Content area
Full text
U radu se raspravlja o organizirajucim i aktivirajucim ucincima spolnih hormona te o njihovu utjecaju na kognitivno funkcioniranje. Dosadasnja su istrazivanja pokazala spolne razlike u nekim specificnim kognitivnim sposobnostima. Zene su u prosjeku bolje u verbalnoj fluentnosti, perceptivnoj brzini i tocnosti, kao i finijoj motorici, dok su muskarci u prosjeku bolji u prostornim i matematickim sposobnostima. Ove razlike u kognitivnom funkcioniranju dovode se u vezu s izlaganjem mozga fetusa razlicitim razinama spolnih hormona tijekom prenatalnog zivota. Studije na skupinama rodenim s genskim poremecajima, kao sto su sindrom neosjetljivosti na androgene, kongenitalna adrenalna hiperplazija i Turnerov sindrom takoder upucuju na organizirajuce ucinke spolnih hormona na kognitivno funkcioniranje.
Nadalje, dosadasnja istrazivanja pokazuju da povisene razine zenskih spolnih hormona u kasnoj folikularnoj i/ili lutealnoj fazi menstrualnog ciklusa potenciraju tipican zenski kognitivni obrazac funkcioniranja, koji karakterizira veca ucinkovitost u zadacima koje u prosjeku bolje rjesavaju zene. Niske pak razine ovih hormona, koje karakteriziraju menstrualnu fazu ciklusa, potenciraju tipican muski obrazac funkcioniranja, koji ukljucuje bolju ucinkovitost u zadacima koje u prosjeku bolje rjesavaju muskarci.
U radu se takoder raspravlja o metodoloskim razlikama u dosadasnjim istrazivanjima organizirajucih i aktivirajucih ucinaka spolnih hormona na kognitivno funkcioniranje, kao i o smjernicama za buduca istrazivanja.
KLJUCNE RIJECI: aktivirajuci ucinci, estrogen, menstrualni ciklus, organizirajuci ucinci, progesteron, spolne razlike, testosteron
KEY WORDS: activational effects, menstrual cycle, oestrogen, organisational effects, progesterone, sex differences, testosterone
SPOLNE RAZLIKE U KOGNITIVNOM FUNKCIONIRANJU
Iako dosadasnja istrazivanja nisu pokazala spolne razlike u opcoj inteligenciji, nadene su spolne razlike u nekim specificnim kognitivnim sposobnostima. Tako su zene u prosjeku bolje u verbalnoj fluentnosti, perceptivnoj brzini i tocnosti te u prepoznavanju lica (1). Kada je rijec o verbalnim sposobnostima, razlike nisu nadene u testovima rjecnika, kao ni verbalnog rezoniranja (2). Iako zene u prosjeku postizu bolje rezultate u zadacima brzog povezivanja ili identifikacije odredenih podrazaja, razlike izmedu spolova su malene te iznose izmedu 0,5 i 1 standardne devijacije (3). Za razliku od zena, muskarci su u prosjeku bolji u prostornim relacijama, u zadacima mentalne rotacije, gadanja i pracenja mete te u matematickom rezoniranju (1). Najvece razlike postoje u prostornim sposobnostima, a javljaju se jos prije puberteta. Veca ucinkovitost muskaraca u usporedbi sa zenama u izvodenju trodimenzionalnih zadataka mentalne rotacije utvrdena je u studijama na pripadnicima razlicitih etnickih skupina 40 razlicitih zemalja....