Uklanjanje olupine M/B Coste Concordije s mjesta nezgode/Removal of the Wreck of m/v "Concordia" from the Spot of the Accident

Headnote

Sazetak

Svrha ovog rada je opisati postupke kojima bi se uklonila olupina putnickog broda za kruzna putovanja M/B Coste Concordije, nasukanoga i djelomicno potonulog u blizini otoka Giglio u Italiji dana 13. sijecnja 2012. Pritom su 32 osobe izgubile zivot. Ostecenje M/B Coste Concordije sluzbeno je procijenjeno kao "totalna steta". Uklanjanje brodske olupine u jednom komadu najveca je operacija ikad izvedena, za tako velik brod. Olupina bi se nakon toga odteglila u rezaliste.

KLJUCNE RIJECI

putnicki brod za kruzna putovanja

nezgoda

zivot

totalna steta

brodska olupina

rezaliste

Summary

The main purpose of this work would be to describe the removal of the cruise ship Costa Concordia. She grounded and partially sank in the vicinity of the Island of Giglio in 20 72. on January 13th. Unfortunatelly 32 human lives were lost in an accident. Costa Concordia damage was officially reported as "total loss". Shipwreck removal operation in one piece is the largest big ship salvage operation ever carried out. After wreck removal from The Island of Giglio she might be tugged out and scrapped.

KEY WORDS

Cruise Ship

Accident

Life

Total Loss

Shipwreck

Scrap

UVOD / Introduction

M/B Costa Concordia bio je luksuzni putnicki brod za kruzna putovanja, izgraden u talijanskom brodogradilistu Fincatieri Sestri Ponente, u vlasnistvu tvrtke Costa Crociere. Na dan 13. sijecnja 2012. oko 21,45, pod zapovjednistvom kapetana Francisca Schettinija, brod je udario u podvodne stijene nedaleko od obale otoka Giglio u Italiji, nakon cega je doslo do prodora vode u stojarnicu i gubitka pogona, zatim nasukavanja i djelomicnog potonuca, pri cemu su 32 osobe izgubile zivot. Vise od godine dana nakon nezgode jos su uvijek u tijeku radovi na uklanjanju olupine, sto je najveca i najzahtjevnija takva operacija ikad poduzeta. Posao je izvlacenja olupine dodijeljen americkoj tvrtki "Titan Salvage" u tome vodecoj svjetskoj tvrtki, u suradnji s talijanskom tvrtkom "Micoperi" specijaliziranoj za gradnju podvodnih konstrukcija.

OPCENITO O M/B COSTI CONCORDIJI / General information on m/v Costa Concordia

M/B Costa Concordia dobio je takvo ime u zelji da se nastavi uspostava harmonije, jedinstva i mira medu europskim narodima.1 Taj luksuzni brod brodarske tvrtke Costa Cruise ima oko 1.500 kabina, od kojih je 505 balkonskih, te 70 luksuznih apartmana. U usporedbi s drugim brodovima te namjene bio je opremljen jednim od najvecih i najmodernijih sadrzaja za zabavu, sport i rekreaciju, uz cetiri bazena, pet jacuzzija, pet resto ra na i 13 barova.

Podatci o M/B Costi Concordiji:

- vlasnik: Costa Corporation & pie,

- operator: Carnival Crociere,

- luka registra: Genova, Italija,

- brodogradiliste: Fincantieri Sestri Ponente,

- godina gradnje: 2004.,

- IMO: 9320544,

- tonaza: 114.137 GT,

- duljina: 290,2 m (LOA),

- sirina: 35,5 m,

- gaz: 8,20 m,

- paluba:13,

- pogon: dizelsko-elektricni (PEM, 2 χ 21 MW),

- motori: 6 χ Wartsila 12V 46C (ukupno 76,5 MW),

- brzina: 23 cv,

- broj putnika: 3.780,

- broj posade: 1.100.

