UCIONICA U OBLAKU

Headnote

Sazetak

Ucenici i ucitelji u skoli svakog daña provode po nekoliko sati, a tamo se odvija obostrana komunikacija, razmjena misljenja, dobivanje informacija i pohranjivanje razlicitih podataka. Racunalstvo u oblaku omogucuje nam sve to i s razlicitih lokacija. Ucenici svaki dan koriste internet i usluge u oblaku za zabavu, a mi ih zelimo usmjeriti da to rade i u obrazovne svrhe bez ogranicenja. Na taj nacin svi ucesnici odgojnoobrazovnog procesa mogu koristiti pouzdane, prilagodljive i besplatne usluge, kojima se moze pristupiti pomocu jednostavnih korisnickih sucelja. Prednosti racunalstva u oblaku vidljive su u mogucnosti ucenja sa sudjelovanjem, relativno sigurnom pohranjivanju podataka na udaljenom racunalu, pristupu iz razlicitih lokacija, dobivanju informacija za vrijeme izostanka iz nastave, prilagodavanju sadrzaja ucenicima s razlicitim sposobnostima (diferencijacija), te uzimanju u obzir individualnih mogucnosti i potreba ucenika (individualizacija). U buducnosti mozemo ocekivati obrazovne aplikacije na osnovu umjetne inteligencije i koristenje semantickog interneta.

1 Uvod

Za ucenike su racunala i mobilni telefoni s internetom, drustvenim mrezama te komunikacijom pomocu elektronicke poste dio svakodnevice. Vec u ranoj dobi zive s ICT-om te ga rabe u skoli i kod kuce. Moderne ñas tehnologije povezuju te ih mozemo korisno rabiti i u obrazovanju. Ucenici zele dinamican nastavni procès u kojemu mogu aktivno sudjelovati. Stoga im mozemo ponuditi mogucnost e-obrazovanja pomocu Web 2.0 alata. Kad govorimo o e-obrazovanju, imamo na umu informacijsko-komunikacijsku tehnologiju (ICT). Pod time razumijevamo mrezno poduprto ucenje, ucenje pomocu virtualnih ucionica, ekomunikaciju te ostala oruda koja nam nudi racunalstvo u oblaku. Velika je prednost sto je ucenicima sve gradivo dostupno i kod kuce, dakle na razlicitim mjestima u razlicito vrijeme. Cak i u slucaju izostanka zbog bolesti, sportskih i kulturnih aktivnosti, ucenici mogu propustene skolske sate nadoknaditi kod kuce. Pritom i inace pasivni ucenici postaju aktivni oblikujuci i priredujuci sadrzaj sami. Komunikaciju je moguce uspostaviti medu pojedinim ucenicima te izmedu ucenika i ucitelja.

2 Racunalstvo u oblaku

Pojmom raaanalstva u oblaku oznaaajemo razlicite oblike izvora informacija, koji se ne nalaze na samom racunalu korisnika, negó u mreznom prostoru na udaljenim racunalima. Glavna ideja racunalstva u oblaku jest ponuditi korisniku rjesenja velikih mogucnosti, pouzdana, prilagodljiva, besplatna (i po pitanju cijena prihvatljiva), dostupna bez obzira na vrijeme i mjesto, i to pomocu webpreglednika. Dok se prijasnjih godina komunikacija odvijala prije svega putem elektronicke poste, dañas raspolazemo sirokom paletom usluga i uredaja, koji nam omogucuju suradnju s drugim korisnicima. Danas imamo moguóiost uporabe mreznih usluga zahvaljujuci razlicitim uredajima: osobnim te prijenosnim racunalima, tablet racunalima, pametnim telefonima... U oblaku mozemo spremati mrezne sadrzaje, uredivati i pohranjivati razlicite tipove datoteka, dijeliti i primati informacije, suradivati s drugim korisnicima. Za potrebe obrazovanja lako je dostupna cijela paleta besplatnih usluga u oblaku. Programska oprema u oblaku je postala dovoljno snazna pa je istinski konkurent lokalno instaliranoj programskoj opremi. Na taj nacin mozemo izbjeci instaliranje na racunalo kao i odrzavanje, te je, k tome, dostupna s bilo kojeg racunala. Kod ñas na skoli ucitelji i ucenici koriste razlicite usluge i aplikacije u oblaku: Google Apps, Moodle, Dropbox, Issuu, Prezi, Glogs- ter, Mind42, Spaaze, Aviary Phoenix, Pixlr, Picnic, Picasion, Noteflight, Wordle, Gliffy,...

