALL EXPRESS OR IMPLIED WARRANTIES, INCLUDING WITHOUT LIMITATION, ANY WARRANTIES FOR AVAILABILITY, ACCURACY, TIMELINESS, COMPLETENESS, NON-INFRINGMENT, MERCHANTABILITY OR FITNESS FOR A PARTICULAR PURPOSE. Your use of the translations is subject to all use restrictions contained in your Electronic Products License Agreement and by using the translation functionality you agree to forgo any and all claims against ProQuest or its licensors for your use of the translation functionality and any output derived there from. Hide full disclaimer