NEZGODA M/B COSTE CONCORDIJE /An accident of m/v Costa Concordia

Dana 13. sijecnja 2012., oko 21,45 sati, M/B Costa Concordia je u Tirenskom moru udario u stijene, tocnije u istocni dio obale otoka Giglio, koji se nalazi na zapadnoj obali Italije. Prodor mora kroz probijeni brodski dio, u duljini od oko 50 m, na lijevoj strani trupa, gotovo je trenutacno poplavio strojarnicu, i doveo do gubitka pogona i elektricnih sustava. Poplavljen morskom vodom, brod se nagnuo, te se, nosen vjetrom i morskim strujama, nasukao oko 500 m sjeverno od luke Giglio i gotovo cijelom desnom stranom ostao lezati u plitkoj vodi.

M/B Costa Concordia je toga dana, s 3.206 putnika i 1.023 clana posade, plovio pored otoka Giglio nocu, na pocetku planiranoga sedmodnevnog kruznog putovanja od Civitavechie do Savone i pet drugih luka. Svojom lijevom stranom udario je oko 21,45 po lokalnom vremenu u podvodnu stijenu ucrtanu u pomorskim navigacijskim kartama na podrucju poznatome kao "Le Scole", oko 800 m juzno od ulaza u luku Giglio Porto, na istocnoj obali otoka. Udar se dogodio na 8 m ispod morske povrsine, tako da mu je podvodna stijena probila lijevi dio trupa u duljini od 50 m ispod vodene linije. Prema dosadasnjim rezultatima istrage moze se zakljuciti da je uzrok bila navigacijska pogreska. Vazno je napomenuti da je upravitelj stroja nekoliko minuta nakon nezgode obavijestio zapovjednika da je prodor vode poplavio generatore i motore u stojarnici. Bez propulzijske snage i s elektricnim napajanjem u nuzdi, brod je mijenjao svoju poziciju samo uz pomoc inercije i kormila, te se nastavio kretati sjeverno od mjesta nezgode dok nije prosao pored luke Giglio, pa se zatim, nosen vjetrom i morskom strujom, nasukao nedaleko od obale otoka, na mjestu koje se zove Punta Del Gabbianara.

Prema izvjestajima istrage talijanske obalne straze, moze se zakljuciti da konacno nasukavanje broda nije povezano s bilo kakvim pokusajem brodskog osoblja da manevrira brodom. Sretna je okolnost sto su vjetar i morska struja sprijecile potonuce broda u dubokom moru oko otoka Giglio, pa je tako izbjegnuta nesreca neusporedivo vecih razmjera.

Osteceni brod, zbog prodora vode, poceo se naginjati na desnu stranu, pocetno za oko 20°, pa sve do otklona kobilice oko 70° do dolaska na mjesto Punta del Gabbianara, gdje je dubina mora od 20 m, cemu je bila posljedica otezano ili gotovo nemoguce spustati cam ce za spasavanje.

Uzrok je nezgode prije svega bila navigacijska pogresna odluka zapovjednika broda da ne postuje sluzbenu brodsku rutu koja prolazi oko 5 milja od obale otoka, te iskljucivanje brodskog sustava racunalne navegacije sluzeci se po zapovjednikovoj odluci plovidbom "od oka", koja je vec prije, u nekoliko navrata, bila primjenjivana.

M/B Costa Concordia, kao jedan od najvecih ikad napustenih brodova, bio je predmetom medunarodnoga medijskog raspravljanja danima nakon nesrece. Za povjed ni k Francesco Schettini zakonski je optuzen za visestruko ubojstvo iz nehaja prouzrocivsi brodolom, za zatajenje pri pomaganju 300 putnika, sto nije posljednji napustio brod i za nejavljivanje nezgode vlastima napustivsi brod i putnike. Talijanska osiguravajuca kuca "RIÑA"2 procijenila je ostecenje M/B Coste Concordije kao pocinjenu "totalnu stetu".