2.1 Google Apps (for Education)

Google Apps je paket mreznih, u smislenu cijelinu zaokruzenih usluga. Za skole i obrazovne ustanove je besplatan. Skola tako dobiva sustav koji nam mnogo nudi u smislu komunikacije i organizacije. Sam sustav smo uspostavili pod domenom skole (os-makole.si). Korisnicka smo imena dodijelili svim zaposlenim strucnim djelatnicima i ucenicima. Trenutno imamo oko 200 registriranih korisnika od mogucih 300. Tu je brojku preko kontakta s Googleom moguce povecati.

Google Apps je paket mreznih usluga koji obuhvaca aplikacije elektronicke poste, kalendara, mreznu pohranu datoteka, Web Office (uredivac tekstova, uredivac elektronickih tablica, uredivac prezentacija), mrezna mjesta, chat i videochat. I korisnicko je sucelje na slovenskom jeziku. Web Office sadrzi alate namijenjene radu po skupinama. Administriranjem se isto tako upravlja preko mreze sto omogucava jednostavno upravljanje korisnicima i njihovim pravima. Sustav djeluje u svim najcesce rabljenim operacijskim sustavima (Windows, Mac OS, Linux) te web-preglednicima.

2.1.1 E-posta

ákola ostvaruje mogucnost uporabe e-poste pomocu web-preglednika. Usluga je identicna klasioioj Gmail posti i mozemo je koristiti s vlastitom domenom, npr. [email protected], te svakom korisniku nudi 25 GB prostora. Na taj nacin nije vise potrebno brisati e-postu, a i dostupna je bilo kad i bilo gdje, pod uvjetom da nam je na raspolaganju web-preglednik i internetska veza.

Prednosti sa stajalista komunikacije i sa stajalista nastave su slijedece:

* Mogucnost komunikacije putem e-poste s drugim strucnim djelatnicima i ucenicima,

* Komunikacija medu samim ucenicima,

* Stvaranje skupina pojedinacnih kontakata,

* Upravljanje oznakama (npr. ucitelji, 6. razred, fizika...),

* Obavjestavanje roditelja,

* Suradnicki rad u pojedinim projektima,

* Primanje obavijesti vezanih uz kalendar,

* Mogucnost chata i videochata u realnom vremenu

* ...

2.1.2 Kalendari

Aplikacija kalendara omogucava organizaciju dogadaja vezanih uz skolu. Svaki korisnik moze kreirati svoj kalendar i upravljati njime, a jednako tako ima mogucnost i pravo rabiti kalendare drugih te zajednicke kalendare. Moze pozvati druge na neki dogadaj putem e-poste. Pozvani odgovaraju namjeravaju Ii se odazvati pozivu na dogadaj. Takoder, postoji mogucnost postavljanja upozorenja na pojedinacni dogadaj preko pop-up prozora ili SMS-poruke putem mobilnog telefona. Primjeri uporabe:

* Privatni ili zajednicki kalendari,

* Skolski kalendar, propisan od strane ministarstva,

* Kalendar djelatnosti skole,

* Kalendar odsutnih ucitelja i njihovih zamjena,

* Kalendar sastanaka, pedagoskih konferencija, roditeljskih sastanaka, sastanaka savjeta zavoda, savjeta roditelja,

* Kalendar daña aktivnosti, skolskih aktiva

* Kalendar zauzetosti pojedinih prostorija (npr. multimedijske ucionice),

* Umetanje zanimljivih podataka: praznika u Sloveniji, vremenskih prilika, izlaska i zalaska Sunca, sportskih dogadaja...

2.1.3 Dokumenti

U sustav Google Apps integriran je i paket Web Officea u oblaku. Za uredivanje dokumenata tako ne trebamo instaliranje na racunalo, negó samo internetsku vezu.