ISKRCAJ GORIVA IZ TAN KO VA M/B COSTE CONCORDIJE/ Pumping out fuel oil from m/v Costa Concordia tanks

Odmah nakon nezgode postojala je bojazan od ekoloske katastrofe zbog opasnosti klizanja djelomicno potonulog broda u vece dubine i oneciscenja naftom, sto bi ugrozilo popularno turisticko podrucje i ekonomiju otoka Giglio. Tvrtka Costa Cruise odmah je postavila zastitne plutajuce bra ne oko broda, angaziranjem nizozemske tvrtke "Smit Salvage", koja je razvila plan djelovanja, u suradnji s vlastima, s primarnom zadacom da se ukloni gorivo i ulje s broda, u ukupnoj kolicini od 2.380 tona, na sto brzi i sigurniji nacin.

2 RIÑA: Registro Italiano Navale Agency

Uklanjanje goriva pocelo je 12. veljace 2012., i bilo je uspjesno obavljeno 24. ozujka 2012. Tesko i dizelsko gorivo, te ulje za podmazivanje uklonjeni su iz 17 razlicitih brodskih tankova. U posao je bilo ukljuceno ukupno 20 razlicitih brodova (platforme, tegljaci, transportni brodovi, barze s dizalicama, tankeri, brodovi za uklanjaje ulja iz mora itd.), i tim od 100 eksperata iz brojnih zemalja.

Poslovi su obavljeni uz pomoc razlicitih sustava sisaljki i ventila. Operacija iskrcavanja goriva iz tankova zahtijevala je ugradivanje "hot tapping"3 ventila na stijenke tankova goriva pod morem, jednoga na gornjem dijelu, a drugoga na dnu tanka. Fleksibilne su cijevi bile spojene na ventile da bi gorivo moglo biti zagrijano i time manje viskozno, te se usisavalo preko gornje cijevi, dok se morska voda ukrcavala u tank kroz donju cijev, kako se ne bi utjecalo na stabilnost broda.

Nakon prve faze praznjenja teskog goriva iz 15 skladisnih tankova, obavila se je i druga faza posla, praznjenje tankova strojarnice, koji su sadrzavali ukupno oko 350 m3 dizelskoga i teskoga goriva, te ulja za podmazivanje. Uz lose vremenske uvjete, iskrcavanje goriva i ulja iz tankova zavrsilo je 24. ozujka 2012., a operacije iskrcaja goriva obavljene su za 31 dan. Po zavrsetku praznjenja goriva, zapoceti su radovi na uklanjanju brodske olupine s mjesta nezgode.

PLAN UKLANJANJA BRODA/ Ship's removal plan

Kada se Costa Concordia nasukala na obalu otoka Giglio, navecer 13. sijecnja 2012., bio je najveci problem kako ce se brod ukloniti. U veljaci prosle godine donesena je odluka da ce se M/B Costa Concordia osposobiti za plovnost, pa ce se ukloniti s mjesta nezgode u jednom komadu i odvuci u rezaliste.

Posao izvlacenja broda bio je dodijeljen americkoj tvrtki "Titan Salvage", vodecoj svjetskoj tvrtki za spasavanje i uklanjanje brodskih olupina, u suradnji s talijanskom tvrkom "Micoperi", specijaliziranom za gradnju podvodnih konstrukcija. Posao je zapoceo u svibnju 2012., i ocekuje se da ce zavrsiti krajem Ijeta 2013. Tvrtka "Titan-Micoperi" objavila je jedinstven plan kako ce izravnati i ukloniti brod. Spasavanje ce se sastojati od sljedecih koraka:

1. Stabilizirat ce se brod na mjestu potonuca.

2. Izgradit ce se umjetno dno, betonska podloga i podvodna platforma na kosini morskog dna gdje brod lezi.

3. Zavarit ce se velike celicne kutije kesoni4 na izlozenoj strani broda i ispunit ce se vodom.

4. Brod ce se uspraviti tako da ce se pritezne naprave spojiti na podmorsku platformu, i dva ce vitla pricvrscena na platformi ispuniti taj zadatak. Zakretanjem broda oko njegove uzduzne osi, on ce zapravo kliznuti na podvodnu platformu i ostati na njoj.