Prednosti:

* Spremanje dokumenata u oblaku (1024 MB, oblici zapisa Googleovih dokumenata ne zauzimaju prostor za pohranjivanje),

* Mrezni uredivac tekstova, preglednih tablica, prezentacija, obrazaca, crteza,

* Mogucnost rada po skupinama na istim dokumentima u realnom vremenu s razlicitih lokacija; mogucnost pracenja promjena u dokumentima,

* Autor dokumenta moze pristup istome zastititi,

* Zajednicko koristenje mapa (npr. skolsko zakonodavstvo),

* Promjena dokumenata, prezentacija, preglednih tablica,

* Dokumente stvorene u Google Appsu lako spremimo u vidu formata .docx, .xlsx, .pptx, .pdf.

2.1.4 Mrezna m j esta

U Google Apps je integriran i paket Mrezna mjesta, koji nam predstavlja jednostavno orude za postavljanje razlicitih mreznih stranica u okviru organizacije. Mrezna mjesta moze stvoriti svaki korisnik koji ima dodijeljeno korisnicko ime. Tom aplikacijom mozemo stvoriti mrezne stranice koje nam sluze kao sekcija pojedinog odjela ili projektne skupine, u sto mozemo ukljuciti i kalendare.

2.1.5 Chat

Orude nam nudi mogucnost neposredne izmjene poruka pisanom, glasovnom ili videokomunikacijom. Postoji moguóiost komuniciranja u realnom vremenu s drugim sudionicima (ucitelj - ucitelj, ucitelj - ucenik, ucenik - ucenik) sto omogucuje suradnicki rad na daljinu na raznim projektima. Kod glasovne i videokomunikacije potrebna nam je jos i zvucna kartica, mikrofon te web-kamera. U usporedbi s pisanom komunikacijom, one omogucavaju i prijenos slike te zvuka.

2.2 Moodle

Rijec Moodle je kratica za Modular Object Oriented Developmental Learning, dakle modularno predmetno usmjereno razvojno ucenje.

Moodle je programski paket koji nam nudi uredivanje i upravljanje tecajevima preko mreze. Spada u sustave za upravljanje poucavanjem (LMS - Learning Management System), odnosno sustave za upravljanje tecajevima (CMS - Course Management System). Orude Moodle nam nudi mogucnost postavljanja virtualne ucionice, tj. eucionice. U virtualnim ucionicama ucitelji mogu dodavati gradivo, najaviti razlicite aktivnosti, testove, provjeravati znanje, komunicirati s ostalim sudionicima... Ucenici mogu gledati gradivo, prenositi ga na svoje racunalo, rjesavati testove, pisati zadace, komunicirati s uciteljima i drugim ucenicima...

Ideja Moodlea temelji se na tome da ucenici najvise nauce ako nastavni materijal aktivno koriste. Znaci, ne samo citanjem gradiva, vec i aktivnim raspravljanjem o njemu te izradivanjem novog nastavnog materijala s drugim ucenicima. Takav nacin rada u Moodleu omogucuju forumi, chatovi, kvizovi, wiki-oruda...

E-ucionica nase skole postavljena je na virtualnom arnesovom Servern. Svakom se korisniku moze dodijeliti uloga s odredenim pravima sto je prikazano u tablici 1.

U pojedinoj e-ucionici mozemo poucavati vise predmeta. Predmete smisleno udruzimo: prirodoslovni predmeti, drustveni predmeti, 5. razred... Svaki predmet moze imati svoje sudionike. Kad dodamo odredeni predmet, drugi se korisnici mogu prijaviti za nj ili pak mu pristupaju kao gosti. Stranica je podijeljena u tri dijela. U srednjem se dijelu nalaze skupine predmeta s pojedinim predmetima. Lijevo i desno su blokovi s informacijama i postavkama. U e-ucionicama nase skole lijevo se nalazi poveznica na web-stranicu skole te imena predmeta za koje je korisnik prijavljen. Desno mozemo pronaci tocno vrijeme, kalendar, trenutno prijavljene korisnike te vrijeme. Kao gradivo moguce je dodati stranice s tekstovima, poveznice prema datotekama ili mreznim stranicama, kvizovima i slicno. Za dodavanje gradiva potrebno je imati status ucitelja ili ulogu koja podrazumijeva dodavanje gradiva. Forum u virtualnoj ucionici sluzi kao prostor za razmjenu misljenja te objavljivanje sadrzaja koje stvaraju korisnici. Ti sadrzaji mogu biti komentari na odredenu temu, pri cemu ucenici i ucitelji, ili ucenici medusobno komentiraju bez obzira na vrijeme i prostor. Forum mozemo koristiti i za pisanje poruka, davanje uputa za rad i slicno.