5. U uspravljen brod ugradit ce se vodonepropusne celicne kutije na njegovoj desnoj strani.

6. Debalastiranjem kesona na brodskim stranama i njihovim punjenjemzrakom brod ce plutati i bit ce odtegljen u luku (voda u celicnim kutijama kesonima ce se procistiti prije negó se vrati u more).

7. Brod ce se odtegliti.

8. Uklonit ce se betonske pod loge, sve konstrukcije i krhotine broda s morskog dna, i vegetacija ce se ponovno zasaditi, vracajuci podmorsko podrucje, sto je vise moguce, uvjetima prije nezgode.

Ovu strategiju uklanjanja potonulih plovila vec su bile za manje brodove primijenile americka i britanska mornarica, ali nikada za ovako velik brod. Concordia je duga 290 m, s masom od oko 44.612 tona. Izvlacenje i odvlacenje u "jednom komadu" broda omogucuje minimiziranje utjecaja na okolis, zastitu ekonomije i turizma na otoku Giglio, te povecava sigurnost.

Pripremni su radovi izgradnja metalne platforme i umjetnoga morskog dna, napravljenoga od pijeska i cementa na padini ispod olupine i spajanje kesona na strani broda iznad povrsine, koji ce se napuniti vodom. Kada se to dovrsi, brod ce biti povucen u uspravni polozaj uz pomoc uzadi, tijekom dva dana, te ce se nasloniti na platformu. Dodatni ce se kesoni pricvrstiti na desnoj brodskoj strani i napuniti vodom, pa ce njihov uzgon omoguciti da brod postigne plovnost i da bude odtegljen na Siciliju, gdje ce se razrezati za otpad. Troskovi operacije dosegnut ce oko 530 milijuna americkih dolara, umjesto prethodno spominjanih 300 milijuna. Ocekivani rok za zavrsetak operacije je kraj Ijeta 2013. godine, nekoliko mjeseci vise od spominjanog proljeca 2013., zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta koji su doveli do odredenih zastoja u izvedbi operacije.

Stabilizacija broda prva je faza plana uklanjanja broda, sto ukljucuje sidrenje i osiguravanje broda da bi se sprijecilo proklizavanje niz padinu morskog dna i potonuce u vece morske dubine.

U lipnju su se prosle godine zapoceli uklanjati radari, bazensko vodeno klizaliste i dio dimnjaka za ispusne plinove na vrhu broda, prije nego je brod bio osiguran, da bi se sprijecilo daljnje proklizavanje na nagnutome morskom dnu. Dimnjak je bio izrezan u prosincu prosle godine.

Stabilizacija se broda izvela ukopavanjem cetiri stupa u morsko dno na srednjoj udaljenosti izmedu broda i obale otoka. Posao je uspjesno izveden pocetkom studenoga prosle godine, cak i za vrijeme nepovoljnih vremenskih uvjeta. Stupovi ce biti rabljeni pri omatanju brodskog trupa priteznom uzadi za operaciju uspravljanja broda.

Specijalni hidraulicni zadrzaci, koji su individualno racunalno kontrolirani, bit ce montirani na vrhove usidrenih stupova, i spojeni celicnom uzadi (dva po stupu ili ukupno 24 uzeta) a prolazit ce ispod brodskog trupa pricvrsceni na lijevoj strani olupine.

Ovaj sustav posluzit ce za balansiranje i okretanje brodskog trupa, za vrijeme procesa upravljanja.