U e-ucionici mozemo objaviti i kviz provjere znanja. Ucenici mogu kviz rijesiti vise puta, a njihova ostvarenja ocjenjuje racunalo. Na raspolaganju su nam slijedeci oblici pitanja ili zadataka:

* Visestruki izbor: ucenik bira medu ponudenima odgovor na postavljeno pitanje. Tocnih moze biti vise odgovora ili samo jedan.

* Tocno/Netocno: ucenik mora odluciti je li tvrdnja u postavljenom pitanju tocna ili ne.

* Kratki odgovor: ucenik odgovara na postavljeno pitanje unosom odgovarajuce rijeci ili izraza pomocu tipkovnice u za to predvideno polje. Kao pravilan odgovor mozemo predvidjeti vise razlicitih danih uñosa, koje mozemo i razlicito ocijeniti.

* Brojcano: za ucenika je izgled pitanja i nacin odgovaranja jednak tipu Kratki odgovor. Razlika je u tome sto kod ovog tipa pitanja mozemo odrediti dopusteno odstupanje. Na taj nacin pravilnim odgovorima priznajemo i razlicito zaokruzene rezultate.

* Racunalski: taj tip pitanja omogucuje izradu vise razlicitih racunalskih pitanja koja sustav slucajno prikazuje korisnicima.

* Povezivanje: ucenik mora povezati unaprijed ponudene odgovore s odgovarajucim pitanjima.

* Opis: Rabi se iskljucivo za pisanje teksta bez zahtjeva za odgovorom.

* Povezivanje slucajnih kratkih odgovora: taj nam tip pitanja omogucava izradu pitanja tipa Povezivanje pomocu metode slucajnog odabira izmedu postojecih pitanja u trenutnoj skupini pitanja tipa Kratki odgovor.

* Ugradeni odgovor: ucenici moraju kod tog tipa pitanja utvrditi dijelove teksta koji nedostaju. Tekstove mogu unositi u obliku kratkih odgovora, izborom pravilnih odgovora u obliku padajucih izbornika ili u obliku brojcanih odgovora.

2.3 Dropbox

DropBox je jedna od poznatijih usluga u oblaku, koja omogucuje dijeljenje i sinkronizaciju datoteka te je zbog svoje jednostavnosti i besplatnosti prilicno omiljena. Jednostavno sucelje te 2 GB prostora jamce veliku korist od uporabe DropBoxa u oblaku, koji omogucava spremanje i sinhronizaciju podataka s oblakom. Koristi se takoder za rad po skupinama jer omogucava dijeljenje datoteka s bilo kojim korisnikom DropBoxa. Usluga je u osnovi besplatna i za nju dobijemo prostor od 2 GB u oblaku. Zelimo Ii taj prostor povecati, mozemo to uciniti uz placanje. Za koristenje usluge potrebna je registracija.

Dropbox mozemo koristiti pomocu webpreglednika ili instaliranjem aplikacije na lokalno racunalo. U torn slucaju odaberemo popis u kojemu spremamo datoteke, koje se automatski prenesu u oblak.

Ucenici u Dropbox spremaju gradivo koje su izradili u skoli te ga dijele medu sobom.

2.4 Issuu

Issuu je program za prikaz dokumenata u razlicitim oblicima (casopis, prezentacija, knjiga, katalog, foto-album, izvjesce...). Izgled Issuua si mozemo prilagoditi. Prezentaciju mozemo javno objaviti ili URL prezentacije dijelimo samo s odredenim osobama. Kad ucitavamo datoteku, moramo unijeti i naziv, kratak opis te kljucne rijeci. Jednako tako, mozemo odabrati tematsku kategoriju nase publikacije. Prezentaciju mozemo preko koda umetnuti i na svoju mreznu stranicu te je mozemo predstaviti na mrezi u obliku e-casopisa. Program je lako dostupan na web-stranici http://issuu.com/. Za uporabu usluge potrebno se je registrirati putem e-poste. Dokumenti za prikaz mogu biti razliciti buduci da program podrzava vise vrsta (PDF, DOC, PPT, ODT, WPD, SXW, RTF, ODP, SXI...).

2.5 Prezi

Mrezna aplikacija u oblaku Prezi (http://prezi.com/) omogucuje izradu prezentacija. Aplikacija nam nudi relativno jednostavno oblikovanje uz mogucnost uporabe razlicitih boja, fonta, povezivanja sadrzaja, odredivanje velicine te lokacije pojedinih jedinica, 3D-uredivanje, zumiranje, povezivanje na druge datoteke ili mrezne stranice (npr. YouTube). Nacin prikazivanja mozemo odrediti ili ga po potrebi proizvoljno mijenjamo te nije ovisan o lokaciji i redoslijedu po kojemu smo stvarali prezentaciju. Velika prednost pred ostalim nacinima prikazivanja jest mogucnost zumiranja pojedinoga objekta, sto nam otvara nove dimenzije rada s tekstom, koji se po potrebi moze povecati. Istodobno nam zumiranje omogucava usredotocenost gledatelja samo na dio koji u torn trenutku zelimo predstaviti te priblizavanje detalja, npr. slika, fotografija, misaonih obrazaca i sliaio. éinjenica da redoslijed prikazivanja nije nuzno linearan, takoder je velika prednost u interaktivnom odnosu slusatelja i predavaca.

Aplikacija nam nudi i dijeljenje samoga gradiva te zajednicko stvaranje Prezija.

2.6 Glogster

Aplikacija Glogster dostupna je na http://www.glogster.com/. Omogucava nam izradu interaktivnih plakata. Prednosti aplikacije su jednostavno oblikovanje, uporaba glede razlicitih tematskih sklopova, poveznica na slikovne, zvucne te videodatoteke, mrezne poveznice... Pri izradi plakata tako ne trebamo papir niti olovku, nego samo pristup mrezi. Na taj nacin plakate mozemo koristiti bez obzira na vrijeme i mjesto. Glogster, jednako kao i Prezi, koristi svoj potencijal i na interaktivnoj ploci. Ta nam aplikacija na jednom mjestu cini dostupnima razlicite medijske sadrzaje.

2.7 Mind42

Aplikacija Mind42 (http://www.mind42.com/) je orude za izradu mentalnih mapa. Napravljene mape moguce je dijeliti s drugim korisnicima ili ih poslati na odredenu adresu. Otvara nam mogucnost suradnickog ucenja buduci da svaki ucenik moze izraditi pojedinacnu granu mentalne mape, te istodobno pratiti napredak ostalih clanova s kojima uskladuje rasporedivanje pojedinih elemenata. Nudi nam se mogucnost naprednijih aktivnosti, npr. »oluje mozgova« (brainstorming). Usluga je jednostavna za primjenu jer su korisniku na raspolaganju jednostavna rjesenja za umetanje slika, poveznica, razlicitih boj a i oblika tekstova.

2.8 Gliffy

Mrezna aplikacija Gliffy (http://www.gliffv.com/) je alat za crtanje dijagrama i nacrta. Nudi nam vise prijedloga za izradu dij agrama ili nacrta te bogatu knjiznicu za uredivanje pojedinacnoga dijagrama. Predmete misem povucemo na radnu povrsinu, a mozemo unijeti i svoje fotografije. Predmetima mozemo odrediti boju i velicinu. Dij agrame mozemo spremiti u formatima .svg, .jpeg, .png i .gxml (gliffy).

2.9 Spaaze

Aplikacija Spaaze (www.spaaze.com/) nam nudi virtualnu plocu na koju ucenici mogu postaviti razlicite sadrzaje u obliku slika, poveznica, podsjetnika, multimedijskih datoteka ili teksta. Pruza nam mogucnost suradnickog ucenja buduci da ucenici zajedno biraju ideje i sadrzaje vezane uz odredenu temu. Ucenici mogu u mrezi potraziti zajednicke sadrzaje koje objave na virtualnoj oglasnoj ploci, a koja pak se moze organizirati po skupinama omogucujuci jednostavno uredivanje prikupljenih sadrzaja po nacelu »povuci i spusti« (drag and drop).