Gradnja betonskog oslonca, podvodne platforme i kesona druga je faza operacije, sto ukljucuje izgradnju podvodne platforme na koju ce se trup broda nasloniti nakon okretanja i uspravljanja. Posao izgradnje podvodne platforme je podijeljen u dvije odvojene faze. Prva je izgradnja dvaju stabilnih oslonaca; jednoga ispod pramcanoga, a drugog ispod krmenoga dijela trupa, na koje ce se brod, pri zakretanju oko svoje uzduzne osi, nasloniti. Kako bi se popunio prazni prostor neravnina morskog dna ispod brodskog trupa, za gradnju oslonaca ce posluziti specijalne betonske vrece s ekolosko prihvatljivom cementnom masom; njih ce ronioci poloziti na morsko dno. Takve betonske vrece imaju na krajevima izradene rupe da bi mogle biti lakse uklonjene za vrijeme operacije ciscenja morskog dna, nakon uklanjanja broda s mjesta potonuca.

Brod logisticke potpore i operativne baze bio je smjesten uz olupinu radi pripremanja, smjestanja i izgradnje umjetnoga morskog dna od uklonivih betonskih vreca.

Nakon polaganja betonskih vreca i izgradnje stabilnog oslonca, tri velike i tri male platforme bit ce ucvrscene na moskom dnu, pored betonskoga umjetnog dna. Platforme ce biti ucvrscene za morsko dno stupovima umetnutima u granitno tlo, busenjem dvometarskih rupa, koristeci se sustavom zatvorenog kruga busenja, tako da se onemoguci rasprsivanje kamene prasine u more. Zapocet je posao na morskom dnu za pripremu temelja za sest podvodnih platforma na koje ce se olupina nasloniti nakon zakretanja u uspravni polozaj. Ovu delikatnu i tesku operaciju izvodi britanska tvrtka "Frugo Seacore", vodeca tvrtka za operacije podvodnog busenja na moru.

Nakon izgradnje umjetnog dna, tvrtka "Micoperi" ce s 30 dizalica izgraditi 15 vodonepropusnih celicnih konstrukcija - kesona na lijevoj brodskoj strani.

Ti ce se kesoni zavariti na izlozenu lijevu brodsku stranu, napunjeni vodom prije pocetka izvodenja operacije uspravljanja.

Uspravljanje broda uz pomoc zadrzavajuce uzadi i njegovo zakretanje oko uzduzne osi trajat ce otprilike nekoliko dana, jer ce kretanje biti krajnje delikatno i stalno nadzirano. Zakretanje broda ce se provesti obalnim zadrzacima koji ce pritezati nekoliko uzadi spojenih na vrhove kesona i na platforme, dok ce uzad spojena na desnoj strani broda biti upotrijebljena za odrzavanje ravnoteze.

Ovo ce biti i najriskantnija faza u citavoj operaciji, za vrijeme koje ce primijenjene sile morati biti ujednacene za okretanje olupine da bi se izbjeglo deformiranje i ostecivanje njegova trupa. Ugradnja kesona na desnoj brodskoj strani obavit ce se zavarivanjem 15 vodonepropusnih celicnih konstrukcija na desnoj strani olupine. Kesoni ce biti napunjeni vodom, koja ce se postupno ispumpavati za vrijeme sljedece faze stavljanja olupine u stanje plovnosti.

Stavljanje broda u stanje ponovnog plutanja / The vessel's refloating procedure

U ovom trenutku, uspravni ce brodski trup pocivati na umjetnom dnu na dubini od oko 30 m. Pneumatskim sustavom sisaljki voda ce se postupno isprazni iz kesona na obje strane broda, sto ce omoguciti dostatan potisak broda prema gore. Po zavrsetku procesa praznjenja kesona, oni ce oko 18 m ostati uronjeni pod morem.

Za ovaj jedinstveni, komplicirani i povezani inzenjerski projekt bilo bi tesko i nerealno utvrditi precizan datum zavrsetka, djelomicno zbog toga jer je razumno ocekivati da moze biti zastoja zbog losih vremenskih uvjeta i uvjeta mora ili drugih nepredvidivih situacija. Procjenjuju da ce olupina biti uklonjena do kraja Ijeta 2013.