2.10 Mrezni uredivaci fotografija

Za uredivanje i obradu fotografija ucenici posizu za besplatnim mreznim uredivacima fotografija. Prednost je u jednostavnim korisnickim suceljima te mogucnosti uporabe bez instaliranja na racunalo. Neki od navedenih (Aviary Phoenix, Pixlr) podrzavaju cak i rad sa slojevima, dok s drugima mozemo izradivati gif animacije. Glede slabosti tih aplikacija, spomenimo manju prilagodljivost, nepreciznost, manje naprednih mogucnosti, kao i povremeni slabiji odziv mreznih stranica na kojiISSN 1333-6371

ma se izvrsavaju. No, unatoc svim nedostacima, oni su manje naprednim korisnicima ili za manje zahtjevan posao odlican nadomjestak namjenskih programa za obradu fotografija, koji se instaliraju na raoanalo.

Oruda koja najcesce koristimo su slijedeca:

- Aviary Phoenix (http :// ad ν anced. aviary. com/online/imageeditor),

- Pixlr (http://pixlr.com/editor),

- Picnic (http://www.picnik.com),

- Adobe PhotoShop Express (http://www.photoshop.com/tools),

- FotoFlexer (http://fotoflexer.com/),

- Lunapic (http://www.lunapic.com),

- DrPic (http://www.drpic.com/),

- Picture2Life (http://www.picture21ife.com/),

- Pixenate (http://pixenate.com/),

- Picasion (http://picasion.com/),

- Sumopaint (http://www.sumopaint.com/app/).

2.11 Notef light

Noteflight je aplikacija u oblaku pomocu koje mozemo skladati skladbe, tj. stvarati, uredivati ili mijenjati notne zapise. Omogucava nam stvaranje novih dokumenata, unasanje nota i tekstova, transponiranje te reprodukciju zvuka najcescih instrumenata. Nudi nam moguóiost suradnickog rada prilikom stvaranja te jednostavnu instalaciju na mrezne stranice. Korisna je u predmetu glazbeni odgoj. Uslugu mozemo rabiti na mreznoj stranici http://www.noteflight.com, gdje se je potrebno registrirati.

2.12Wordle

Aplikacijom Wordle (http://www.wordle.net/) mozemo graficki prikazati pojedini tekst. Orude nam generira oblak rijeci iz teksta koji umetnemo u sucelje. Svoje oblake rijeci mozemo oblikovati razlicitim fontovima i pozadinama. Vaznije odnosno visestruko spominjane rijeci prikazane su vece i jace. To nam orude u nastavi moze pomoci u tzv. oluji mozgova, gdje ucenici iznose pojedinacne pojmove kao asocijaciju na odredenu temu

3 Suradnicko ucenje

Spomenute nam mrezne aplikacije u velikoj mjeri nude i mogucnost suradnickog ucenja. O surad- nickom ucenju govorimo onda kad manje skupine ucenika medusobno suraduju kako bi dosegle cim bolje rezultate. Suradnja medu ucenicima u o vom je primjeru drukcijeg oblika buduci da nisu u neposrednom kontaktu, vec suraduju na razlicitim mjestima u razlicito vrijeme. Zadaca ucitelja je usmjeravanje i poticanje ucenika.

S obzirom na to da zivimo u vrijeme velikih i brzih promjena, skola mora ucenike pripraviti za zivot u takvome svijetu. Ucenike je potrebno pripraviti za razlicite nacine komuniciranja i rjesavanja problema te prikladnu selekciju informacija. Zadaca je ucitelja dodjeljivanje aktivne uloge uceniku, pri cemu ce on znati utemeljiti svoje zamisli, navesti razloge za pravilnost rjesenja, kriticno ocijeniti svoj rad. Pozitivna meduovisnost izvora postoji kad svaki clan ima samo dio informacija, izvora ili materijala za dovrsenje zadatka. Primjer istodobnog uredivanja u dvostrukoj je prednosti. Skracuje se vrijeme izrade buduci da nije potrebno cekanje pojedinoga clana na ostale clanove, a ujedno je nepotrebno konacno spajanje pojedinih sadrzaja cjeline jer konacni proizvod nastaje istovremeno s nastajanjem pojedinih dijelova. Meduovisnost izvora podupire i jedan od osnovnih principa konektivizma, kao novog nacina ucenja, koji, pak, kao jedan od kljucnih principa istice sposobnost prepoznavanja dijelova, poveznica medu njima te stvaranja ideja i koncepata na toj osnovi.

Prednosti suradnickoga ucenja su u pozitivnoj meduovisnosti clanova skupine, odgovornosti pojedinacnoga clana te vjezbanju suradnickih vjestina.

4 Pogled u buducnost

Dok je Web 1.0 alat bio pretezno statican, namijenjen citanju i pregledavanju mreznih stranica, Web 2.0 alat je interaktivan s blogovima, drustvenim mrezama, forumima, dinamicnim mreznim stranicama. Pri Web 2.0 alatu su sustvaratelji sadrzaja ujedno i korisnici, no, unatoc svemu, on je jos uvijek web-stranica pojedinacnih dokumenata i aplikacija, koji pohranjuju centralizirane podatke.

Web 3.0 ili semantioia mreza u razvoju, za razliku od Weba 1.0 i 2.0 koji su povezani skup dokumenata, ogromna je baza podataka distribuiranih u mrezi. Govorimo o mrezi podataka. Bit Weba 3.0 je pridodana inteligencija. Sama mreza ima podatke, poveznice, svakodnevno se siri, iako »ne zna« sto bi s time ucinila jer ne zna logicno povezivati, osim ako je to naucimo. I u tome su prednosti Weba 3.0, koji djeluje kao pametno sucelje koje podacima daje vaznost.

Uredaji koji pregledavaju mrezu u potrazi za podacima su bez potrebne inteligencije, zato ne razumiju web-stranice koje otvaramo. Stoga, da bi Web 3.0 zazivio, trebamo upravo takve uredaje. Da bismo postigli to da uredaji razumiju mrezne stranice, poceo se razvijati standard HTML5. Tako bismo se priblizili inteligentnome trazenju, gdje bi nam pretrazivac na temelju dvije ili tri kljuaie rijeci osigurao zeljeni podatak. Mreza za svoje »pametno razmisljanje« treba dovoljno odgovarajucih podataka na temelju kojih se moze uciti. Za uspjesno djelovanje Weba 3.0, kao i zametka ideje simbioticke mreze, tj. mreze ucenja (Web 4.0), trebamo jednu veliku podatkovnu zbirku koja ce biti dostupna svim uredajima koji ce se bilo kako povezivati sa svijetom.

Sasvim iskreno, moramo priznati da eobrazovanje kakvo poznajemo dañas oponasa klasicno obrazovanje. U LMS sustavima imamo gradivo i virtualne ucionice. Sadrzaji se temelje na tekstovima te su najcesce knjige u elektronickom formatu (npr. u .pdf), iako tehnologija omogucuje interaktivna, multimedijska gradiva. Jos ima mnogo rezerve u prilagodavanju sadrzaja ucenja pojedincu.

Jedan od pu tova razvoja obrazovnih sustava potpomognutih novim tehnologijama doveo je i do prilagodljivih obrazovnih hipermedija. Prilagodljivi hipermedijski sustavi plod su

istrazivanja na podrucju hipermedija i modeliranja korisnika, a njihova je s ν r h a poboljsanje korisnosti tradicionalnih hipermedija. Ti su sustavi sposobni prilagoditi se svakom pojedincu koji ih rabi pri ucenju. Upravo ta sposobnost prilagodbe uveliko doprinosi poboljsanju nastavnog procesa jer poznato je da je najbolji nacin ucenja upravo individualno ucenje.

Uobicajeno je nastavna praksa bila takva da se sve ucenike u skupini poucava jednakom brzinom i na jednak nacin. Kad su, tako, tempo ucenja kao i nacin poucavanja jednaki za sve, uspjeh svakoga pojedinca ovisi o njegovim sposobnostima (nadarenosti). Ako pak se tempo ucenja ili nacin poucavanja mijenja za pojedine ucenike, daleko je vjerojatnije da ce biti vise uspjesnih ucenika.