U ovom trenutku na radilistu otoka Giglio oko 400 pripadnika razlicitih nacionalnosti, inzenjera i ronilaca, aktivno rade danju i nocu, sedam dana tjedno, koristeci se s oko 20 razlicitih brodova.

ZASTITA EKOSUSTAVA NA PODRUCJU NEZGODE / Environmental protection of the area of the accident

Plan stavljanja citavoga brodskog trupa u plovnost omogucuje da se smanje negativni utjecaji na okolis, na moru i kopnu, da se zastite turizam i ekonomija otoka Giglio, te omoguce najsigurniji uvjeti rada. Glavna znacajka u ovoj fazi bila je odrediti karakteristike morskog okolisa (kemijske i fizioloske karakteristike morske vode, planktona, zivotnih zajednica, livada Posidonie, podvodnih zivotinjskih zajednica itd.). Rezultati prikupljenih podataka bili su integrirani u detaljni plan zajednice organizama koji zive na dnu mora i osnova su za buduca pracenja i razvoj potencijalnog utjecaja operacija spasavanja.

Jednom, kada se uklanjanje broda obavi, morsko ce se dno ocistiti i flora ce se ponovno zasaditi.

Svi predmeti, ostatci i krhotine koji su zavrsili na morskom dnu s M/B Coste Concordije bit ce uklonjeni. Tvrtka Costa Crociere ugovorila je posao ciscenja morskog dna s nizozemskom tvrtkom "Smit Salvage", koja ce u suradnji s talijanskom tvrtkom "Tito Neri" obaviti taj posao. Za tu svrhu, koristit ce se s osam razlicitih brodova (brodovi za oneciscenje uljem, barze s dizalicama i transportni brodovi), kontejnerima, dizalicama i gumenim camcima i timom od 42 strucne osobe. Procès operacije zbrinjavanja jos je uvijek u tijeku obavljanja.

ZAKLJUCAK / Conclusion

Vise od godine dana nakon nezgode M/B Coste Concordije, u kojoj su 32 osobe izgubile zivot, jos uvijek su u tijeku radovi na uklanjanju brodske olupine. Ovo je najveca i najzahtjevnija operacija spasavanja tako velikog broda ikad izvedena. Izvlacenje olupine obavlja americka tvrtka "Titan Salvage", vodeca svjetska tvrtka za spasavanje i uklanjanje brodskih olupina, u suradnji s talijanskom tvrkom "Micoperi", specijaliziranoj za gradnju podvodnih konstrukcija. Zastita ce okolisa imati glavni prioritet u ovoj operaciji spasavanja. Kad se ukloni brod, morsko ce se dno ocistiti i morska flora ponovo zasaditi. Time ce se smanjiti golema posljedica ove havarije za turizam i ekonomiju otoka Giglio.

Footnote

1 Concordia se izvodi od talijanske rijeci u znacenju "sloga".

3 Hot tapping je metoda busenja stijenke tanka u kojem je tekucina, te spajanja ventila za iskrcavanje tekucine.

4 Kesoni su celicne vodonepropusni tankovi za vadenje potonulih brodova.

References

LITERATURA / References

1. http://en.wikipedia.org/wiki/Costa_Concordia

2. http://en.wikipedia.org/wiki/Costa_Concordia_ disaster

3. http://www.titansalvage.com/News-and-Media/ Press-Releases/Costa-Concordia-Wreck-Removal- Awarded-to-TITAN-Salvage-Micoperi

4. http://www.examiner.com/article/costa- conncordia-salvage-plans-revealed-largest- refloat-history

5. http://www.micoperi.com/the-removal-of-costa/

6. http://worldmaritimenews.com/archives

7. http://www.theparbucklingproject.com

8. http://www.slideshare.net/PaulFisher5/ raising- the-costa-concordia

9. http://www.maritime-executive.com/article/ costa-concordia/