5 Zakljucak

Uporaba opisanih alata ucenicima moze biti od velike pomoci jer do njih mogu doci bez obzira na prostor i vrijeme. Nude im neprekidnu povezanost s drugim ucenicima i uciteljima te poticu suradnicko ucenje. Mrezne ucionice omogucuju u velikoj mjeri individualizaciju i diferencijaciju. Diferencijacija nam omogucava brze dosizanje obrazovnih ciljeva. Sposobniji ucenici svoje znanje prodube i prosire, dok manje sposobni usvoje temeljno znanje. Ucenike mozemo razdvojiti glede potreba, interesa i predznanja. Individualizacija nam omogucava prilagodbu individualnim, odgojnim i obrazovnim posebnostima te potrebama ili zeljama i sklonostima pojedinih ucenika. Veliku prednost uporabe usluga raoanalstva u oblaku primjecujemo i pri izostanku ucenika jer mogu izmjenjivati podatke s ostalim ucenicima i uciteljima ili koristiti e-ucionice. Takoder, aplikacije Google Apps nude uciteljima veliko olaksanje sto se tice pohranjivanja podataka, komunikacije i organizacije.

Sidebar

CLOUD CLASSROOM

Andrej Safhalter

Elementary School Artice Cernejeve, Makole, Slovenia

Abstract

Students and teachers spend several hours a day in school, where two-way communication, discussion, gathering and recording of information and data is conducted between them. Cloud computing enables all these activities beyond the confinement of physical location. Since students already use the internet and cloud computing extensively during their pastime, we wish to encourage them to employ this technology for educational purposes as well, where their application is practically limitless. The cloud classroom provides all the participants of the education process with reliable, flexible, efficient and free services accessible through a convenient interface. Major advantages of cloud computing may be observed in its capacity for cooperative learning, relatively safe remote data storage, access from various locations, availability of information during absence from class, adaptation of content to students of various ability levels (differentiation) and its customization to the individual needs and preferences of students (individualization). Future expectations in the field include educational applications based on artificial intelligence and the use of the semantic web.

Key words: cloud computing, Google apps for education, moodle

References

Literatura

1. Bagon, §. 2012. Prezi in Glogster pri ucencih ? disleksijo. Mednarodna multikonferenca Splet izobrazevanja in raziskovanja ? IKT - SIRikt 2012, str. 841-846.

2. Harej, S., Harej, J. 2011. Moznost hkratnega oblikovanja vsebin ν spletu vzpodbuja sodelovalno ucenje. Mednarodna konferenca Spiet izobrazevanja in raziskovanja ? IKT - SIRikt 2011, str. 394-397

3. Jurgele, A. 2010. Integriranje spletne aplikacije Bubbl ν vzgojno - ucni procès. Preuzeto 24.03.2012, sa http://profesor.gess.si/marjana.pograjc/%C4%8 Dlanki VIVID/Arhiv2010/18Iurgele01 .pdf.

4. Klemencic, D. 2007. Moodle, prirocnik za uporabo. Preuzeto 20.03.2012, sa http://www2.arnes.si/~sopdklem/moodle/inde x.htm.

5. Klemencic Glavica, M., Osvald, M. 2012. Prezi in Glogster kot uporabna oblaka pri pouku slovenscine. Mednarodna multikonferenca Spiet izobrazevanja in raziskovanja ? IKT - SIRikt 2012, str. 446-452

6. Kopold, D., Krapsa, M. 2010. Vodenje informatizirane sole ? uporabo racunalnistva ν oblaku na primeru google apps. Mednarodna konferenca Spiet izobrazevanja in raziskovanja ? IKT - SIRIKT 2010, str. 100-106.

7. Plut, J. 2011. Kaj je semanticni spiet? MonitorPro, Poletje 2011, str. 18-19.

8. Stanojev, S. 2010. Izobrazevanje ν oblaku. Mednarodna konferenca Spiet izobrazevanja in raziskovanja ? IKT - SIRIKT 2010, str. 425-434

9. Sulcic, V., Sulcic, A. 2006. Navodila za uporabo e-ucilnice FM. Navodila za ucitelja, Verzija 2.0, Moodle 1.6.2. Univerza na primorskem, Fakulteta za management Köper, Center za eizobrazevanje.

10. Valencic, S. 2007. Spletne ucilnice in sistem wiki, diplomska naloga. Preuzeto 24.03.2012, sa http://rc.fmf.unilj.si/matija/QpravljeneDiplome/Diplomska%20 naloga SoniaValencic.pdf.